ZAGREB - Mladi hrvatski znanstvenik Mario Jurić (26), poslijediplomant na sveučilištu Princeton, glavni je autor studije o otkriću nove galaksije koja se počinje stapati s našom Mliječnom stazom. Zanimljivo je i to da je koautor studije također Hrvat, Željko Ivezić, profesor astronomije na sveučilištu Washington u Seattleu.

Otkriće, u kome su važan doprinos dala dva hrvatska znanstvenika, novi je dokaz da se Mliječna staza još uvijek mijenja i razvija; štoviše, ona se ponaša poput nekog svemirskog kanibala koji guta druge galaksije koje joj se previše približe.

Rad o "kanibalističkoj" Mliječnoj stazi predstavljen je u ponedjeljak na sastanku Američkog astronomskog društva, a o otkriću je potom pisao i ugledni New York Times.

- Čini se da Mliječna staza još uvijek raste proždirući manje galaksije koje su joj blizu - izjavio je Mario Jurić New York Timesu.

Patuljastog oblika

Mliječna staza spiralna je galaksija koja sadrži oko 200 milijardi zvijezda, uključujući i naše Sunce. Novootkrivena galaksija patuljasta je oblika, a udaljena je od Zemlje oko 30.000 svjetlosnih godina (svjetlosna je godina put što ga svjetlost čija je brzina 300.000 kilometara u sekundi pređe za godinu dana) u pravcu zviježđa Djevice.

Raspršene zvijezde

"Fuzioniranjem" bi mogla Mliječnoj stazi "donijeti" desetke tisuća zvijezda. - Neke od zvijezda u toj pratilji Mliječne staze već se stoljećima vide pomoću teleskopa. No, kako je ta galaksija preblizu, njezine su zvijezde raspršene na golemoj nebeskoj površini i uvijek su bile izgubljene u moru brojnih zvijezda Mliječne staze - pojasnio je Mario Jurić. Taj mladi astrofizičar rođen je u Zagrebu 1979. godine, gdje je završio osnovnu i srednju školu te studij fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu.

Jutarnji je list o njemu pisao u studenome 2003. godine kada je zajedno s prof. Richardom Gottom objavio mapu od središta Zemlje do ruba svemira. Ta je mapa objavljena na naslovnici popularno-znanstvenog časopisa New Scientist.

Tanja Rudež