Kreditori su pokazali solidan interes za državne obveznice koje ministar financija Slavko Linić ovaj put izdaje na domaćem tržištu pa će prikupiti i nešto veći iznos nego što je planirano.
Ukupno zaduženje
Nakon što su se ulagači predbilježili, prema dostupnim informacijama, Linić je odlučio izdati obveznicu uz valutnu klauzulu u vrijednosti 750 milijuna eura, uz prinos od 5,76 posto i na rok od 11 godina.
Izdanjem kunske obveznice istodobno će prikupiti dvije milijarde i 750 milijuna kuna, uz prinos od 5,26 i na rok od pet godina. Tako ukupno zaduženje iznosi oko 1,1 milijardu eura ili 8,3 milijarde kuna, a kao ciljani iznos spominjala se cifra od sedam milijardi kuna. Za postignute uvjete analitičari kažu da su u skladu s očekivanjima, a prinosi nisu mali. No, država nema izbora jer na naplatu stižu stari dugovi, a potreban je i novac za financiranje deficita.
Ministarstvo financija u četvrtak mora isplatiti ulagače koji su prije sedam godina kupili kunske obveznice u iznosu od četiri milijarde kuna, a s bankama istodobno pokušava naći rješenje za klupski kredit od 755 milijuna eura. Prva tranša dospjela je u lipnju, a druga se očekuje u rujnu. Za refinanciranje dugova i pokrivanje proračunskog deficita ministru Liniću ove će godine trebati gotovo 30 milijardi kuna.
S obzirom na stanje u državnoj blagajni, pojedini analitičari procjenjuju da će za pokrivanje manjka trebati i više od planiranih oko 10 milijardi kuna.
Podbacili prihodi
Kako je prije nekoliko dana rekao sam Linić, prihodi su malo podbacili, a rashodi narasli, pa je deficit planiran za cijelu godinu potrošen već u prvih šest mjeseci. No, on se nada poboljšanju u drugom dijelu godine.
- Ove godine deficit će biti 3,4 posto. Sljedeće godine spustit ćemo ga na tri posto, ali nećemo ga moći smanjiti ispod te razine - rekao je u intervjuu za Al Jazeeru.
Koliki je zapravo deficit hrvatskog proračuna, bit će posve jasno najesen, kada se očekuju podaci Eurostata koji će ga iskazivati po drugačijoj, obuhvatnijoj metodologiji. Očekuje se da se deficit više neće kretati oko 3 do 4 posto BDP-a, već će biti na razini od 5 do 6 posto.
Kako bilo, Linić smatra da u idućih deset godina Hrvatska neće moći ispoštovati pravilo EU da fiskalni deficit ne smije biti veći od tri posto, te da javni dug ne smije prijeći razinu od 60 posto BDP-a.
- Kad govorimo o javnom dugu, moramo biti svjesni da još uvijek restrukturiramo tvrtke i država na sebe preuzima obaveze tvrtki poput HAC-a i HŽ-a - istaknuo je Linić, dodajući da “zbog svih tih dubioza Vlada u ovom mandatu neće biti u poziciji da razmišlja o uvođenju eura”.
Preuzimanje obaveza
Koliko će Hrvatska imati vremena da se uklopi u maastrichtske kriterije, po svemu sudeći, odlučivat će i Europska komisija.
Kao i druge članice EU koje imaju prekomjerni deficit, Hrvatska će dobiti gabarite u koje se mora uklopiti. Može se očekivati da će rokovi ipak biti ambiciozniji od onih koje spominje ministar financija, a mjere koje treba provesti preciznije.
Hrvatsku će ovih dana posjetiti analitičari kreditnih agencija Fitch i Standard&Poor’s. Njihove ocjene stanja ekonomije više ne predstavljaju osobit izazov jer su S&P i Moody’s Hrvatskoj već srušili rejting na smeće.
Financijska tržišta bila su dovoljno likvidna pa su se relativno povoljno mogle zaduživati i zemlje s nižim ocjenama rejtinga.
No, sve upućuje na kraj ere jeftinog zaduživanja.