Ne znam je li riječ o nekoj vrsti voajerizma, običnoj znatiželji ili maloj novinarskoj mozgalici, no vjerujem da nisam jedina koja se ponekad u večernjoj šetnji gradom zagleda u prozore osvijetljene žuto-narančastim svjetlom i pita tko tu sada živi i tko je nekada stanovao, kaže mi novinarka i urednica Silvana Menđušić.
Ta je mala igra bila početni impuls za raspisivanje scenarija "Stambeno pitanje – povijest Hrvatske po metru četvornom", koji je prerastao u novu, nevjerojatno svježu i iznenađujuće napetu dokumentarnu seriju Silvane Menđušić, snimljenu u produkciji Studija Dim. "Početkom 2015. HRT je raspisao natječaj, a zatim krajem 2015., nakon više krugova natječaja – od nas je naručena produkcija. I nakon devet mjeseci dovršili smo i predali osam epizoda, nadamo se, prve sezone", objašnjava.
Koncept
Ideja da Silvana i njena ekipa – a Silvana kao autor priča u prvom licu i pojavljuje se u kadru sa svojim sugovornicima – na taj način sondira cijelu Hrvatsku iznimno je uzbudljiva ideja. Navikli smo, naime, da se naša povijest gleda linearno, sukcesivno... nikad istodobno, s preklopljenim slojevima jedan preko drugog. Pitam stoga Silvanu detalje koncepta dokumentarne serije – tako rijetke pojave kod nas.
"'Stambeno pitanje' dokumentarni je serijal koji propituje kako su se politika i ratovi, dekreti i zakoni, revolucije i tranzicije, birokracija i administracija prelamali preko sudbina starih i novih vlasnika stanova i kuća, ukratko – naših domova. Ovo su priče o graditeljima i rušiteljima, osvajačima i prognanima, pobjednicima i poraženima, bogatima i siromašnima, novim bogatašima i novim siromasima, starim i novim stanarima… Svaka je epizoda fokusirana na jednu obitelj koja je na nekoj adresi nekada imala ili još ima dom, a sada je njihova nekretnina opterećena nekom vrstom sudskog ili upravnog postupka."
Gledam prvu, eponimnu epizodu "Schreiner" o čovjeku kojeg su, zbog židovskog porijekla, poslali u Jasenovac, ali je pobjegao na putu, kojem su pobili sve bližnje i oduzeli imovinu. Novi, poslijeratni režim ponarođuje sve to njemu oduzeto i opet ostaje bez svega. Odlazi u Izrael i tamo ga prisiljavaju da se odrekne svog izvornog državljanstva. Zbog te činjenice ova sad država ne želi mu – ili pravno ne može – vratiti oduzeto. Ovakav apsurd, ovakav užas koji se prelama preko jedne individue ne može vas ne dirnuti. Baš je empatija osjećaj koji nisam očekivao. Humanost autorice, karakteristika koja s filmom ili serijom kao pojavom često nemaju puno veze, ovdje se u potpunosti razotkriva.
"Tlocrt je možda promijenjen, pokućstvo je novo, nečije tuđe fotografije vise na zidovima, ali 'nosivi zid' onog što je predstavljao dom nikada nije srušen. Na sudu, u gruntovnici, registrima to je samo katastarska čestica, ali za nas je svaka ova epizoda – mala povijest Hrvatske. Ovo je serijal o 'malim ljudima' i velikim sustavima koji su se urotili protiv njih. U prvoj smo fazi pripreme pokušali s protagonistima pratiti sudski ili upravni postupak i sama ročišta, no tempo sudova puno je sporiji od svake ozbiljne produkcije", objašnjava Silvana.
Druga epizoda, "Torpedo", mnogo je veselija iako i kod nje osjećate gorčinu. Silvana Menđušić šeće Rijekom, kroz postrojenje biše tvornice torpeda, tog dijaboličnog izuma Roberta Whiteheada i Ivana Lupisa. Njegov potomak, i sam fasciniran činjenicom da može biti u Rijeci, ne potražuje od hrvatske države baš ništa. On tek demonstrira ono što smo svi mi odavno zaboravili. Suznih očiju, na riječkom groblju stojeći pred Whiteheadovim nekorištenim mauzolejom, izražava iskreni ponos što je jedan njegov predak do te mjere obilježio jedan nekoć austrougarski, a danas hrvatski grad Rijeku.
Arhivski materijal
Ova je epizoda posebna po sjajnom korištenju arhivskog materijala. Fascinira istraženost serijala iza kojeg se očito krije veliki trud, sve manje tipičan za našu kinematografiju. Fotografije, dokumenti i tek poneki film, tako zaigrano plešu ekranom da u niti jednom trenutku nemate osjećaj da vam netko dosađuje – već vas podučava u najboljem smislu te riječi. Za žaliti je da serijal nema više filmske arhive, no čini se da je u Hrvatskoj i dalje trgovina arhivskim materijalom tek drugo ime za bezočnu pljačku filmskih autora. Srećom, animacije fotografija i drugih arhivalija vrlo precizno sekundiraju sugovornicima.
"Svaka je priča o nekretnini uronjena u historijski kontekst koji tumače i rekonstruiraju naši najugledniji povjesničari i kroničari, a deseci kustosa hrvatskih i europskih muzeja, arhiva i fototeka pomogli su nam svojim dragocjenim znanjem da pronađemo najbolje fotografije i ključne dokumente. U zemlji u kojoj nam se čini da po intenzitetu rasprava niti jedan rat nije gotov, povijest Hrvatske protagonisti serije tumače nam kroz priče svojih obitelji: sve natuknice iz povijesnih udžbenika, velike globalni procesi i radikalne lokalne promjene, važne godine i ključni politički trenuci, u ovom se dokumentarnom serijalu odvijaju u mikro-prostoru adresa ljudi za koje smo uvjereni da bi ih gledateljstvo trebalo upoznati. Htjeli smo da publika s nama prelista njihove obiteljske albume, ali i rekonstruira kroz fotografije vrijeme u kojem su oni živjeli. Protagonisti ove serije nisu slavni, nisu bogati, nisu privilegirani, nisu moćni – oni su naši susjedi", zaključuje autorica "Stambenog pitanja".
Skačem na petu epizodu – ostavljam nešto i za emitiranje. Sad već naviknut, gledam priču koja je – čini mi se – očekivana. Nećak ustaškog urotnika Mladena Lorkovića, i sin velike pijanistice Melite, vodi nas po Zagrebu pričajući priču o cvatu građanske klase u Kraljevini Jugoslaviji, o logorima NDH, o odmazdi poslijeratnih vlasti. I dok turistički vodiči pričaju okupljenima agramerske štiklece, Lorkovićev potomak trasira po Zagrebu ono što u Berlinu odavno znaju kao Topographie des Terrors.
Nećak ustaškog urotnika Mladena Lorkovića, i sin velike pijanistice Melite, vodi nas po Zagrebu
No ovu epizodu izdvaja od svih drugih njezina metafilmska priča. Govoreći, naime, o svojoj obitelji, Radovan Lorković odjednom nam otvara oči i, nakon toliko godina, postaje jasno – Branko Belan svoj je "Koncert", remek-djelo iz 1954., snimio po motivima života Lorkovićevih. Ono što je rečeno u kameru Silvane Menđušić, savršeno se poklapa s prizorima Belanova filma koji, tek neznatno modificiran, može poslužiti kao ilustracija rasapa obitelji Lorković.
Tamo Nada Škrinjar glumi učiteljicu klavira koja je, nakon oslobođenja, potpuno uništena i čiji život, prepleten smrtima i ubijanjem građanskog društva, u ratu fašističkom devijacijom, a u poraću komunističkom osvetoljubivošću, gledamo u prvom filmskom remek-djelu domaće kinematografije. Insertira Silvana Menđušić i jednu fotografiju same Melite koja je gotovo identična fotografiji nastupa same Nade Škrinjar u filmu. Šira analiza poveznice filma i dokumentarne serije zavređuje zasebnu temu – i neku drugu priliku.
Tajne i traume
Nakon odgledane epizode zanijemio sam. Koliko je malo nedostajalo da ova priča ne bude ovako ispričana – koliko je malo nedostajalo da nas ova poveznica zaobiđe. "Stambeno pitanje" tako nam je popunilo jednu nevjerojatno važnu lakunu domaće filmske povijesti.
"Htjeli smo da o svojim najdubljim obiteljskim tajnama i traumama govore onako kako bismo ih mi pričali svojim najboljim prijateljima. Otvorili su, čini mi se, našoj kameri kao prijatelju, nadamo se da će pred ekranima Hrvatske radiotelevizije, među gledateljstvom, naći iste takve ljude", zaključuje priču Silvana.
Ostali su mi još deseci stvari koje bih je trebao pitati... o sedmoj epizodi, Splitu, miješanim brakovima i ratu, deložacijama i čistkama nepoćudnih; o zagrebačkoj Mamutici o kojoj se mnogo toga snimalo – ali nikad ovako; o zadarskim vlasnicima zemljišta na poluotoku za koje ih država obeštećuje 5000 kuna i, na kraju, zašto je jedna epizoda (a nije dosad spomenuta) – dosadna. Nije, čini se zavrijedila ući u ovaj sjajni tim vrhunskih televizijskih proizvoda.
No, možda i bolje da nisam ništa pitao. Serija će uskoro biti emitirana na HTV-u pa će oni zbog kojih je i snimana sami presuditi. Mene je razveselio podatak da je već u planu druga sezona. Čekam stoga s velikim zanimanjem vidjeti manipulaciju nekretninama u staroj dubrovačkoj jezgri, zauzimanje talijanskih vila u Pazinu, tjeranje folksdojčera iz Osijeka.
Sve to, kaže Silvana, imaju u planu napraviti. Pitajte se zbog toga tko je i što radio u vašem stanu prije vas. Odgovori bi vas mogli iznenaditi.
STAMBENO PITANJE ep1 - Teaser from Studio dim on Vimeo.