Ako želite provjeriti je li na vašoj kućnoj adresi prijavljen još netko osim osoba koje s vama žive, sada to možete učiniti preko web stranice Ministarstva uprave na adresi: e-uprava.apis-it.hr . Pretraživač nakon upisa osobnog identifikacijskog broja ili jedinstvenog matičnog broja te prezimena izbaci koliko je osoba upisano u registar birača i tko su te osobe.
Pretraživač je pokrenut 1. siječnja ove godine kako bi se što brže sredili birački popisi: izbacili uljezi ili natjerali građani, kojima je istekla osobna iskaznica ili su promijenili adresu, da to učine što prije.
Budući da je, otkriva ministar Arsen Bauk , nemali broj gradova i naselja, posebice uz granicu s BiH i Srbijom, u kojima je na adresu jedne kuće upisano i po pedesetak fantomskih stanara, pretraživač koji je jučer Vlada stavila i na Facebook omogućava uvid u stvarno stanje stvari.
- Ujutro je bilo 2900 pretraga, a već oko podneva 5294. Sada u pola sata bilježimo i više od 200 upita. Imali smo nekoliko pritužbi ljudi da se ne mogu ulogirati, ali to ćemo srediti. Možda uvedemo i pretragu po imenu, a ne samo prezimenu pa će i to pomoći da bi se ubrzao proces konačnog sređivanja registra birača - rekao je Bauk.
Mnogi bi se mogli iznenaditi da ih na popisu nema ili, pak, da su na nečijoj kućnoj adresi prijavljene nepoznate osobe, kao u slučaju Drniša, o čemu smo pisali, u kojemu su na glasačkom popisu za izvanredne izbore za gradonačelnika 27. siječnja nedavno otkrivene brojne nepostojeće ulice i kućni brojevi na kojima navodno žive stotine osoba s pravom glasa. U takvim slučajevima, najbolje je te osobe prijaviti policiji koja će provjeriti njihov identitet te jesu li na toj adresi lažno prijavljene a uopće ne žive u Hrvatskoj.
Pretraživač, međutim, ne služi samo za utvrđivanje službeno registriranih i fantomskih birača, nego i za neke konkretnije povlastice koje im lažna prijava na adresu u Hrvatskoj donose. Primjerice, pokazalo se da u Vukovar još od rata uredno svake godine dolaze trudnice iz Srbije, rode u Hrvatskoj i tako ostvare pravo na porodiljnu naknadu, socijalnu pomoć, mirovine i liječenje kod nas, a da u zdravstveni ili mirovinski fond nisu uplatili ni lipu !
Zatim, otkriveno je da na području Dubrovnika postoji najmanje 36 adresa, s ukupno prijavljena 1633 birača za koje se sumnja da predstavljaju fantomske glasače.
- Nigdje u svijetu ne može se prijaviti prebivalište, a da čovjek tu ne prebiva. Nažalost, ovaj se problem aktivira od izbora do izbora. No, ne radi se ovdje samo o manipulacijama oko glasovanja ljudi koji ne žive u Hrvatskoj, već o tome da oni lažnim prijavljivanjem prebivališta crpe znatna sredstva iz državnoga proračuna - rekao je jedan visokopozicionirani političar.
Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta i član radnih skupina za izradu izbornog zakonodavstva (1990. i 1999.) te izradu Ustava, izjavio je da red u popis birača nikada nije uveden. Problem se rasplamsao nakon rata, kada je vlast počela dijeliti dvojna državljanstava.
- Naravno da je nesređen popis birača u interesu politike. Krenuli smo od situacije kada sređivanje popisa birača nije bilo prioritet. Nakon 1995. počelo se s dijeljenjem dvojnih državljanstava. Netko će reći da je to bilo u cilju politike, a netko da je to jedna od temeljnih ustavnih obaveza države - briga o dijaspori. Ograničenje broja zastupnika dijaspore na tri važan je korak prema uređenju biračkih popisa.