EU odbacuje ultimativni ton poruka iz Vatikana
Indirektan odgovor i Papi i Katoličkoj crkvi stigao je u subotu i nedjelju iz Berlina. Kancelarica Angela Merkel istaknula je centralnu ulogu individue u Evropi, naglasivši da je to plod judeokršćanske kulture; kršćanski orijentirana Evropska pučka stranka u temeljne konstitutitivne evropske vrijednosti ubrojila je, uz kršćanstvo, i židovsku kulturu, i antičku, klasičnu i neoklasičnu, a i prosvjetiteljstvo.
Politička Evropa, pretežno i te kako kršćanska, nije prihvatila vatikansku manihejsku podjelu na kršćanske vrijednosti Evrope i "netolerantni laicizam", koju su ponudili papa Benedikt XVI i njegov šef diplomacije nadbiskup Mamberti.
U Evropi su kršćani gotovo 20 stoljeća, i u tom razdoblju su joj udarili snažan pečat, ali su i sami sinkretički preuzeli mnogo od prethodnika i ponešto od suputnika. Židovstvo je tu neprestano već 21 stoljeće (u kontinuitetu u Rimu, Splitu i još nekim mjestima). Islam je kontinuirano u Evropi više od 12 stoljeća, što je nemoguće zanijekati, a ni protjerati (makar na našim mrežnim stranicama ima onih koji se za to zauzimaju, neometani).
Pored civilizacijskih baština tih jednobožačkih kultura, nemoguće je ne sjetiti se da neke od stožernih evropskih vrijednosti baštinimo iz doba prije njihova totalitarizma, imperijalnoga odnosno feudalnoga. Pravna država temelji se na pravu politeističkog Rima, te na germanskom pravu, poput franačkoga, koje nalazimo i u sadašnjemu anglosaksonskome. Demokracija je niknula pod Ateninim hramom, na Areopagu, kroz rimska comitia, te kroz skupštine kakav je bio gotski hring, pa i slavenski sabor, sve prije i mimo monoteizma.
Etički i građanski angažman u Evropi temelji se na Sokratu, osuđenome na smrt jer nije poštivao bogove; privrženost znanju je od Lukrecija (rerum cognoscere causas) do enciklopedizma i prosvjetiteljstva, poput Voltaireova, bila vezana uz sokratovsku kritičku sumnju, pa i spram dogmi i aksioma.
Korijeni Evrope i njezine konstitutivne vrijednosti ipak su pluralistički, i kroz povijest i u svjetlu sadašnjeg pluralizma. Kroz povijest ni jedna od tih sastavnica nije ostala neokaljana užasnim zločinima - ali zvjezdani trenuci obično su bili rezultat dijalektičke sinergije mnogih, a ne samo jednih. To je, na neki način, i rezime ove obljetničke proslave Evropske unije.
Iz Rima Inoslav Bešker
Politička Evropa, pretežno i te kako kršćanska, nije prihvatila vatikansku manihejsku podjelu na kršćanske vrijednosti Evrope i "netolerantni laicizam", koju su ponudili papa Benedikt XVI i njegov šef diplomacije nadbiskup Mamberti.
U Evropi su kršćani gotovo 20 stoljeća, i u tom razdoblju su joj udarili snažan pečat, ali su i sami sinkretički preuzeli mnogo od prethodnika i ponešto od suputnika. Židovstvo je tu neprestano već 21 stoljeće (u kontinuitetu u Rimu, Splitu i još nekim mjestima). Islam je kontinuirano u Evropi više od 12 stoljeća, što je nemoguće zanijekati, a ni protjerati (makar na našim mrežnim stranicama ima onih koji se za to zauzimaju, neometani).
Pored civilizacijskih baština tih jednobožačkih kultura, nemoguće je ne sjetiti se da neke od stožernih evropskih vrijednosti baštinimo iz doba prije njihova totalitarizma, imperijalnoga odnosno feudalnoga. Pravna država temelji se na pravu politeističkog Rima, te na germanskom pravu, poput franačkoga, koje nalazimo i u sadašnjemu anglosaksonskome. Demokracija je niknula pod Ateninim hramom, na Areopagu, kroz rimska comitia, te kroz skupštine kakav je bio gotski hring, pa i slavenski sabor, sve prije i mimo monoteizma.
Etički i građanski angažman u Evropi temelji se na Sokratu, osuđenome na smrt jer nije poštivao bogove; privrženost znanju je od Lukrecija (rerum cognoscere causas) do enciklopedizma i prosvjetiteljstva, poput Voltaireova, bila vezana uz sokratovsku kritičku sumnju, pa i spram dogmi i aksioma.
Korijeni Evrope i njezine konstitutivne vrijednosti ipak su pluralistički, i kroz povijest i u svjetlu sadašnjeg pluralizma. Kroz povijest ni jedna od tih sastavnica nije ostala neokaljana užasnim zločinima - ali zvjezdani trenuci obično su bili rezultat dijalektičke sinergije mnogih, a ne samo jednih. To je, na neki način, i rezime ove obljetničke proslave Evropske unije.
Iz Rima Inoslav Bešker
Broj preporuka: 0
SUĐENJE ZA KORNATE
Aviomehaničarka: Ja sam izvadila crne kutije iz helikoptera. Roditelji: Gdje su nestale?
UBOJSTVO U BANIĆIMA>>BISKUP GA RAZRIJEŠIO
