Fundacija Mozilla prošlog je tjedna zainteresiranim korisnicima predstavila ispitnu, tzv. beta inačicu Firefoxa 3, web preglednika koji je već u prvoj inačici privukao pozornost velikog broja surfera.

Treća inačica Firefoxa ne posjeduje osobite kozmetičke promjene. Sučelje je ostalo gotovo nepromijenjeno. Malu razliku donosi ikona zvjezdice iza adresne trake koja nudi, nov, brži način za dodavanje adresa u arhivu favoriziranih stranica. Sustav za upravljanje pohranjenim adresama donosi poboljšanja i u njihovom sortiranju, ponudivši korisnicima mogućnost dodavanja oznaka (tagova) koje olakšavaju sortiranje. 

Firefox 3 donosi bolje performanse od prethodnika, unaprijeđen sustav arhiviranja web adresa i poboljšanu sigurnost

Surfanje pomoću kartica (tabova), koje nudi  istodobno učitavanje više odvojenih internetskih stranica također je unaprijeđeno dodavanjem funkcija koje proširuje njihovu funkcionalnost, poput spremanja rasporeda trenutno otvorenih stranica i sl.

Najveće promjene Firefoxa 3 međutim nisu posebno očite jer su skrivene u programskoj jezgri koja ga pokreće. Prema riječima autora programa, u posljednjih 27 mjeseci za Firefox je ponovno napisano 2 milijuna redaka koda, koji unapređuje nekoliko tisuća sitnih zadataka internetskog preglednika. Brojna unapređenja korisnicima bi trebala ponuditi sigurnije i brže surfanje. Prema prvim testovima novi Firefox doista je brži, dok za provjeru sigurnosnih unapređenja ipak treba proći još neko vrijeme.

Premda se radi o testnoj inačici, Firefox 3 Beta vrlo je stabilan proizvod koji već danas može zamijeniti prethodnika. U masovnijem prelasku na novi web preglednik ozbiljnija prepreka za sada su popularne ekstenzije.

Postojeći softverski dodaci koji unapređuju funkcionalnost Firefoxa 2 na novom pregledniku u većini slučajeva neće raditi.

Prema navodima iz Mozille konačna inačica Firefoxa 3 najavljuje se za kraj ove ili rani početak sljedeće godine. U međuvremenu nestrpljivi korisnici Betu mogu preuzeti na adresi www.mozilla.com/firefox/all-beta.html.

Firefox je razvijen u okviru Mozilla Fundacije koju je osnovala kompanija America Online nakon preuzimanja Netscapea. Sredinom devedesetih Netscape je postao  softverski hit koji je vlasnike kompanije pretvorio u bogataše, a korisnike računala u surfere koji su radoznalo počeli istraživati prostore weba.

Uspjeh Netscapea gotovo naprasno je prekinuo Microsoft ponudom besplatnog ekvivalenta Internet Explorera kojim je započet jedan od najvećih softverskih ratova, koji još uvijek nije završen. Microsoft je u početku podcijenio značaj interneta što se jesno reflektiralo i na njegovim proizvodima. Takva situacija, međutim nije dugo trajala i Microsoft je već do kraja 1999. godine osvojio i taj softverski segment. Netscape nije mogao adekvatno odgovoriti na Microsoftovu ofenzivu, ubrzo je prodan, a na njegovim temeljima nastao je projekt Mozilla iz kojeg je proizašao Firefox, koji očito uzvraća udarac.

Robert Gabelić