Grant Thornton, sedma je po veličini revizorska i savjetodavna tvrtka u svijetu, koja zapošljava 47.000 stručnjaka u više od 130 zemalja i ostvaruje prihode od 4,5 milijarde eura. Radi se o tvrtki s dugom tradicijom od 1924. godine a koja je trenutno svrstana uz sami bok takozvane velike četvorke. Velika četvorka je uobičajen naziv za tvrtke KPMG i Deloitte, koje imaju sjedište u Europi te Pricewaterhouse i Ernst & Young koje imaju sjedište u SAD-u. To su četiri najveće međunarodne kompanije u segmentu revizije, savjetovanju korporativnog financiranja, poreznom savjetovanju i savjetovanju osiguranju.
Za tri najveće svjetske strateške konzultantske kuće Boston Consulting Group, Bain & Company i McKinsey & Company, koristi se naziv Velika trojka.
Marco Egger, direktor i partner Grant Thornton Hrvatska, u Austriji je, prije dolaska u Hrvatsku odnosno u Zagreb gdje je sjedište tvrtke za jugoistočnu Europu, radio je kao licencirani revizor i porezni savjetnik. Međutim kakao voli reći iako je ovladao tajnama ove dvije vještine, srce mu više kuca za poslove poreznog savjetnika. Grant Thornton Hrvatska u svom sastavu ima dvije tvrtke Grant Thornton savjetovanje i Grant Thornton revizija. Sa Eggerom smo razgovarali o poziciji Grant Thornton u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi, specifičnosti tih tržišta, inozemnim investicijama i problemima na koje nailaze investitori. Marco Egger je iznio svoje mišljenje i o najperspektivnijim sektorima za ulaganje, stanju ukupnog gospodarstva na ovom području te o izazovima kompanije u kojoj radi u odnosu na Veliku četvorku.
Bavite se revizijom i poslovnim savjetovanjem. Kažete da vam je pristup nešto drukčiji od pristupa takozvane Velike četvorke. Ima li mjesta za sve na tom tržištu i kako pristupate konkurenciji?
- Poput Velike četvorke, i mi našim klijentima možemo ponuditi široki spektar usluga, od revizije do poreznog i poslovnog savjetovanja, a na raspolaganju smo im i za eksternalizirane usluge, odnosno outsourcing. I to ne samo u Hrvatskoj, već i na području Središnje, Istočne i Jugoistočne Europe, a po potrebi i u cijelom svijetu. Ipak, kada govorimo o razlikama u odnosu na konkurenciju, vjerujem da se klijenti za nas ne odlučuju zbog različitog imena ili jednog ili više teško izgovorivih brendova, već zbog partnerskog pristupa koji im nudimo i zbog svih profesionalaca koji stoje iza naše tvrtke. Silno se trudimo oko klijenata i nije samo ispunjavanje obaveze ono što nas motivira, već i identifikacija s problemima naših klijenata. Tako da mogu reći da nudimo visoko personalizirani pristup, nastojeći prilagoditi savjetovanje i usluge specifičnim zahtjevima klijenta. Naravno da i na našem tržištu vlada jaka konkurencija. Međutim recite mi u kojem to danas sektoru i na kojem tržištu nije slučaj? O uspjehu ili neuspjehu na tržištu ne odlučuju konkurenti već isključivo klijent i mi, jer Grant Thornton ulaže ogroman trud u kvalitetnu suradnju.
Koje su specifičnosti hrvatskog tržišta?
- Hrvatski proizvodni sektor je u odnosu na druge sektore relativno slabo razvijen te je u okviru BDP-a slabo zastupljen. Slična je stvar i s poljoprivrednim sektorom, koji je također nedovoljno razvijen i zastupljen. S druge strane, uslužni je sektor natprosječno zastupljen. Drukčija raspodjela s višim udjelom industrije i obrta bez sumnje bi bila poželjna. K tome valja dodati relativno visoku zaduženost kućanstava; zbog otplate kredita i rata leasinga dohodak koji građanima faktički stoji na raspolaganju je relativno malen. Takvo okruženje nije poticajno za razvoj gospodarstva.
Možete li usporediti hrvatsko tržište u odnosu na druga tržišta regije ili na Austriju iz koje dolazite?
- Hrvatsko je tržište za tradicionalne usluge razvijenije u usporedbi s tržištima u regiji, poput Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije ili Crne Gore, a to podrazumijeva i više prosječne cijene. Kad govorimo o potrebi za savjetodavnim uslugama, one bi se svakako mogle jednostavnije razviti u Hrvatskoj u usporedbi sa zemljama u regiji, iako je Slovenija prepoznata kao najrazvijenije tržište za oboje. Glavni je problem što su sva ta tržišta malena.
Kako gledate na razvoj poduzetničke i investicijske klime u Hrvatskoj?
- Kada promatramo ukupno do 2015. godine najveći su strani investitori u Hrvatsku su Austrija, Italija, Irska, Njemačka i Nizozemska,. Ako pogledamo izravna strana ulaganja u posljednje tri godine, na prvom je mjestu Nizozemska, a slijede je Bosna i Hercegovina, Slovenija, Srbija, Poljska i Rusija. Vrlo je jasno da političke nestabilnosti koje proizlaze iz češćih promjena vlasti u posljednje dvije godine nude slab poticaj ionako nedovoljno razvijenoj poduzetničkoj klimi. Iako se u javnom prostoru neprestano javljaju inicijative za poboljšanjem, bojim se da nije puno napravljeno po tom pitanju. Ostaje nam pričekati da vidimo što će napraviti ova, još relativno nova Vlada.
Možete li usporediti hrvatsko tržište s drugima, sličnima u regiji po pitanju ulagačkog ozračja?
- Uvijek se može uspoređivati mada su te usporedbe relativne. A hoćete li se pokazati uspješnima ili neuspješnim ovisi uvijek o tome s kim se uspoređujete. Uvijek će se naći netko tko slabije posluje pa mislim da tu treba biti strog i tražiti uzore, a ne opravdanja. Zbog toga mi prva na pamet pada Slovačka, regionalno vrlo uspješna u privlačenju stranih ulaganja, ali nešto bliže nama, i Makedonija i Srbija kroz porezne povlastice i investicijske poticaje pokušavaju privući ulagače.
Što je ključ uspjeha onih tržišta u regiji koja su uspjela privući više stranih investicija?
- Primjerice, već spomenuta Slovačka je iskoristila povijesni trenutak te se devedesetih godina otvorila investitorima, ponudila pametni flat rate porezni sustav - sve porezne stope, i PDV i porez na dobit i porez na dohodak iznosile su 19 posto, smanjila birokraciju, podupirala investitore te su kao država prije svega iznova strukturirali bankovni sektor. Stoga je Slovačka sada gospodarsko čudo u regiji.
Što bi Hrvatska trebala napraviti da privuče više stranih ulaganja?
- Recept nije nikakva tajna. Potrebno je definirati strateški cilj i donijeti atraktivne porezne zakone. Uz liberalno radno pravo, kvalitetno školstvo te, naravno, stabilnu i sposobnu vlast rezultati ne smiju izostati. Preduvjeti su dakako i manje birokracije i iskorjenjivanje korupcije; treba reći da se Hrvatska prema međunarodnom indeksu korupcije između 176 država nalazi na 55. mjestu sa skromnih 49 bodova.
Koje su to industrije ili sektori koji bi mogli ulagati u Hrvatsku?
- Prednost bih dao industrijskoj proizvodnji visokovrijednih proizvoda i daljnje investicije u razvoj turističke infrastrukture. U sektoru turizma je bez sumnje već dosta učinjeno, ali ima još puno posla. Pored zdravstvenog turizma veliku priliku za investicije pružaju i ekološka proizvodnja zdrave hrane te ulaganja u softversku industriju.
Koliko promjene poreznih zakona, odnosno reforma koja je stupila na snagu početkom godine, komplicira ili pojednostavljuje poslovanje tvrtkama u Hrvatskoj?
- Odgovorio bih protupitanjem koje glasi: Što inozemne poduzetnike privlači u neku zemlju, odnosno što ih motivira da investiraju? Pored drugih kriterija, zasigurno i atraktivno porezno zakonodavstvo. Stopa poreza na dobit od 18 posto trenutno je vrlo privlačna, ali stopa PDV-a nije; 25 posto doista je neprijateljska za potrošnju, a time indirektno i za gospodarstvo. Posebno ističem odnos između neto plaća i ukupnih troškova poslodavca koji je skandalozno loš.
Tko su vam najvažniji klijenti u regiji i kako surađujete s njima?
- Na to pitanje mogu odgovoriti samo da je svaki naš klijent naš najvažniji klijent. Brinemo o međunarodnim poduzetničkim grupama i lokalnim tvrtkama. Radimo za tvrtke iz svih branši, od maloprodaje preko proizvodnje do građevinskih poduzeća. Brinemo o poduzećima od javnog interesa koja kotiraju na Zagrebačkog burzi. Ne odajemo imena, jer povjerljivost je naša vrlina. Klijent koji nam pokloni svoje povjerenje neće dobiti samo naše stručno znanje i iskustvo, već i savjetnike koji će predano raditi na rješavanju njegovih pitanja.
Jeste li zadovoljni s načinom na koji se bave svojim financijama i prepoznajete li nešto što je tu karakteristično za hrvatsko tržište?
- U načelu jesmo, iako to ovisi o poziciji svake pojedine tvrtke na tržištu, izvorima financiranja i internoj organizaciji.
Koje je Vaše mišljenje o mogućem raspletu slučaja Agrokor? Što bi se moglo dogoditi po pitanju njegovog restrukturiranja?
- U ovom je trenutku to teško predvidjeti, ali moguće je da će svi sudionici u tom procesu, dakle banke, faktoring društva, dobavljači, morati biti spremni na otpis dijela svojih potraživanja. Važno je sačuvati proizvodne tvrtke poput Leda, Jamnice, Zvijezde i poljoprivrednih kombinata. Maloprodajna mreža koja postoji u Hrvatskoj, Sloveniji i Bosni i Hercegovini mogla bi predstavljati priliku za neke velike i snažnije maloprodajne lance.
Ima li dovoljno financijskih stručnjaka u Hrvatskoj? Kako gledate na razinu njihove educiranosti?
- U Hrvatskoj postoji veliki broj financijskih stručnjaka uključujući i neke s međunarodnim iskustvom. Edukacija u revizorskim društvima, knjigovodstvenim uredima i financijskim institucijama treba biti stalna, a za nju mora postojati odgovarajući budžet.
Recite nam nešto o izazovima spajanja i preuzimanja. Koja je uloga poreznog savjetnika u takvom procesu?
- Porezno savjetovanje je iznimno važan aspekt kod projekata spajanja i stjecanja poduzeća. Bez ispravnog strukturiranja prodavač može puno izgubiti, odnosno može platiti dodatne poreze, dok će kupac snositi dodatne troškove bez rješavanja poreznih rizika poput poreza na dobit, poreza na dohodak ili čak pitanja sive ekonomije. Jedan od najvažnijih zadataka savjetnika je, sa stajališta upravljanja poreznim rizicima, nastupati u najboljem interesu klijenta. Sa stajališta prodavača najvažnije je pitanje upravljanje mogućim povijesnim poreznim obavezama.
Kako bi po Vama trebalo implementirati financijsko restrukturiranje u još uvijek tranzicijskim zemljama?
- Pažnju treba posvetiti svim značajnim razlikama između lokalne, regionalne, odnosno europske, i globalne porezne regulative. Tvrtke bi trebale posvećivati više pažnje i ulagati više svojih resursa u rješavanje poreznih pitanja. Izazovi oko provedbe financijskog restrukturiranja u regiji u situaciji još uvijek usporedivo skupog duga pojačani su i povijesnim nedostatkom lokalno dostupnih izvora financiranja. Pri tome prvenstveno mislim na izvore kapitala, kako iz javnih tako i iz privatnih plasmana. Takva situacija pruža ograničen prostor za opcije restrukturiranja za poduzeća koja taj postupak moraju proći. Stoga je od iznimne važnosti privući strane investitore na ta tržišta.
Do koje mjere financijski i porezni savjetnici mogu pomoći tvrtkama u nevolji?
- Kvalitetni savjetnici mogu pomoći klijentu svojim lokalnim i globalnim iskustvom u optimizaciji rezultata poslovanja. Savjetnici poput Grant Thorntona, koji su članovi visoko cijenjene globalne mreže, mogu doprinijeti i kredibilitetu svojih klijenata.
Kako gledate na obvezu revizora da izraze sumnje u moguće pranje novca? Kako u tom slučaju zaštititi klijenta, ali i javni interes?
- Zakonske odredbe vezane uz sprječavanje pranja novca postoje u svim članicama Europske unije te se i mi tome moramo prilagoditi. Pokušavamo naći ravnotežu između sigurnosti klijenta i javnog interesa te ne prihvaćamo angažmane s klijentima visokog rizika po tom pitanju.
Zašto više volite poslove poreznog savjetnika od poslova revizora?
- U Austriji sam radio i poslove revizora i poslove poreznog savjetnika. Dakle, dva vrlo zahtjevna posla radila je jedna osoba. Međutim, zadovoljniji i ispunjeniji sam kada radim poslove poreznog savjetnika jer se u tom području može raditi kreativnije. Naravno tu kreativnost možete pretvoriti u prednost za klijenta.
Od kada poslujete u Hrvatskoj i na tržištu regije?
- Nismo mi novi u Hrvatskoj. Naša tvrtka IB Interbilanz prisutna je u Hrvatskoj još od 1996., a ja je vodim od 2001. godine. Promjena, odnosno novost je što smo od jeseni 2016. članica međunarodne mreže Grant Thornton, sedme po veličini revizorske i savjetodavne tvrtke u svijetu. Kako bismo jedinstveno nastupali na tržištu, i mi smo promijenili ime, i sada smo Grant Thornton Hrvatska. Primarni cilj Grant Thorntona na području srednje i istočne Europe je osnažiti savjetodavni segment poslovanja. U području savjetodavnih usluga želimo postati prvi izbor klijenata u tim zemljama te vodeća konzultantsku tvrtku u regiji.