Gotovo su razgrabljeni najpovoljniji stambeni krediti u ovom trenutku na tržištu tzv. subvencionirani krediti Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama.
Prema podacima APN-a zaprimljena su 473 zahtjeva, a 101 je već odobren. Kako ne bi i bili, kad država po ovom modelu poklanja do 14 tisuća eura (oko 105 tisuća kuna) i ima garancijski fond, pa ako u idućem razdoblju ostanete bez posla - preuzima na sebe godinu dana otplate kredita.
Država je za te kredite rezervirala 10,2 milijuna kuna, što bi trebalo biti dovoljno za 510 kredita, kad se računa maksimalan iznos i minimalan rok otplate, ili za 650 subvencija, ako se računa prosječan iznos kredita od 70.000 eura (oko 525 tisuća kuna) na 20 do 30 godina otplate.
U APN-u tumače da je većina građana koji su predali zahtjeve već prikupila svu dokumentaciju i samo čekala da se objavi javni poziv za bespovratne subvencije za kupnju stana.
Uvjeti za subvencionirane kredite su da ste mlađi od 45 godina, da je kredit do 100.000 eura (oko 750 tisuća kuna), da u novogradnji ne plaćate kvadrat skuplje od 1900 eura (oko 14,2 tisuće kuna), da je rok otplate barem 20 godina i da kamata u prve četiri godine nije iznad 4,5, a iduće dvije do 5,5 posto.
Efektivna kamatna stopa najniža je u OTP banci 4,44 posto, Hypo banci 4,5 posto i Raiffeisen banci 4,56 posto, a najviša u Erste, HPB-u i Volksbanci gdje je 4,95 posto.
Ali, te kamate i nisu toliko važne kad pogledamo kod koga su građani najviše uzimali kredite. Prva je Zagrebačka banka sa 795 kredita ili 55 posto, pa Erste banka s 207 kredita ili 36 posto te Splitska banka a s 42 kredita ili sedam posto udjela.
Lani je država subvencionirala 1454 kredita s prosječnom subvencijom od 200 eura (oko 1500 kuna) mjesečno. Ako pretpostavimo da je to pola mjesečne rate, onda je lako zaključiti da je prosječan kredit s kamatom od 4,5 posto na 20 godina vrijedan 64 tisuća eura (oko 480 tisuća kuna), a na 30 godina 79 tisuća eura (oko 592,5 tisuće kuna).
Primjer izračuna mjeseče rate za kredit od 100.000 eura na 25 godina uz kamatu 4,5 posto je za sve četiri godine 278 eura (oko 2090 kuna), a zatim 556 eura (oko 4170 kuna).
Podsjetimo, Kukuriku vlada planira obnoviti i izgradnju POS stanova. Novi POS program zvat će se POS-plus. Oprez, nemojte POS-plus program tražiti na www.posplus.hr jer to nije to. Netko se dosjetio postaviti svoju internetsku stranicu o uređenju doma na toj adresi.
POS-plus bi trebao startati početkom lipnja i trebao bi donijeti pad cijena stambenih kvadrata.
Tržišna cijena kvadrata u prvoj polovici 2011. iznosila je 1620 eura (oko 12,1 tisuća kuna), a za POS stanove 836 eura (oko 6,2 tisuće kuna).
Čak je i minimalna gradnja POS stanova unatrag desetak godina značajno smanjivala prosječnu cijenu kvadrata stanova.
Kroz POS program od 2000. godine do danas izgrađeno je 5000 stanova, a još tisuću je u fazi izgradnje.
Radimir Čačić, koji je osmislio taj program, planirao je da se na taj način gradi 3500 stanova godišnje. Trenutno ponuda POS stanova čini tek 1,4 posto tržišta.
Izvor: Novčanik.hr