Blokada glavnoga grada privremeno je odgođena jer Ministarstvo financija još uvijek razmišlja hoće li uvažiti molbu gradonačelnika Milana Bandića i odgoditi ovrhu od 337 milijuna kuna.
- Zaprimili smo prijedlog odgode ovrhe. Ministarstvo financija razmotrit će prijedlog, provesti postupak i donijeti rješenje - kažu u Ministarstvu Slavka Linića.
To znači da više od 10 tisuća zaposlenika gradske uprave zasad ne mora strahovati da će ostati bez plaća, Holding neće ostati bez 150 milijuna, koliko mu Grad uplaćuje svaki mjesec, a svi poslovi u Zagrebu poput javne nabave još se neko vrijeme mogu nesmetano nastaviti. Osim Ministarstva financija, danas se očekuje i rješenje Upravnog suda o tome hoće li ili neće zahtijevati odgađanje ovrhe do okončanja sudskog postupka. Ako i Ministarstvo i Upravni sud odluče da se ovrha ne odgađa, ona bi, doznajemo u Vladi, mogla nastupiti za tjedan dana. U tom slučaju Zagreb bi, prema najavama čelnih ljudi, mogao pogoditi najcrnji scenarij.
Inspekcijski nadzor
Da bi se ovrha mogla odgoditi, dalo se naslutiti još u petak, kada je premijer Zoran Milanović istaknuo da “Grad neće kolabirati i da se ništa neće raspasti”. Gradonačelnik Milan Bandić jučer je, prije nego što je Upravni sud dostavio svoju odluku, bio optimističan.
- Rješenje Ministarstva financija podsjeća na presudu iz 1946., kada se ljudima sudilo bez ikakva pravnog uporišta. Ubiju te pa ti izraze sućut i onda te pitaju imaš li još kojeg sina dati. Blokada se neće dogoditi, u to sam uvjeren jer vjerujem u razboritost ministra Linića, zbog činjenice da se radi i o njihovoj koži, ali i zbog toga što još uvijek vjerujem u trodiobu vlasti. Pa Zagreb puni polovicu državnog proračuna, ali ako treba, ići ćemo po pravdu do Strasbourga - poručio je Bandić.
Sukob gradonačelnika Milana Bandića i ministra financija Slavka Linića počeo je u lipnju, kada je inspekcija u Gradu punih 11 dana provodila proračunski nadzor. Vjeruje se da su u Grad ušli na inicijativu SDP-ovih zastupnika Gradske skupštine, koja cijelu ovu godinu Bandiću pronalaze zamjerke u proračunu, zbog čega uporno odbijaju donijeti rebalans. Inspekcija je utvrdila da je ukupni manjak prihoda kroz godine veći od 800 milijuna kuna, da je gradska uprava počela graditi fontane i pothodnik kod Nacionalne sveučilišne knjižnice iako za to nije bio planiran novac te da su radovi na Cvjetnom trgu plaćeni novcem za komunalnu naknadu.
Ulaganje u škole
Utvrđeno je i da u državni proračun mora vratiti 337 milijuna kuna. To je dug, tvrde u Ministarstvu, koji se nagomilao u posljednje četiri godine. Naime, sukladno Zakonu o financiranju lokalne samoprave, Gradu Zagrebu od poreza na dohodak svake godine pripada 72,5 posto novca poreznih obveznika i dodatnih 12 posto koje moraju namijeniti decentraliziranim funkcijama. Riječ je o novcu koji Grad mora uložiti u osnovne i srednje škole, zdravstvo, vatrogastvo, socijalnu skrb, domove za starije i nemoćne, a posebnim uredbama do veljače 2012. (kada je to postalo sastavni dio zakona) Vlada je regulirala i minimalne standarde, odnosno iznose koji se za svaku tu kategoriju moraju uplatiti. Od 2007. novac koji Grad zarađuje kontinuirano je veći od propisanog standarda pa država zahtijeva da joj se plati razlika od 337 milijuna kuna.
Višak novca
Dio novca, oko 200 milijuna kuna, Grad je do 2009. vratio pa su u Ministarstvu uvjereni da je Grad samim time priznao da dug postoji.
Dio naših sugovornika iz Gradske skupštine smatra da je Grad prestao plaćati višak zarađenog novca državi zbog dobrog odnosa gradonačelnika Bandića i tadašnje HDZ-ove Vlade na čelu s Ivom Sanaderom. Gradski pročelnik za financije Slavko Kojić, međutim, u petak je istaknuo da su novac plaćali “jer su bili obmanuti i jer im je država prijetila”.
- Ne samo da po zakonu ne moramo vratiti tih 337 milijuna kuna, nego ćemo zahtijevati da nam se vrati i 200 milijuna koje smo bili prisiljeni uplatiti. Iz Vlade su nam govorili da im sredstva moramo uplaćivati zato što nam u protivnom neće uplatiti novac za Arenu Zagreb - rekao je Kojić.