ZVONIMIR FRKA-PETEŠIĆ

GLOBUS OTKRIVA: Kako je malo poznati kartograf postao jedan od najbližih Plenkovićevih suradnika i najmoćnijih ljudi u Hrvatskoj

Neja Markičević / CROPIX

Kada je odlaskom Davora Božinovića ostao prazan raskošni ured na prvom katu Banskih dvora, imenovanje Zvonimira Frke-Petešića za predstojnika premijerova Ureda nije iznenadilo krug oko Andreja Plenkovića. Naime, njih dvojica znaju se i blisko su surađivali još u vremenu kad su bili diplomati u Parizu te kad su se svesrdno angažirali za ulazak Hrvatske u EU. Tako je uslijedio i poziv dosadašnjem hrvatskom veleposlaniku u Kraljevini Maroko da dođe u Zagreb i preuzme dužnost koja se nekada zvala “šef kabineta” ili kako već sve ne, ali je uvijek značila svojevrsnu “moć u sjeni”.

Ako hrvatski političari baš i nisu talentirani u kadroviranju, ovaj Plenkovićev izbor zaista je pun pogodak. Kad je riječ o Frki-Petešiću, iskusnom diplomatu rođenom u Parizu, porijeklom iz Sali, strastvenom matematičaru, kartografu, ekspertu za odnose s javnošću i za javnu diplomaciju, kojem je hobi rolanje, zahtjevna dužnost u sjeni premijera svakako neće biti bildanje političkih mišića da bi pokazao “moć”, već krajnje korektno vođenje glomaznog aparata u kojem je glavni akter sam Plenković. Ali, ako već na prvu loptu treba raditi neke usporedbe sa “starim” predstojnikom, iskusnim političkim liscem i sjajnim analitičarom koji je sada ministar policije, onda im je jedna stvar zajednička i rijetka. Obojica se javljaju na telefon, što je za ljude iz hrvatske politike već nešto što treba pozitivno istaknuti i obojica otvoreno odgovaraju na sva ona provokativna pitanja koja se uvijek vuku uz šefove vlada i njihovo okruženje.

Angažman u Parizu

Hrvatskoj javnosti Frka-Petešić relativno je malo poznat, jer je najviše vremena u svojoj dosadašnjoj karijeri proveo u inozemstvu. Rođen je 1969. u Puteauxu u Parizu, nakon što su mu roditelji krajem šezdesetih napustili Hrvatsku. Ondje se njegov otac, za vrijeme Hrvatskog proljeća, kao član utemeljitelj, a kasnije potpredsjednik Društva prijatelja Matice hrvatske, zdušno angažirao na širenju hrvatske kulture, kao i londonske Nove Hrvatske i Nikolićeve Hrvatske revije, zbog čega dva desetljeća nije smio u domovinu. Tako je Frka-Petešić tijekom rane mladosti bio u doticaju s hrvatskom političkom zbiljom i težnjom za slobodom, što ga je početkom 1990-ih navelo da se aktivno angažira kako bi francusku javnost senzibilizirao za ratne strahote koje je Hrvatska tada proživljavala i borbu za međunarodno priznanje.

Petešići se spominju na Dugom otoku još od 1610. godine, a 1800. “spojili” su se s obitelji Frka, koji su svi iz Sali. Taj spoj Frka-Petešić dao je “prednost” ženskoj lozi, koja je dobila počasno, prvo mjesto, prikazujući liberalnost samih bodula. Novi predstojnik premijerova Ureda vrlo je blizak svom zavičaju, gdje je svake godine za Velu Gospu i Saljske užance. I sam je bio član proslavljene Tovareće mužike, koja je uvrštena na popis zaštićenih hrvatskih nematerijalnih kulturnih dobara. Najstariji je od trojice braće i dviju sestara, s time da je najmlađi brat Bruno fizičar koji radi na Sveučilištu u Cambridgeu i stručnjak je za magnetske nanopartikule, dok su drugi brat i sestra u Parizu. Otac je suautor knjige “Glagoljica u Salima”, koju je izdala Matica hrvatska, a bio je među onima koji su se zauzimali za prava političkih zatvorenika u Hrvatskoj, Tuđmana, Veselicu, Gotovca, Šeksa, koji su kasnije otišli svatko na svoju stranu.

Životni san Zvonimira Frke-Petešića bio je postati astrofizičar i matematičar i živjeti kao pustinjak u Čuh polju i ondje istraživati matematiku. Ipak, rat u Hrvatskoj bitno je odredio njegovu budućnost, kada je s grupom mladih Hrvata u Parizu širio istinu o događajima u Hrvatskoj, što će ga kasnije odvesti u diplomatske vode. Nakon što je položio državnu maturu u klasičnoj gimnaziji u Parizu, studirao je matematiku i fiziku na Sveučilištu Paris-VI te stekao stupanj diplomiranog geografa. Kasnije je magistrirao geopolitiku s naglaskom na kartografiji na Francuskom institutu za geopolitiku, obranivši magistarski rad pod naslovom “Bojišnice, granice i stanovništvo Hrvatske i BiH, kartografska analiza rata 1991-95.” kod profesora Yvesa Lacostea, utemeljitelja francuske geopolitološke škole.

Rat u Hrvatskoj za mnoge Francuze nije bio posve jasan, postojala je i predodžba da Francuzi ne podržavaju želju hrvatskog naroda za osamostaljenje, pa je trebalo uložiti mnogo napora da istina dođe i do ove velike zemlje. Frka-Petešić je sve vrijeme ratnih događanja crtao karte i slao ih redakcijama francuskih listova kako bi imali jasnu sliku o zbivanjima. Kroz Hrvatsku mladež Pariza bio je među onima koji su u presudnim trenucima skretali pažnju na legitimnu želju hrvatskog naroda da živi u slobodnoj zemlji, a to nikako nije bilo lako i jednostavno, ali ni bezopasno.

Pokretač projekata

Na sam dan pada Vukovara Zvonimir Frka-Petešić priredio je događaj koji su zabilježili mnogi francuski mediji. Dok je Vukovar krvario, okupio je mlade Hrvate koji su živjeli u Parizu i u rano jutro su na stanici metroa koja se zove Staljingrad prilijepili trake na kojima je pisalo Vukovar. Akciju je Frka-Petešić isplanirao do detalja, svi su imali svoj zadatak da munjevito, između dolaska dva vlaka učine gotovo nemoguće i “promijene” ili dodaju ime stanici. A kada je zastala nova kompozicija i kada su se otvorila vrata, ljudi su u čudu gledali napis Vukovar, dok jedna gospođa nije uzviknula: “Bravo, dečki!” Francuski mediji zabilježili su taj događaj, a slično se dogodilo i u vrijeme kad se dio Europe, pa i Francuska, nećkao hoće li priznati Hrvatsku. Frka-Petešić je na stanici metroa koja nosi naziv Europa izlijepio napis Hrvatska i ponovno se ta vijest proširila francuskim medijima.

Bila su to vremena za pamćenje, kada se na neki način stvarala i hrvatska javna diplomacija. Svaki prilog koji je objektivno prikazivao stanje u Hrvatskoj i stizao na adrese značajnih Francuza bio je korak naprijed da Francuska izgradi svoj stav o pravednoj borbi hrvatskog naroda, a sam Frka-Petešić bio je pokretač i urednik mnogih medijskih projekata, poput Hrvatskog radija mladih u Parizu, biltena “Vukovar, Sarajevo, Priština”, a stalno je izrađivao i geopolitičke zemljovide o ratu u Hrvatskoj i BiH koji su ili objavljivani u stručnoj literaturi, na francuskoj TV i u novinama.

“Stožer” u veleposlanstvu

Kad je Hrvatska početkom 1993. godine otvorila veleposlanstvo i imenovala Branka Salaja za prvog veleposlanika, Frka-Petešić je djelomično svoj “stožer” zadužen za širenje istine o Hrvatskoj iz stana preselio u veleposlanstvo. Radio bi noću, na kompjutoru tajnice iz veleposlanstva i biltene slao drugim diplomatima akreditiranim u Francuskoj. Kad je u Pariz na diplomatsku službu došao Andrej Plenković, nakon neugodnog sukoba koji je imao s tadašnjim premijerom Ivom Sanaderom, vrlo dobro je surađivao s Frkom-Petešićem, koji je jedno vrijeme bio ataše, a onda zadužen za odnose s javnošću i javnu diplomaciju.

U tim prvim danima diplomatske karijere 1999. godine pokrenuo je i prve internetske stranice hrvatske diplomatske mreže, koje su bile izuzetno dobro posjećene, što je bio pionirski posao da internet “uđe” i u djelokrug zanimanja Ministarstva vanjskih poslova. Budući da je bio među rijetkim diplomatima koji je imao medijsko iskustvo, premješten je u Bruxelles, za prvog tajnika u Odjelu za odnose s javnošću hrvatske Misije pri EU. Tada je Bruxelles bio svjetski medijski centar, gdje je radilo oko 1300 akreditiranih novinara, dok ih je u UN-u bilo 800, a u Washingtonu 500. Svi oni koji su prodefilirali kroz hodnike bruxelleskih institucija gdje se vodila tvrda utakmica da Hrvatska završi pregovore sjećaju se tih dramatičnih dana, burnih sastanaka, odlučivanja koja su trajala noćima.

U životopisu novog predstojnika premijerova Ureda stoji i podatak da je bio specijalni savjetnik osobnog izaslanika predsjednika Republike za Frankofoniju, veleposlanika Bože Gagre. Ojačati veze s moćnom Frankofonijom željeli su bivši predsjednici Mesić i Josipović, što je uključivalo kontakte s mnogim afričkim državama s kojima Hrvatska inače nije imala širu suradnju. Tih dana Frka-Petešić je shvatio i moć sporta, prije svega nogometa. U Ouagadougou, glavnom gradu afričke države Burkine Faso, pitali su ga odakle je i kada je rekao da je Hrvat - prva asocijacija bila je “Šuker”. A na spominjanje njegova imena Zvonimir, čulo se: “Boban, Boban.” “Ti si prvi Hrvat u Burkini Faso”, govorili su mu prodavači suvenira, a slično se ponovilo i kad je u društvu sadašnje šefice diplomacije Marije Pejčinović-Burić posjetio Kinšasu. “Vi ste Hrvati? To je domovina Šukera i kravate.”

Prijedlog Antunu Vujiću

Frka-Petešić bio je zadužen i za predreferendumsku kampanju o pristupanju Hrvatske u EU, a za samu organizaciju bilo je izuzetno malo vremena. U međuvremenu se promijenila vlast i trebalo je izraditi posve novu koncepciju. Shvativši važnost javne diplomacije predložio je i Antunu Vujiću da Leksikografski zavod izda publikaciju “Hrvatska, zemlja i ljudi”, mali vodič koji nije turistički, nego cjelovito prikazuje i povijest i sadašnjost. Posebno se to odnosi na Domovinski rat, jer usprkos našim čestim pričama kako treba sve staviti na papir, malo je tekstova koji na razumljivi i sažet način govore o devedesetima.

Ta online enciklopedija www.croatia.eu na nekoliko jezika i danas je aktivna, iako se odlaskom Frke-Petešića za veleposlanika u Maroko stalo s početnom zamisli da se svake godine doda jedan svjetski strani jezik. Na diplomatskoj dužnosti u Maroku bio je nadležan i za Tunis, Senegal, Burkinu Faso, Obalu Bjelokosti, Gabon, Kamerun, a sam kaže da je to zanimljivo iskustvo koje bi preporučio svim diplomatima. Afrika je tržište koje nevjerojatno brzo raste, a neobično je važno u vremenima u kojima živimo shvatiti taj afričko-islamski svijet i njihove poglede na globalnu politiku.

Sve vrijeme je Frka-Petešić bio u kontaktu s Plenkovićem i tako je došlo do angažmana za Banske dvore. Za utakmicu koja će biti mnogo tvrđa od svih dosadašnjih koje je Frka-Petešić vodio. Sve te životne škole koje je prošao bit će samo dobra osnova za nemilosrdne bitke koje ga čekaju u Plenkovićevu okruženju u domaćoj političkoj areni kada sljedećih dana tek shvati u kakvu je vruću fotelju sjeo.

Izdvajamo