ZAGREB - Zbog krize u Grčkoj, Europska Unija (EU) će i Hrvatskoj znatno postrožiti uvjete uvođenja eura.

Tu su nam informaciju potvrdili u hrvatskim pregovaračkim krugovima, pri čemu naši sugovornici upozoravaju kako je sve manje vjerojatno da će Hrvatska kunu moći zamijeniti eurom već dvije ili tri godine nakon ulaska u EU, kako se dosad očekivalo.

Statistika pod povećalom

- Nikakvih službenih informacija nema, ali realno je očekivati da će ono što se sada događa u Grčkoj utjecati i na daljnja proširenja zone eura. Nitko ne želi da se ponovi slučaj Grčke - objasnio je naš visokopozicionirani izvor.

Prema njegovim informacijama, kriteriji iz Maastrichta, čije je ispunjavanje uvjet ulaska u eurozonu, najvjerojatnije se neće mijenjati. No, sporije širenje eura na nove članice, pa i na Hrvatsku, EU će postići “zaobilaznim” putem: strožim nadzorom i provjerama nacionalnih statistika, te isticanjem kako gospodarstvo koje želi uvesti euro mora počivati na zdravim i dugoročno održivim temeljima.

Kamate će sporije padati

Upravo je to način na koji je EU svojedobno blokirao pristup Bugarske Europskom tečajnom mehanizmu (ERM-II), svojevrsnoj čekaonici za euro, u kojem zemlja koja pristupa eurozoni dvije godine mora održati stabilnost nacionalne valute.

Kuna će, dakle, do daljnjeg ostati hrvatska valuta i, kako stvari stoje, mala je vjerojatnost da će je zamijeniti euro već 2014. ili 2015. Koliko bismo dugo mogli čekati na ulazak u zonu eura, nitko se ne usudi prognozirati, no u stručnim se krugovima govori da bi novi rok mogao biti barem četiri godine od ulaska u EU.

Drugim riječima, ako Hrvatska u EU uđe 2012., euro bismo mogli uvesti najranije 2016. ili 2017., ako ne i koju godinu kasnije.

Posljedica toga bit će, kako ističe Hrvoje Stojić, analitičar Hypo banke, sporije usklađivanje hrvatskoga gospodarstva s onim u zoni eura.

- U takvoj će nam se situaciji usporiti pad kamatnih stopa, pa će se i stanovništvo, i poduzeća i država zaduživati skuplje nego što bi se zaduživali da uvedemo euro - rekao je Stojić. Upozorio je i na važnost donošenja Zakona o fiskalnoj odgovornosti jer je on važan za kredibilitet fiskalne politike. U uvjetima vioke euriziranosti, kakva vlada u nas, dulja odgoda uvođenja eura imala bi pogubne posljedice za Hrvatsku.