GLOBUSOVA ANALIZA

ŠTO JE U POZADINI HNB-ova POZIVA NA FIKSNU KAMATNU STOPU Svi koji uzimaju kredit uz promjenjivu stopu ne smiju računati na to da će rata ostati ista

    AUTOR:
    • Petra Bulić

  • OBJAVLJENO:
  • 19.05.2017. u 19:57

Zagreb, 291216. Boris Vujcic, guverner Hrvatske narodne banke.
Foto: Neja Markicevic / CROPIX
Neja Markičević / CROPIX

Kamatne stope na kredite nastavljaju padati, a plasmani banaka nastavljaju se polako oporavljati nakon godina razduživanja i kućanstava i gospodarstva. Primjerice, prosječne kamatne stope na novougovorene stambene kredite s valutnom klauzulom pale su na tek 3,75 posto u ožujku, dok su kod kunskih kredita iznosile 4,43 posto, pokazuju podaci Hrvatske narodne banke.

Usporedbe radi, 2012. godine kamatne stope bile su za oko dva postotna boda više nego danas. Za kredit od pola milijuna kuna na dvadeset godina, razlika između 4,3 i 6,3 posto znači gotovo 150 tisuća kuna razlike u ukupnom iznosu kamata koje dužnik plati.

Problem je, međutim, što su sadašnje niske kamatne stope ekstrem koji će se kad-tad vratiti prema prosječnim razinama. A to znači da svi koji sada uzimaju stambeni kredit uz promjenjivu kamatnu stopu nikako ne smiju računati na to da će im mjesečna rata ostati ista. Rast će sigurno, a koliko još vremena imaju, teško je reći.

Hrvatske kamate

Prema važećim formulama, kamatne stope kod hrvatskih banaka sastoje se trenutačno gotovo u potpunosti od njihove marže, s obzirom na to da su referentne kamatne stope vrlo niske. Oko trećina kredita kućanstvima u Hrvatskoj ima kamatnu stopu koja se temelji se na euriboru, kamatnoj stopi na europskom međubankovnom tržištu, plus marža domaćih banaka. Šestomjesečni euribor je trenutačno negativan i iznosi –0,22 posto. No, u desetljeću prije krize kretao se u rasponu između dva i pet posto.

Povećanje kamatnih stopa u ovakvim razmjerima zapravo bi bilo ponavljanje scenarija s kreditima u švicarcima. Guverner Boris Vujčić nedavno je otkrio kako Hrvatska narodna banka priprema preporuke bankama o poticanju kredita s fiksnim kamatnim stopama. Štoviše, HNB preporučuje reprogramiranje kredita građana, odnosno da kredite s promjenjivim kamatnim stopama zamijene fiksnima.

Guverner je istaknuo kako bi se rast kamatnih stopa mogao dogoditi u srednjem roku, dakle ostaje nam još možda godinu dana ili nešto više niskih kamata. Govoreći o uvjetima financiranja u inozemstvu kazao je kako “valja naglasiti ponajprije očekivano daljnje podizanje kamatnih stopa u SAD-u, te posljedično poskupljenje globalnih uvjeta financiranja”.

“Pored toga, razvijene su zemlje sve više izložene političkim rizicima, koji bi se u srednjem roku mogli početi odražavati na njihovu gospodarsku aktivnost i prelijevati na zemlje u razvoju kroz povećane troškove financiranja i pogoršane uvjete trgovinske razmjene”, navodi se u priopćenju s nedavne konferencije Hrvatsko novčano tržište u Opatiji.

Kunski krediti

Kamatne stope utjecale su i na promjenu strukture depozita u bankama, s više kunskih kratkoročnih depozita, što je još jedan izvor rizika.

“Zbog dugog razdoblja niskih kamatnih stopa porasli su kunski depoziti na vrlo kratke rokove. Takva promjena valutne strukture poduprla je rast kunskog kreditiranja, ali je povećala rizik likvidnosti i kamatni  rizik”, poručio je Savjet HNB-a s posljednje sjednice.

U međuvremenu, niske kamatne stope potiču oporavak kreditne aktivnosti. Plasmani kredita gospodarstvu lani su povećani za tri posto, a stanovništvu za 0,3 posto, što je prvi ostvareni godišnji prirast kredita kućanstvima nakon sedam godina razduživanja.

Uz pad kamata, banke su, istaknuo je nedavno guverner Vujčić, tijekom 2016. te posebice na početku 2017. ublažavale i druge uvjete za odobravanje kredita, i za poduzeća, i za stanovništvo. Rastu potražnje za kreditima pridonijela su optimističnija očekivanja u pogledu budućih gospodarskih kretanja.

“Pritom su poduzeća posebice povećala potražnju za kreditima za financiranje investicija, a kod stanovništva je rasla potražnja i za stambenim i za potrošačkim kreditima, osim u prvom tromjesečju ove godine, kada je potražnja za stambenim kreditima blago pala, vjerojatno pod privremenim utjecajem očekivanog uvođenja Vladinih poticajnih mjera za kupnju prve nekretnine”, kazao je guverner.

U HNB-u očekuju kako će plasmani kredita porasti i ove godine. Kao što je pokazao primjer švicaraca, za sve bi bilo najbolje kad bi odoljeli maloj uštedi koju nudi kamatna stopa s valutnom klauzulom i radije odabrali niži rizik.

Tagovi

Iz drugih medija

Najnovije