Izvori kapitala

MIRIS EU NOVCA U DOMAĆEM BIZNISU Pokrenuo se stroj za prijave i povlačenje europskog novca

Arhiva

Tajana Barančić, Astra poslovni inženjering

Trebale su proći gotovo četiri godine kako bi se u domaćem biznisu snažnije počeo osjećati miris novca iz europskih fondova koji su nam širom otvoreni odmah nakon što je Hrvatska postala članica Europske unije. Procedure za prijave i povlačenje tog novca i dalje su prilično komplicirane i dugotrajne, ali taj stroj je napokon u pokretu.

Pritom ne govorimo o posrednom utjecaju koji, razumljivo, imaju veliki ugovori za gradnju javne infrastrukture, nego baš o sufinanciranju punokrvnih poduzetničkih projekata, za što je izravno predviđeno ukupno 470 milijuna eura u sedam godina iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija.

Veći iznosi

Da je tome tako govore, primjerice, i nedavne odluke o povećavanju iznosa koji su na nekim poduzetničkim EU natječajima prvobitno bili određeni. Jednu takvu odluku ministrica gospodarstva Martina Dalić potpisala je početkom listopada - za inovacije novoosnovanih malih i srednjih poduzeća (iznos je povećan sa 64,4 milijuna kuna na 74 milijuna kuna), a dva mjeseca ranije za natječaj Kompetentnost i razvoj (iznos je povećan s 867 milijuna kuna na 1,342 milijardu kuna).

Kako pak kaže konzultantica Tajana Barančić iz Astra poslovnog inženjeringa, već vrlo iskusna u kompleksnim prijavama za EU fondove, uskoro će biti iskorišten i iznos namijenjen za još jedan natječaj, onaj za razvoj novih proizvoda i usluga kroz istraživanje i razvoj. Službeni mu je naziv Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI).

“IRI natječaj u početku je imao dosta izazova zbog iznimne kompleksnosti natječajne dokumentacije, no i te su nedorečenosti s vremenom riješene. Mislim da je ovo na kraju priče odličan natječaj koji tvrtkama koje ulažu u istraživanje i razvoj pruža super priliku za sufinanciranje tih troškova”, naglašava Tajana Barančić. Nekoliko tvrtki koje su nju angažirale za konzultantske usluge prošlog su tjedna potpisale ugovore, a za nekoliko drugih još čeka odgovore.

Prošlog tjedna potpisano je u sklopu tog natječaja pet ugovora za istraživačko-razvojne projekte ukupno vrijedne oko 180 milijuna kuna, a tvrtke Dok-Ing, Rimac automobili, Altpro, GDI i Infodom primit će 78 milijuna kuna potpora. Novac će upotrijebiti za: razvoj daljinski upravljanog vozila u ekstremnim uvjetima, supersportskog električnog automobila, STM uređaja za željeznice, za razvoj IT platforme za upravljanje rizicima od poplave te za razvoj inovativne platforme za digitalnu transformaciju poduzeća.

Komercijalizacija

Barančić kaže kako joj je žao što je najavljena skora obustava primanja prijava na taj istraživačko-razvojni natječaj zbog iskorištenosti sredstava. “Nadali smo se da će se ipak realocirati još novca na ovaj natječaj s obzirom na to da je interes poduzetnika zaista solidan. Ako uskoro bude trajno zatvoren, bit će to šteta jer se otvaranje idućeg realno ne očekuje prije 2019. godine”, napominje. “Doduše, do kraja godine je poduzetnicima na raspolaganju i natječaj Komercijalizacija inovacija, međutim on ima dosta ograničenja u smislu stupnja zrelosti projekta, troškova plaća i slično, pa nije toliko atraktivan kao ovaj”, komentira.

Prema podacima koje je nedavno iznijela Martina Dalić, dosad je za IRI zaprimljeno 139 zahtjeva za bespovratna sredstva u vrijednosti 1,4 milijarde kuna, a dodijeljena su 22 ugovora s potporama vrijednim 252,4 milijuna kuna.

Prošlog je tjedna objavljena još jedna zanimljiva vijest vezana uz poduzetničko korištenje europskog novca, ali ne kroz grantove, nego tzv. financijske instrumente. Naime, u sklopu programa Europskoga strukturnog investicijskog fonda (ESIF) odobreno je u godinu dana 518 mikro i malih zajmova, vrijednih 142 milijuna kuna, a ukupna vrijednost projekata o kojima se radi jest 154 milijuna kuna. Izdavana su i ESIF jamstva; ona iznose 105 milijuna kuna, pri čemu je vrijednost investicija uz odobrene kredite 167 milijuna kuna. Kao i u slučaju natječaja za bespovratne potpore, povećana je alokacija za ESIF male zajmove, i to za 20 milijuna eura, a u projekt se uključilo 17 banaka i dvije leasing kuće kao partneri.

Izdvajamo