Živimo u 21. stoljeću, svatko u rukama ima pametni telefon, sat ili tablet, povezani smo na internet 24 sata na dan, no većina naših gradova i dalje je organizirana kao da je fiksni telefon posljednja riječ tehnike.
Trenutačno u gradovima živi oko 4 milijarde ljudi na Zemlji, a u idućih 14 godina ta će brojka narasti za najmanje još jednu milijardu. Ukupno će više od 70% čovječanstva 2050. živjeti u gradovima i urbanim područjima, čija infrastruktura je već sad na granici preopterećenja.
Potrošnja električne energije, prijevoz, vodovod, odvoz smeća, zbrinjavanje otpadnih voda... sve su to infrastrukturni problemi koji će dodatno rasti u godinama pred nama, dok se građani sve više osjećaju otuđeni jedni od drugih.
Rješenje su takozvani pametni gradovi - Smart Cities - koji koriste postojeće i napredne tehnologije kako bi pokušali promijeniti načine na koje živimo, putujemo, radimo i trošimo svoje slobodno vrijeme u gradovima.
Radi se o inovacijama koje se često doimaju očitima jednom kada ih netko uvede te postaju toliko prihvaćene da građani brzo zaboravljaju kakav je bio život bez njih.
Domaći primjeri su uvođenje plaćanja parkinga SMS-om, a u razvoju su i pametne klupe i pametno ‘drveće’, koji pune mobitele uz pomoć solarnih kolektora. No u pametnim gradovima najčešće se ne radi o samo jednom rješenju nego o spletu povezanih tehnologija čiji je konačni cilj učiniti grad ugodnijim mjestom za život svojih građana.
Metropole poput Londona, Pariza, Berlina i New Yorka već su godinama na vrhu liste najpametnijih gradova zbog svojih rješenja koja integriraju svakodnevni život građana s novim tehnologijama - od parkova koji koriste prirodna rješenja za zaštitu od poplava do ulica koje obavještavaju građane o dostupnosti parkirnih mjesta. No, zanimljive se inovacije pronalaze i u manjim gradovima koji nalaze neočekivana rješenja baš kako bi se nosili s manjkom novca, stručnjaka ili potrebne infrastrukture. Odabrali smo 12 inteligentnih rješenja za pametne gradove diljem svijeta, od kojih neka već postoje i u Hrvatskoj, a neka mogu poslužiti kao inspiracija našim gradovima.
Pametne govornice: New York, Zadar
Grad New York reciklira zapostavljene javne govornice u pet gradskih četvrti kroz projekt LinkNYC. Cilj je zamijeniti više od 7500 javnih govornica ‘Linkovima’. Svaki ‘Link’ pristupna je točka za besplatni wi-fi, besplatno telefoniranje preko interneta, a ima i tablet računalo kojim se može pristupiti gradskim uslugama i kartama. Na svakom se Linku može i priključiti vlastiti mobitel ili tablet kako bi se napunio. Svi troškovi projekta pokrivaju se iz oglašavanja na dva ekrana visoke rezolucije koji se nalaze na stranicama Linka. Prve pametne govornice u Hrvatskoj postavio je HT u Zadru: pružaju besplatan pristup wi-fi mreži, a na njima građani i turisti mogu kupiti parking karte te karte za međugradski prijevoz.
Pametni parking: Berlin, Split, Dubrovnik
Ulica Bundesallee u Berlinu od 3,7 kilometara pokrivena je radarskim senzorima koji prate zauzetost parkirnih mjesta, a sustav podatke o slobodnim parkirnim mjestima šalje vozačima u realnom vremenu, koji ne moraju gubiti vrijeme kružeći i tragajući za parkingom, što pridonosi stvaranju gužve u gradskom prometu i povećanom ispuštanju stakleničkih plinova. Prvu Smart parking aplikaciju u Hrvatskoj razvio je Dubrovnik, a Ericsson Nikola Tesla razvio je IT rješenje za smart parking u cijelom Splitu.
Citymapper: London
Citymapper je aplikacija koja prikuplja i analizira podatke o prometu u velikim gradovima u realnom vremenu, a građanima i posjetiteljima nudi izračun optimalnih ruta za probijanje kroz gužve i zastoje. Trenutačno nadzire promet i nudi savjete u 39 svjetskih gradova, od Singapura do Moskve, a tvrtka je u Londonu pokrenula i prvu smartbus uslugu ove godine, u suradnji s gradskim prijevoznikom TfL. Citymapperov pametni autobus neprekidno odašilje podatke u realnom vremenu, planira optimalnu rutu prema potražnji prometa, a putnicima pruža besplatan wireless i mogućnost punjenja mobitela.
Butler: Mexico City
Španjolsko sveučilište Jaume I de Castelló pokrenulo je u Mexico Cityju prvu e-zdravstvenu platformu za starije sugrađane nazvanu Butler. Radi se o kombinaciji društvene mreže, dijagnostičkog i terapijskog alata, koja povezuje starije građane, prati njihovo zdravstveno i duševno stanje, pruža trening za podizanje raspoloženja i vježbe pamćenja te služi i kao platforma za razonodu, s kojom stariji mogu razmjenjivati fotografije i muziku, dopisivati se i raspravljati o zajedničkim temama.
Urban Parasol: Pariz
Pametno rješenje za grijanje terasa kafića i restorana u hladnijim mjesecima, Urban Parasol sintetička je verzija šumskih krošnji postavljena na nekoliko lokacija u Parizu. Namijenjeno je kao alternativa vanjskim grijačima na plin, a energiju prikuplja putem solarnih kolektora na gornjoj strani suncobrana/kišobrana. Fotosenzori na Parasolu prepoznaju smjer u kojem se nalazi Sunce i okreću ga prema njemu kako bi maksimizirali prikupljanje energije, a senzori pokreta na stupovima detektiraju sjede li gosti pored grijača te ga gase kada nema nikoga.
Pametna rasvjeta: Kopenhagen, Dubrovnik
DOLL je tehnološka platforma za testiranje ulične rasvjete, koja se koristi za testiranje brojnih inovativnih tehnologija koje štede energiju i poboljšavaju kvalitetu života. U Kopenhagenu su uvedene brojne LED ulične svjetiljke sa senzorima kretanja, koje prigušuju svjetlost i smanjuju potrošnju energije dok nitko ne prolazi kraj njih, a smanjuju i svjetlosno zagađenje u gradu. Većina svjetiljka povezana je s gradskom wi-fi mrežom, pa može i u realnom vremenu dijeliti stanje osvjetljenja i potrošnju energije. Pametnu rasvjetu u Hrvatskoj implementirao je Dubrovnik s Hrvatskim telekomom, CISCO-om i manjim lokalnim tvrtkama.
Pametne zgrade: Beč
ASCR je zajednička tvrtka austrijskog Siemensa, bečke elektroprivrede i bečkog mrežnog operatera, koji su zajedno s još dvije organizacije pokrenuli pilot-projekt pametnih zgrada na tri lokacije u Beču. Radi se o optimizaciji sustava potrošnje energije i grijanja u studentskom domu, privatnoj stambenoj zgradi i školskom kampusu, a sve tri zgrade opremljene su solarnim kolektorima, solarnim grijačima, hibridnim panelima, toplinskim pumpama i brojnim drugim tehnologijama. Sve tri lokacije nakon uvođenja ASCR rješenja proizvode više energije nego što troše.
Platforma za spajanje građana: Rosario
Argentinski grad Rosario pokrenuo je društvenu platformu Sustain-A-Raisers, koja okuplja građane u zajedničkim projektima obnove i uređenja doma i dvorišta. Platforma povezuje dobrovoljce s različitim vještinama koji uređuju vrtove, postavljaju solarne grijače vode, sustave za prikupljanje slivnih voda, spremnika za kompost i staklenika. Platforma pruža usluge kućanstvima, malim poduzetnicima, neprofitnim organizacijama, brojnim institucijama i stambenim zgradama.
Inovativna rješenja: Prijavi se i osvoji Smart City nagradu
Hanza Media u partnerstvu s Razvojnom agencijom Zagreb, organizatorom konferencije Zagreb Forum, dodjeljuje prvu Smart City nagradu. Partner nagrade je Hrvatski telekom.
Svatko tko je razvio inovativno smart city rješenje u Hrvatskoj može se prijaviti na stranicama jutarnji.hr/smartcity i zagrebforum.eu.
Najbolje rješenje odabrat će žiri Hanza Medije i Zagreb Foruma, a njega čini 11 lidera hrvatske digitalne industrije, među kojima su i stručnjaci iz Vlade, Svjetske banke te s hrvatskih fakulteta i iz IT tvrtki.
Living Labs: London
Intel i dva londonska sveučilišta - Imperial College London i University College London testiraju ideje za pametne gradove u sklopu svoje inicijative Living Labs, koja se provodi na nekoliko lokacija u prijestolnici Ujedinjenog Kraljevstva. U gradskoj četvrti Enfield koriste jeftine senzore i bežične mreže kako bi nadzirali kvalitetu zraka u realnom vremenu. Odbor gradske četvrti prikupljene podatke koristi za poboljšanje kvalitete zraka na svojem području, a vozačima koji prolaze kroz četvrt šalju upozorenja kako bi izbjegli žarišne točke zagađenja.
BlindSquare: Helsinki
BlindSquare je aplikacija koja olakšava slijepim i slabovidnim osobama kretanje kroz nepoznate dijelove grada. Opisuje okolinu, govori gdje se nalaze zanimljivosti i lokali, pamti omiljene lokacije, obavještava o trenutnoj adresi i općenito pomaže slijepima da se orijentiraju u nepoznatom prostoru. Aplikacija je razvijena i isprobana u Helsinkiju, a danas se služi besplatnim digitalnim kartama kako bi se mogla koristiti u bilo kojem svjetskom gradu, na 22 jezika među kojima je i hrvatski.
Pametno ogledalo raspoloženja građana: Amsterdam
Grad Amsterdam putem platforme Social Glass prikuplja i povezuje podatke s raznih društvenih mreža, a podatke analizira kako bi došao do informacija o raspoloženju, stanju i željama građana. Radi se o sustavu koji je u stanju procesirati velike količine podataka te iz njih izvući konkretne, iskoristive zaključke. Primjerice, može otkriti gužve u prometu, ali i okupljanja građana za vrijeme gradskih festivala, doznati koji su im sadržaji najatraktivniji te s kojim se problemima suočavaju. Sustav je robustan i modularan, pa je lako dodavati dodatne aplikacije za analizu prikupljenih podataka.
Senzori za potrošnju energije: London
U sklopu inicijative Cognicity tvrtka Demand Logic znatno je smanjila potrošnju električne energije zgrada u londonskom Canary Wharfu - poslovnom centru britanske metropole. Rješenja Demand Logica prikupljala su podatke o trošenju struje kroz pametne senzore i otkrila brojne slučajeve u kojima se električna energija trošila nepotrebno. Neki od primjera su klima-uređaji u uredima koji su ostavljeni da rade preko noći ili slučajevi kad stanari ili zaposlenici greškom ostave uključeno i grijanje i hlađenje.