Spašavanje kao biznis

Gorski spasitelji imaju poslovni projekt težak 50 milijuna eura

    AUTOR:
    • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

  • OBJAVLJENO:
  • 03.07.2017. u 14:31

Vidova gora, 200617.
Splitski ogranak HGSS je ugostio clanove nizozemske obalne straze i agencije za spasavanje na moru.Edwin Van der Pol i Dick Veen su sa splitskim kolegama predvodjenim Vinkom Prizmicem obisli Vidovu goru na Bracu.
Na fotografiji: procelnik HGSS-a Vinko Prizmic
Foto: Nikola Vilic / CROPIX
Nikola Vilić / HANZA MEDIA

Vinko Prizmić

Ljudi koji odlaze u prirodu cijene svoj život i rado će investirati u svoju sigurnost. Kupit će zemljovid, angažirati vodiča i helikopter i dodatno će platiti sigurnost kao dio turističkog proizvoda, mi taj proizvod imamo, kaže Vinko Prizmić, pročelnik HGSS-a

Cjelogodišnji aktivni ili pustolovni turizam najbrže je rastući segment turizma. Ima godišnju stopu rasta od 67 posto. Taj segmentu turizma 65 posto prihoda ostavlja lokalnoj zajednici dok se u slučaju all inclusive ponude ostavlja samo pet posto. Takav je turist recimo 2009. godine trošio gotovo 600 dolara po putovanju, a tri godine poslije njegova prosječna potrošnja bila je oko 950 dolara. Povećava se i broj dana koliko borave takvi turisti, a do 2050. godine očekuje se eksponencijalni rast aktivnog turizma.

Mogući rizici

“Održivi aktivni turizam zahtijeva mala ulaganja, a postiže dalekosežne društveno-gospodarske učinke, uključivo i povratak ljudi i to mladih i obrazovanih, poduzetnika, zaposlenika, stanovnika… I to baš tamo gdje je Hrvatskoj najpotrebnije, a to je na prostorima koji demografski propadaju, u kojima nema ni gospodarstva ni egzistencije za lokalno stanovništvo. Prostor i ljudi temeljni su resurs Hrvatske koja ima neiskorištene i zapuštene prostore, i snažnu potrebu za održivim razvojem na njima, za novim prihodima, novom uposlenosti i novom perspektivom za lokalno stanovništvo. Ali to mora biti strateški pripremljeno. To mora biti projektirani proces, a ne improvizirani jer u improviziranom procesu svi gube. Tada gost nema potrebnu kvalitetu usluga, domaćinu izostaju prihodi, a sve to ugrožava sigurnost, što HGSS dovodi u nemoguću misiju. A sigurnost je itekako važna za cjelokupni brend Hrvatske jer tržište itekako kažnjava sigurnosne propuste”, objašnjava Vinko Prizmić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja.

Hrvatska gorska služba spašavanja, koju mnogi u Hrvatskoj prepoznaju kao dobro organiziranu javnu službu, uspješnu u raznim akcijama spašavanja i koja po zakonu skrbi o sigurnosti na neurbanim prostorima, već dugo upozorava na taj veliki potencijal, ali i moguće rizike. Prema Prizmićevim riječima, HGSS je najmanji alat za nesreće, a najviše je izvor svih podataka i spoznaja o prostoru i ljudskim aktivnostima na njemu. “Naši članovi razumiju što gost traži, jer su iz istih pobuda prvi odlazili, osvajali i tražili doživljaje u prirodi”, kaže Prizmić. On tvrdi da su svi turisti zapravo avanturisti, jer zašto bi netko ostavio vlastitu kuću i išao negdje drugdje trošiti novac i gubiti vrijeme osim zbog impresija i avanture.

Doživljaj

“Bit turizma i jest u ljudskoj potrebi za drugačijim, različitim te potrebi da se nešto doživi. Ali ne da se doživljaj kupi, nego da se zasluži kroz vlastitu aktivnost, pogotovo kroz interakciju s prirodom. Osamdeset posto razvijenog svijeta, i to onog bogatijeg koji putuje i troši, živi u gradovima. Njima je boravak u prirodi elementarna potreba. Zato danas svjedočimo galopirajućem porastu posjetitelja takvih područja i sve neobičnijim ljudskim aktivnostima na njima. To je globalni i nezaustavljivi proces koji, nažalost, rezultira i dramatičnim uvećanjem broja nesreća i opasnih situacija i uvećanim obimom posla za ovu javnu službu koja je, temeljem Zakona o HGSS-u, nositelj sigurnosti na njima”, kaže Prizmić.

Prema Prizmićevim riječima, HGSS čak 95 posto svih aktivnosti provodi u pripremi i preventivi, te godinama pokušava pridobiti i druge državne institucije na usklađeni i strateški pristup. “Na ruku nam ide činjenica što se trenutačno dostupna sredstva iz EU fondova, a koja, ako su dobro usmjerena, mogu riješiti mnoge vitalne probleme Hrvatske i brendirati je kao prestižnu destinaciju cjelogodišnjeg aktivnog turizma”, smatra Prizmić.

HGSS zato ima poseban Odjel za razvoj i projekte koji radi tako da se razvije čitava platforma jer se, prema njegovu mišljenju, svi dosadašnji projekti aktivnog turizma razvijaju točkasto.

“To su mali i zasebni proizvodi, ali nisu projekti. Mi polazimo od toga da je Hrvatska, ali i čitava regija, proizvod. Jedna biciklistička staza nije proizvod, nego je samo jedan njegov segment. Ako želimo imati cjelogodišnji turizam, Hrvatska treba biti brendirana i prepoznata kao uređeni, kvalitetni i sigurni prostor. Onda je to turistički proizvod. Moramo sebe pripremiti za ugošćavanje takvih gostiju, ali na siguran način. Za sve to imamo predispozicije. Hrvatsku gorsku službu spašavanja čine ljudi koji putuju po svijetu i koji su prvi otkrivali mogućnosti i vrijednosti određenih prostora i aktivnosti na njima i koji dobro znaju što učiniti kako bi se izbjegli rizici”, objašnjava Prizmić.

HGSS je, kaže Prizmić, razradio sve mogućnosti za razvoj ovog oblika turizma. Ima dva projekta Tour de CroActive i Sigurna HR, koji su platforma što na jedinstven način promovira turističku ponudu i sadržaje i usluge te priprema infrastrukturu, usluge, signalizaciju na istovjetan način. Okvirni proračun se kreće od 30 do 50 milijuna eura, a računa se na sredstava iz EU fondova. “Obujam se može prilagoditi potrebama i mogućnostima svih dionika, pri čemu mi čak nemamo ambiciju biti nositelji projekta jer bi većinom sredstava upravljala lokalna zajednica. Uloga HGSS je jasna, ali mi upozoravamo da ovako više ne ide, jer je kod nas galopirajući i nekontrolirani razvoj ovakvog turizma. Dok svi drugi imaju koristi, mi se suočavamo sa sve većim izazovima. S ovim projektom bi turist bio zaštićen i zadovoljan, a poduzetnici i država i lokalne zajednice imali bi više koristi, a i mi bismo tada mirnije spavali”, kaže Vinko Prizmić.

Usklađivanje

Zato, kako kaže, Hrvatsku treba strateški podići i urediti, projektirati i brendirati kao atraktivnu destinaciju za aktivni, ali sigurni turizam. “Čak 79 posto turista želi provoditi određene aktivnosti u prirodi. Hrvatska ne samo da ima predispozicije nego ima i potrebu za razvojem ruralnih krajeva. Imamo nezaposlenost. Nama se stanovništvo iseljava. Mi smo projekt uskladili s tri ministarstva i dogovor je bio da će ga Vlada uvrstiti kao strateški projekt koji će se sustavno razvijati. Svi alati koji su potrebni da se ruralni prostor pokrene ugrađeni su u taj projekt. Međutim, to nikako da se dogodi zbog nestabilnosti Vlade. Pribojavamo se da će EU sredstva koja su trenutačno dostupna propasti ili se usmjeriti prema poduzetnicima, kojima bi navodno trebalo kompenzirati povećanje poreza i boravišne pristojbe, ili u neku drugu, manje stratešku namjenu”, pribojava se ekipa HGSS-a.

Prizmić napominje da gosti kod nas ne dolaze zbog hotela i smještaja, jer to imaju i u vlastitoj zemlji. “Oni dolaze zbog atrakcija i sadržaja koje im Hrvatska može ponuditi. Baš ovdje svaka kuna uložena će se višestruko vratiti. A kada ste doveli goste, tada se na prirodan način razvija i ova druga, smještajna infrastruktura i prateće usluge”, napominje Prizmić.

Gospodarenje

Prizmić otkriva da je HGSS svojim projektima sa svojim skromnim sredstvima već do detalja obradio mnoga područja Hrvatske, poput Kamešnice ili Dinare. Izgrađena su skloništa, trasirane su i obilježene pješačke, planinarske i biciklističke staze, a radi se i promocija organizacijom međunarodnih biciklističkih, trail i pustolovnih utrka. Izrađuju se sigurni zemljovid, geo portal i sustavno vrši edukacija turističkih djelatnika za takav turizam. To je, otkriva, već rezultiralo sve većom posjetom, pa se lokalno stanovništvo koje se iselilo u gradove već pomalo vraća i obnavlja objekte i nudi određene usluge. Prije desetak godina govorio je čelnicima Ministarstva turizma da će upravo takvi prostori biti pokretači hrvatskog turizma. “Sada se to već pomalo vidi. Taj novi prostor je jako atraktivan i sve više posjećen, što je uvjet prosperiteta i početak cjelogodišnje sezone, novog proizvoda, nove uposlenosti i nove perspektive za lokalno stanovništvo. Mnogo je novih agencija koje nude takve programe, a mi svake godine osposobimo stotine novih turističkih vodiča. Mnogi mladi ljudi riješili su svoju egzistenciju zahvaljujući takvom turizmu. Za mlade obitelji to je prilika da više ne odlaze van, nego da se vrate na djedovinu, gdje će lakše riješiti stambeno pitanje, živjeti s prirodom i u prirodi, umjesto da budu nezaposleni i podstanari u gradovima. Turizam, naravno, nije sve, ali uz ekološku poljoprivredu i čistu industriju može biti pokretač snažnog održivog razvoja tih područja. Pogledajte sela po Švicarskoj ili u Dolomitima. To su danas top turističke destinacije”, kaže Prizmić.

Hrvatska zbog raznolikosti i odlične klime mora, prema njegovu mišljenju, postati top destinacija za aktivni turizam na Mediteranu. “Teško je naći destinaciju koja ima i more i planine, i rijeke i špilje, vegetaciju i prostore koji nisu iskorišteni. A turisti vape za takvim novim prostorima. S pametnim gospodarenjem i ovim što imamo ovdje Hrvatska u kratkom roku može uvećati prihode te riješiti pitanje nezaposlenosti i iseljavanja. I dok je prvi projekt platforma za ujednačeni razvoj turističke infrastrukture, proizvoda i potrebnih usluga na cijelom prostoru Hrvatske, drugi strateški projekt HGSS-a Sigurna RH, koji će dati strateški preduvjet razvoja turizma, ali i uvećati kvalitetu života domicilnog stanovništva u ruralnim područjima, a istovremeno ojačati otpornost Hrvatske na klimatske promjene i moguće velike nesreće i katastrofe. Dakle, Hrvatsku treba gledati holistički, kao cjelinu, i tako projektirati sigurnost”, napominje čelnik Hrvatske gorske službe spašavanja.

Sigurnost

Prizmić smatra da je sigurnost poluga razvoja i nije nipošto trošak, nego najisplatljivija investicija.

Turističko tržište možete, pojašnjava, uspoređivati s burzom jer su pravila i vrijednosti slična. “Ono ne oprašta nedostatak brige za gosta i izostanak pomoći i zaštite. Mogu reći da je HGSS pridonio prepoznavanju i brendiranju Hrvatske kao sigurne destinacije jer mi skrbimo o turistima tamo gdje je najteže. Kada pošaljete takvu poruku da ćete zaštititi gosta i tamo gdje je najteže, u ponoru, vrletima i po nevremenu, onda se to honorira na tržištu i stvara se percepcija da ste sigurna zemlja koja brine o svom gostu. Onda vam to puno znači i u vrijednosti vašeg ukupnog proizvoda. S druge strane, tržište sankcionira i male sigurnosne propuste. Tako da morate izdvojiti značajna sredstva da biste vratili povjerenje”, objašnjava Prizmić.

Ako želimo aktivirati ruralne prostore za turizam i zadržati život lokalnog stanovništva, prema Prizmićevu mišljenju, mora se omogućiti istovjetna zaštita života i zdravlja ljudi kao i na urbanim prostorima. “Tvrdim da ćemo zbog nepostojanja uređenog sustava helikopterske pomoći i objektivno niže razine sigurnosti zbog prometne i druge izoliranosti i dalje imati iseljavanje i lošiju kvalitetu života lokalnog stanovništva, a pravi zamah turizma na tim prostorima neće biti moguć. Tko bi tamo živio i boravio ako je svjestan da za svaku iznenadnu bolest i ozljedu treba satima čekati pomoć. Naš gost mora znati da će ako mu se nešto dogodi imati najveću moguću zaštitu”, napominje Prizmić.

HGSS, temeljem Zakona o HGSS-u, ima zadaću pokrivati nepristupačne terene te, prema riječima njegova čelnika, godinama upozorava da je helikopter nužan alat za žurna stanja. Upravo zbog toga naglašava da u svijetu više od 40 posto svih primjena helikoptera otpada na intervencije na takvim prostorima koje provodi GSS, gdje svaki drukčiji pristup pomoći ili transport u bolnicu predugo traje.

“Oni koji idu u prirodu su pametni ljudi koji cijene svoj život i rado će investirati u svoju sigurnost. Kupit će zemljovid, angažirati vodiča, helikopter i dodatno će platiti sigurnost kao dio turističkog proizvoda”, kaže Prizmić.

Prizmić upozorava da gost koji dođe kod nas ima i po pet polica osiguranja, a ne može konzumirati i platiti uslugu helikopterskog spašavanja jer mi nemamo takav sustav. Takvo zračno prevoženje je propisano strogim standardima, a vojni helikopteri koje HGSS koristi su privremena improvizacija, jer vojska ima i druge zadaće i daje zračnu potporu kao svoju sekundarnu djelatnost i u vremenskom odzivu koliko to može. Ali to nije proizvod koji se može naplatiti na tržištu. Uporno se odgađa rješenje ovog problema po europskim modelima, gdje su upravo neprofitne organizacije poput ADAC-a ili GSS-a nositelji takve helikopterske pomoći, pri čemu se troškovi gotovo cjelovito financiraju od korisnika i tržišta osiguranja, a ne na trošak državnog proračuna. Svi gubimo u takvoj situaciji”, objašnjava Prizmić.

Rješenje

I za ovaj problem HGSS je razradio rješenje, i to je dio projekta Sigurna RH, u kojem je prisutan holistički pristup i polazište da je sigurnost poluga razvoja: “Hrvatska bi unaprijedila kvalitetu života i zaštite vlastitog stanovništva na otocima i planinski područjima, dobila dodatni alat za izvanredne situacije poput poplava i drugih nesreća, za traganja i spašavanja, a istovremeno stvorila uvjete za razvoj turizma u ruralnim prostorima. A to je sve moguće osigurati sredstvima EU”, naglašava Prizmić.

Prizmić velike nade polaže u novu Strategiju nacionalne sigurnosti u kreiranje koje je HGSS bio aktivno uključen. Kaže da je problem HGSS-a u tome što je svačiji, a nije ničiji. “Mi smo multiresorni i zato HGSS ima najširu sliku o sigurnosnom stanju, poglavito na neurbanim prostorima. Razmjenjujemo iskustva s najboljima na svijetu i zato smo bili inicijatori niza zakona i propisa, broja 112, helikopterskog spašavanja, trauma sustava, prvi smo uvodili mnoge sposobnosti zbog kojih je Hrvatska danas puno sigurnija. Sigurna RH je projekt koji promišlja sigurnost na cijelom prostoru Hrvatske. Tu su izazovi za koje se treba pripremiti”, kaže Prizmić.

Izdvajamo