Vile za bogate sjevernjake

STUDIO ARTIS Norvežani i Nijemci mogli bi živjeti kod nas pola godine

    AUTOR:
    • Jozo Vrdoljak/Privredni vjesnik

  • OBJAVLJENO:
  • 12.05.2017. u 10:31

Split, 0805417.
Ozana Sustic, vlasnica tvrtke Studio Artis
Foto: Tom Dubravec / CROPIX
Tom Dubravec / HANZA MEDIA

Ozana Šustić

Jadransko tržište nekretnina ponovno je dobro, a cijene su sve ozbiljnije. Domaći investitori još su rijetki, a Nijemci i Skandinavci traže luksuz, često kao potvrdu vlastitog uspjeha

U krugu od 40-ak kilometara udaljenosti od Zračne luke Split, izuzevši Dalmatinsku zagoru, potpuno se oporavilo tržište nekretnina, otkriva Ozana Šustić, arhitektica, vlasnica i direktorica arhitektonskog ureda Studio Artis iz Segeta Donjeg, ujedno i vlasnica agencije za nekretnine.

“Ulaganje u vile isplativije je nego u bilo koji drugi oblik smještajne ponude. Primjerice, povrat na ulaganje u vilu s bazenom od oko 300 četvornih metara, kada uključite zemljište i gradnju i ako je iznajmljujete, iznosi od pet do sedam godina. To nema ni u jednom drugom segmentu smještajnih kapaciteta. U takvu gradnju ulažu i domaći, a sve više i stranci. Kupca pronađu čak i vile koje se još nisu počele graditi u tom potezu”, ističe Ozana Šustić.

Vile u prvom redu

Objašnjava da je vidljiv trend kupaca koji žele kod nas povremeno živjeti, pa ih, između ostalog, i zato zanimaju takve investicije.

“Nedavno su takvi ulagači kupili kuću vrijednu oko 400 tisuća eura, prvi red do mora u Sevidu, koji nema ni riješenu infrastrukturu, i čitavu će je rekonstruirati jer nije napravljena po njihovu ukusu. Drugu vilu u Sevidu prodali smo njemačkim državljanima koji kupuju i ulažu te preprodaju kuće svojim sugrađanima. Jedan od takvih ulagača je mladi njemački investitor, koji se bavi poslovima programiranja. Recimo, uložio je u jednu vilu oko 450 tisuća eura, a prodao ju je nakon preuređenja za 800 tisuća”, ističe Ozana Šustić.

Ova na širem trogirskom području poznata projektantica otkriva da uz gradnju vila ide još jedan unosan posao, jer se takve vile lako iznajmljuju. Pogotovo, kaže, one koje se nalaze se uza samu obalu. “Takve dosežu vrtoglave iznose najma. Primjerice, u Vinišću prvi red uz more, vila od tristotinjak metara četvornih doseže cijenu najma do 750 eura dnevno u ljetnim mjesecima. Popunjenost vila je bez problema zajamčena pet do šest mjeseci, dok je primjerice popunjenost apartmana dva do tri mjeseca. Možete zamisliti koliku cijenu postižu takve vile u Splitu, a da ne govorim u Hvaru i Dubrovniku. Vile su definitivno turistički hit i istiskuju apartmane”, pojašnjava Ozana Šustić.

Čim su se uspostavile sezonske linije za Norvešku, došli su i gosti.

Proljeće je najbolje

“Norvežani s kojima radim, jer je sve više njih zainteresirano za nekretnine, tvrde da su im srpanj i kolovoz prevrući i zato dolaze već u rano proljeće. Otkrivaju da bi njihovi sugrađani puno masovnije dolazili čak i zimi da im se uvedu direktne zrakoplovne linije. Kad bismo imali povezanost čitavu zimu s razvijenijim destinacijama, imali bismo znatno bolju popunjenost. O popunjenosti ljeti više nitko ne govori jer se to samo po sebi podrazumijeva i nije više problem. Među Skandinavcima toliki je interes da bi dio njih čak i živio ovdje šest mjeseci u godini kad bi imali mogućnost. Za vile površine veće od 250 četvornih metara i apartmane površine veće od 100 četvornih metara, koje radimo na našem području, najzainteresiraniji su upravo Norvežani i Nijemci. Kad bi barem preko Croatia Airlinesa povezali u zimskom periodu barem jedanput tjedno nekoliko norveških i njemačkih destinacija sa Splitom ili Dubrovnikom, vidjeli bi da bi nam se isplatilo”, otkriva vlasnica tvrtke Studio Artis.

Ozana Šustić smatra da Hrvatskoj, s obzirom na iseljavanje, ali i općenito, nedostaje ljudi. “Da biste imali promet i posla u bilo kojoj grani gospodarstva, morate imati stanovnike. Ne bi bilo loše kada bi nam zimi ovamo dolazili živjeti Norvežani, Šveđani, Nijemci, odnosno njihovi mladi koji danas vrlo često sjede u Europi, a rade poslove na drugom kraju svijeta, što im je omogućeno uvođenjem najnovijih tehnologija i velikim razvojem IT sektora. Mogli bi tako u Hrvatskoj imati od pola milijuna do milijun takvih stanovnika koji bi živjeti ovdje veći dio godine. To ne bi poremetilo glasačku strukturu, što je važno za naše političare”, kaže Ozana Šustić.

Prema riječima naše sugovornice, dvije su skupine klijenata trenutačno dominantne. To su ili mlade, većinom, hrvatske obitelji s ulaganjem do 100 tisuća eura ili pak stanci, u prvom redu Norvežani i Nijemci, koji traže nešto posebno.

“Čak i ako kupuju apartman, Norvežani i Nijemci traže da je uređen luksuzno i potpuno opremljen, te da je veće površine. Bez bazena i pogleda na more gotovo da im više i ne možete ništa prodati. Unatoč tome što znaju da je naše more besprijekorno čisto, bazen im je očito minimum standarda. Ne vole čak ni renovirane objekte. Traže noviju gradnju”, objašnjava Ozana Šustić te tvrdi da se tržište oporavilo, pa četvorni metar u novogradnji 30 do 40 minuta od Zračne luke ne možete kupiti ispod 1800 eura.

Kaže da u Trogiru najčešće projektira male stanove od oko 50 četvornih metara nacmijenjene stanovanju mladih obitelji.

U posljednju godinu dana ponovno su nas otkrili Nijemci. Nije ih, kaže Ozana Šustić, bilo kao kupaca nekretnina u velikom broju, a sada ih je sve više.

“Šveđani su, primjerice, više zainteresirani za tradicionalnu dalmatinsku gradnju, a Norvežani i Nijemci vole moderan stil gradnje. Puno stakla s velikim panoramskim pogledom na more, a u zadnje vrijeme svi koriste krovne terase kao dodatni prostor s najljepšim pogledom. To je, na svu sreću, i omogućio zakon, tako da ako imate ravni krov, na njega možete i izići. Najveća je potražnja za projektima vila s do tri luksuzna stana ili samostojeće vile s bazenima, ali uz uvjet da je iz što više prostorija stana omogućen nesmetan pogled na more. Čak su atraktivnije vile postavljene na strmim obroncima nego, recimo, drugi red uz more. Pogled je postao vrlo važan, tako da su strmiji tereni došli do izražaja. Ako nemate dobar pogled, onda vam se jako ruši cijena objekta”, kaže Ozana Šustić.

Projektiranje je core business tvrtke Studio Artis jer njezina vlasnica voli gradnju i projektiranje. “U mojem osnovnom poslu nema više puno projekata koji se dugo rade. Morate biti brzi i kvalitetni, i brzo raditi. Klijenti koji grade vile traže da im sve bude gotovo u godinu i pol dana. I dozvole i projekt i gradnja. Dakle, dva do tri mjeseca treba za projekt, a potom isto toliko za potvrde projekata i građevinske dozvole. Zahvaljujući odličnom i efikasnom radu Županijskog ureda u Trogiru nedavno sam za tri tjedna ishodila dozvolu. To mi gotovo nitko ne vjeruje. Efikasni su i treba ih pohvaliti. S druge strane, u Gradu Trogiru je upravo suprotna situacija. U smislu projektnih ureda nemamo nekakvu značajnu konkurenciju na trogirskom području, dok u Splitu ima dosta mojih kolega koji rade sjajne stvari”, kaže Šustić.

Razumiju posao

Nije zadovoljna lošom infrastrukturom. “Seget nema šetnicu i loša je situacija s kanalizacijom. Trogir nije uredio kulu Kamerlengo, a grad je i pored toga jako zapušten, iako ima ogroman turistički potencijal. Sramota je da nisu povukli sredstva iz EU fondova za obnovu i zaštitu niti jednog spomenika kulture u zadnjih pet godina. Trogir je u jako lošem stanju, a smatram da bi barem nekoliko arhitektonskih ureda bilo spremno donirati idejne projekte samo da se to pokrene. S druge strane imamo načelnika općine Okrug koji razumije posao i s kojim uvijek znate na čemu ste. Zahvaljujući njemu općina Okrug je najtransparentnija što se tiče suradnje na svim razinama. Tu točno znate što možete, a što ne možete dobiti kao potencijalni budući stanovnik. Sve je temeljeno na znanju i na struci”, kaže Ozana Šustić.

Projektni ured, odnosno tvrtka Studio Artis, zapošljava šest arhitekata te dva inženjera građevine. Nedavno su dovršili projekt za hotel u marini te projekt manjeg hotela na ulazu u Trogir. “Ta dva hotela još nisu izgrađena, jer je ovaj u Trogiru zastao, dok u marini vlasnik prodaje zemljište na atraktivnoj lokaciji s projektom. Trogir ima nekoliko lijepih malih hotela, ali mu kronično nedostaju kvalitetni hotelski kapaciteti, kao i ozbiljan wellness centar s bazenima i pratećom infrastrukturom koju bi mogli koristiti ne samo gosti Trogira smješteni u stotinama apartmana nego i građani Trogira. Takvi i slični objekti, kao i kvalitetne trgovine, Trogiru bi mogli produžiti sezonu za barem dva-tri mjeseca. Zemljište za to Grad Trogir ima na nasipu Brigi-Lokvice, ali treba donijeti odluku da se takvo nešto i napravi, te konačno završi uređenje poprilično zapuštenog gradskog nasipa”, kaže Ozana Šustić.

Jedan od, kako kaže, njoj najdražih projekata, koji je radila prošle godine, jest dječji vrtić za Općinu Okrug na mjestu stare četverogodišnje osnovne škole. “Uživali smo radeći na tom projektu. A sama suradnja s Općinom Okrug bila je besprijekorna. Imali smo neupitnu podršku. Radili smo i nekoliko maloprodajnih objekata za trgovački lanac Tommy duž hrvatske obale. Sada uglavnom radimo projekte luksuznih vila i stanova za strance. Zbog toga usavršavamo znanja stranih jezika i učimo nove. Bez konstantnog rada i učenje danas ni u jednom poslu nema budućnosti. Mogu reći da sam zadovoljnija i mirnija, jer inozemni ulagači znaju razliku između arhitekta i građevinara, i znaju da se rad i računi moraju platiti. Znači cijene naš posao”, objašnjava Ozana Šustić te otkriva da je u pregovorima s jednim njemačkim investitorom o projektiranju naselja od 20-ak vila na jednom našem otoku.

Ništa tipizirano

U tijeku su, kaže, i pregovori o projektiranju 50-ak vila s Nijemcima, Šveđanima, Norvežanima i Poljacima.

“Od projektiranja je bilo teško preživjeti zadnjih sedam godina, i zato sam otvorila i agenciju za nekretnine. Prije krize ste na jednom projektu imali dvostruko ili čak trostruko manje posla za isti novac nego sada. Postalo je vrlo naporno i zahtjevno u ovom poslu. Ne samo meni nego i kolegama. I tu nije problem konkurencija, nego činjenica da naši investitori jako malo znaju o poslu projektanata i koliko dobre ideje i dobri projekti povećavaju vrijednost same nekretnine. Neki domaće investitori ne raspoznaju razliku između arhitekta i građevinara. To je možda smiješno, ali je realno. Oko 90 posto moga posla su sada vile s bazenima. To je posao koji me ispunjava i omogućava našoj tvrtki i našim vanjskim suradnicima kreativna rješenja. Nije tipiziran posao”, kaže Ozana Šustić.

Prema njezinu mišljenju, danas je problem to što izvođači radova imaju radnike, ali nemaju inženjere ili ih imaju samo formalno. “Sada je potrebno imati uposlenog voditelja građenja da bi se mogli baviti poslovima izvođenja građevinskih radova. Nekadašnje licence koje su uvedene zbog favoriziranja pojedinih tvrtki su ukinute. Zato se u bliskoj budućnosti s jednim kolegom namjeravam jače povezati u izvođenju radova, jer želim da kao autori projekata možemo pratiti kvalitetu projekta do samog kraja. Danas imate voditelje građenja koji pečatiraju loše projekte i rade u desetak tvrtki po 45 minuta. Pogotovo takvih pojava ima kod manjih projekata”, ističe Ozana Šustić. To sve, kaže ona, jako utječe na kvalitetu gradnje. “Optimist sam i uvjerena sam da za našu struku najbolje vrijeme tek dolazi. U isto vrijeme moramo biti oprezni i sačuvati ono najljepše što imamo, a to je naša obala. Mislimo da je održivi razvoj naša budućnost”, nada se Ozana Šustić.

Iz drugih medija


Izdvajamo