Prošlo je nešto manje od pet mjeseci otkad je premijer Andrej Plenković odlučio raskrstiti s Mostom i na sjednici Vlade naložio tajnici da pripremi odluku o razrješenju njihovih ministara.
Tada se Most prvi put našao u situaciji da su postali oporba, jer su dotad, otkad su se pojavili na nacionalnoj sceni, bili vlast, prvi put s HDZ-om koji je vodio Tomislav Karamarko i premijerom Tihomirom Oreškovićem, a potom i u koaliciji s HDZ-om Andreja Plenkovića.
Planovi za skoru budućnost
Kako se Most snašao u oporbi, kakvi su im planovi za jesensko zasjedanje Sabora, što se promijenilo u načinu funkcioniranja stranke i koja su sve pojačanja dobili u svojim redovima, za Globus otkrivaju naši sugovornici iz još uvijek treće političke opcije.
U javnosti se stječe dojam da Mosta nema, i da su prespavali ljeto, što su primijetili pojedini ugledni politički komentatori u medijima. Most se ipak nije samo odmarao ovo ljeto, već su, kažu naši sugovornici, ljetne mjesece iskoristili za jačanje svoje platforme, a dosta su bili glasni i na lokalnoj razini, dok su nešto manje bili vidljivi na nacionalnoj razini.
Mostu je pao rejting s oko 10 posto koji su imali dok su bili na vlasti, ali su i dalje prema anketama treća opcija sa stabilnih oko sedam posto podrške.
I dok se najveća oporbena stranka bavi svojim unutarstranačkim sukobima i deficitima predsjednika SDP-a Davora Bernardića, Most želi preuzeti taj primat u oporbi, no ipak, kaže politički tajnik Nikola Grmoja, ne žele se samo baviti kritikom vladajućih, iako imaju materijala za to, već žele postati konstruktivna oporba. A budući da su stranka koja je nastala na lokalnoj razini, ovog su se ljeta više bavili lokalnim temama, što ne znači da ne misle i na nacionalnu razinu.
Tako će im, otkriva nam Grmoja, na jesen u Hrvatskom saboru u fokusu biti decentralizacija. “Mi za razliku od nekih novih opcija na lokalnoj razini imamo iskustva i znanja, znamo što su problemi i kako upravljati. Zato želimo potaknuti raspravu o decentralizaciji, ne samo u smislu spuštanja ovlasti s države na lokalne vlasti nego i na financijsku decentralizaciju. Tu vidimo priliku za razvoj i ponudit ćemo neka svoja rješenja koja smo pripremali tijekom ljeta”, kaže Grmoja.
Porezno rasterećenje
Također, Most će se u narednom razdoblju fokusirati na daljnje porezno rasterećenje, prvenstveno malih i srednjih poduzetnika, kao i na borbu protiv korupcije te na zadržavanje mladih u državi.
“Dok smo bili na vlasti, uspjeli smo ukinuti porez na ime tvrtke zbog čega je poduzetnicima ostalo 118 milijuna kuna, smanjili smo porez na dobit i uspjeli u naumu da ne raste PDV na neke ključne proizvode. U tom smjeru ćemo nastaviti”, otkriva Grmoja.
Tako su nedavno iz Mosta poslali priopćenje u kojem najavljuju amandmane na proračun Grada Splita koji idu u tom smjeru. Most u splitskom gradskom vijeću ima pet vijećnika, tamošnja lokalna organizacija jedna je od aktivnijih, a bivši državni tajnik za energetiku Ante Čikotić i saborska zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesandrić jedni su od vidljivijih mostovaca.
“Amandmani koje će vijećnici Mosta nezavisnih lista u Gradskoj skupštini grada Splita dati na prijedlog proračuna, a koji omogućuju poslovanje poduzetnicima su ukidanje prireza, projekti podrške poduzetnicima početnicima, subvencije kamata od četiri do pet posto na poduzetničke kredite za investicije u djelatnostima izvan turističkog sektora, osposobljavanje za mlade (dobna skupina od 30 do 40 godina), ulaganje u poslovne prostore za mlade poduzetnike i postojeće poduzetnike, Projekt OPG tržnica”, pojašnjavaju u Mostu.
Grmoja kaže da još ne može detaljnije govoriti o prijedlozima za porezno rasterećenje na nacionalnoj razini, ali da je to smjer u kojem idu.
Priprema doktorata
“Na tome će biti fokus, a uz to, više smo radili na sebi, i dalje smo treća politička opcija i očekujemo da ćemo to i ostati, a da možemo pucati i na više. To pokazuje da smo mi jedina ozbiljna oporba jer se SDP samo bavi sukobima, a mi smo fokusirani na to što ponuditi građanima”, smatra politički tajnik i drugi čovjek Mosta.
Tijekom ljeta najčešće smo u medijima viđali Antu Čikotića, Ivanu Ninčević Lesandrić, Nikolu Grmoju, Tomislava Panenića, rjeđe Božu Petrova – koji je radio na unutarnjoj organizaciji stranke, a u slobodno vrijeme, pripremao doktorat – te sveprisutnog Mostova bombardera Mira Bulja.
Iz medijskih priopćenja koja su slali može se iščitati da su više bili prisutni na lokalnoj razini. Počelo je s koncesijama u Splitsko-dalmatinskoj županiji početkom kolovoza, Čikotić je nastavio s inicijativom da se na Marjanu uspostavi bolji sustav vatrogasne zaštite, a zatim su organizirali i okrugli stol o problemu s otpadom na kojem je glavni govornik bio prof. Stanko Uršić, umirovljeni profesor Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta u Zagrebu koji je predstavio svoj model zbrinjavanja otpada. Uvodni govor održao je i gradonačelnik Splita, HDZ-ov Andro Krstulović Opara. Grmoja je nakon Oluje poslao zastupničko pitanje ministru poljoprivrede Tomislavu Tolušiću kako bi zaštitio poljoprivredne proizvođače u postupku restrukturiranja Agrokora.
Potom su se 10. kolovoza pohvalili da je njihov Miro Bulj uspio u naumu da sva djeca u osnovnim školama u Sinju imaju besplatne udžbenike, a Petrov, Čikotić i Panenić zatražili su osnivanje istražnog povjerenstva o upravljanju državnim tvrtkama nakon što je u intervjuu Jutarnjem listu ministar državne imovine Goran Marić razotkrio mnoge nepravilnosti u poslovanju državnih tvrtki. Ivana Ninčević Lesandrić je pak 14. kolovoza upozorila na pravilnik o porezu na dohodak za studente, dva dana poslije Katarina Ujdur je kritizirala novu HDZ-ovu vlast u Metkoviću zbog zaustavljanja nekih njihovih projekata. Ivana Ninčević Lesandrić je potom obavijestila javnost da otvara zastupnički ured u Splitu.
Most je imao i gafova. Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo je da je Božo Petrov bio u sukobu interesa jer je svog šogora Peru Jerkovića imenovao u nadzorne odbore Čistoće Metković i lokalnog vodovoda, zbog čega mu je izreklo opomenu, a on, umjesto da prizna pogrešku i ispriča se javnosti, za sve je optužio “mračne sile” koje ga žele ušutkati zbog prijave koju je podnio protiv Ivice Todorića. U međuvremenu su mostovci počeli i s okupljanjem nezavisnih lista u Slavoniji, a onda im je ponovno krajem kolovoza stigla nova afera. Naime, za uhljebljivanje dok su bili na vlasti u Metkoviću optužio ih je Stipo Gabrić Jambo, a zbog toga ga je, između ostalog, Božo Petrov tužio za klevetu, da bi onda Katarina Ujdur i Grmoja na ročištu morali pred Jambom nabrajati koga su sve od prijatelja, rodbine ili stranačkih kolega zaposlili u gradskoj upravi i lokalnim poduzećima.
Most je nastavio i sa svojim zahtjevima da se odgodi poskupljenje struje, a ponovno su došli na metu medija jer je najveći broj njihovih zastupnika neopravdano izostao sa sjednica Sabora, iako je Zakon koji to sankcionira njihov i oni su bili ti koji su stalno napadali druge stranke da nisu dovoljno prisutne u Saboru. Referirali su se i na tekst iz Jutarnjeg lista o otoku Smokvici koji je koristila obitelj Todorić bez naknade, pa je 200 milijuna kuna otišlo u zastaru. Grmoja je tom prigodom posjetio na ideju o osnivanju saborskog istražnog povjerenstva o Agrokoru, koji HDZ odbija s obrazloženjem da bi to samo štetilo istražnim radnjama koje su pokrenute u koncernu.
Bulj protiv ministrice
Početkom rujna Most je ponovno počeo “bušiti” Vladu. Njihov narodni tribun Miro Bulj u svom stilu je zagrmio da je ministrica vanjskih poslova Marija Pejčinović Burić u sukobu interesa jer joj je suprug investitor u projekt termoelektrane Peruća, pa traži njenu ostavku, a projekt je po njima štetan za okoliš. Zato su se pridružili prosvjedu lokalnih mještana protiv izgradnje elektrane. Vladu su ponovno napali zbog golfa na Srđu jer smatraju da su u sprezi s investitorima, kritizirali su “vertikalu vlasti” u Splitu zbog dizanja prireza s 10 na 15 posto, te još jednom ponovili da se dizanjem cijene naknada za obnovljive izvore energije ide na ruku investitorima u vjetroelektranu kod Knina “Krš-Pađene”, iako su i oni dok su imali energetiku pod svojom kontrolom mogli riješiti taj problem.
bez komentara o ploči Iz svega toga je vidljivo da se Most ponovno okreće lokalnoj sredini. Nažalost, često nastupaju populistički i bune se protiv svega, odnosno ponašaju se više aktivistički nego kao političari, dok se na nacionalnoj razini u zadnje vrijeme gotovo uopće ne bave aktualnim temama. Ideološke rasprave i dalje izbjegavaju pa tako uopće nisu komentirali problem s pločom HOS-a u Jasenovcu ili micanje imena Trga maršala Tita u Zagrebu.
“Božo je u intervjuu rekao svoj stav, a ljudi u Mostu imaju drugačije poglede na taj problem. To nam nije u fokusu jer smatramo da Hrvatska ima puno dubljih problema od ploča i ideoloških prijepora koji odgovaraju HDZ-u i SDP-u i koji ih koriste kad god se pojave neki dublji i opasniji problemi poput Agrokora ili poskupljenja struje”, odgovara Grmoja.
Još važnije od ideoloških rasprava, iako imaju svog čovjeka u Povjerenstvu za obrazovnu reformu, primjerice, o tome nismo čuli ni riječi. “Davor Romić ostao je član i upoznati smo sa svime što se događa s obrazovnom reformom. Ono što ja cijelo vrijeme govorim jest da reforme nema bez poboljšanja uvjeta rada učiteljima, nastavnicima i profesorima i povećanja plaća. Definitivno na tome treba raditi. No, čini mi se da je ta obrazovna reforma samo postala opravdanje HNS-u za neprincipijelnu koaliciju s HDZ-om i da se o tome puno govori, a da na kraju neće biti ništa od toga. Mi svake godine imamo po razred ili dva manje djece u školama i kome će onda ta reforma biti namijenjena?” skeptičan je Grmoja.
Ne znamo ni što Most misli o ogromnim dugovima u zdravstvu, neke bitne reforme više i ne spominju (teritorijalni preustroj, državna uprava), a neki od nekada najistaknutijih mostovaca više se ne pojavljuju u javnosti. Gdje je, primjerice, nestao Ivan Kovačić, nekadašnji potpredsjednik Vlade? Što se dogodilo s Vlahom Orepićem, bivšim ministrom unutarnjih poslova, a što radi Ines Strenja Linić, koja bi itekako imala što reći o problemima u zdravstvu?
Vanjska politika
Most je u deficitu i kada je riječ o vanjskoj politici te jednostavno nema nekoga tko se bavi tim područjem, a upravo su ta pitanja zadnjih mjeseci postala aktualna, od arbitraže sa Slovenijom, problema s BiH oko izgradnje Pelješkog mosta, do otvorenih pitanja sa Srbijom, ali i blokada Hrvatske od strane susjeda oko ulaska u OECD.
“Definitivno smo tu ‘tanki’ i Most će trebati nove ljude i tu će sigurno biti promjena. Vanjska politika u Hrvatskoj jako šteka iako imamo diplomatsku kremu na vlasti. Hrvatska zapravo nema vanjsku politiku, a Most će isprofilirati ljude za novu viziju hrvatske vanjske politike koja će biti više suverena, naravno, uz svjesnost da smo mala zemlja koja u tim vanjskopolitičkim situacijama treba mudro igrati i ne izlagati se previše”, poručuje Grmoja.
Kada je riječ o stranci, u Mostu kažu da su sada puno bolje posloženi, u svim županijama imaju stranačke koordinatore, a imaju i svoju web-platformu za komunikaciju pa im se s terena javljaju ljudi s lokalnim problemima, na koje onda odgovaraju i pripremaju inicijative u vidu zakonskih prijedloga ili zastupničkih pitanja Vladi i ministrima. Surađuju, kažu, i sa stručnjacima, Most širi i svoju platformu nezavisnih lista, ali ne samo kroz formalnu suradnju s tim listama, nego, kažu, nude i pomoć onima koji na bilo koji način sudjeluju u lokalnoj vlasti kroz gradska i općinska vijeća ili županijske skupštine.
Most, dakle, ostaje stranka, ali i platforma koja okuplja nezavisne liste.
“Time jačamo mrežu na terenu koja će biti nova politička snaga neovisno o tome kad će biti parlamentarni izbori”, kažu naši sugovornici u Mostu.
Pojedine nezavisne liste surađuju s Mostom, ali zbog činjenice da im treba pomoć od centralne države, ne žele da to bude javno, a neke liste ne žele sudjelovati u politici na nacionalnoj razini.
Klub zastupnika
“Gotovo da nema jedinice lokalne samouprave u kojoj nemamo kontakte s listama, ili imamo svoje vijećnike jer, ako se budu razvijale manje jedinice, prosperirat će i Hrvatska. To je naš prostor za političko djelovanje”, kaže Grmoja.
Kada je riječ o Klubu zastupnika u Saboru, u Mostu kažu da su sada puno bolje organizirani, iako su, napominju, i dosad odlično funkcionirali, pa je tako od deset najaktivnijih zastupnika troje iz Mosta. Sada će, kažu, biti još bolja koordinacija za koju su zaduženi predsjednik Kluba zastupnika i potpredsjednik stranke Miro Šimić i politički tajnik Mosta Nikola Grmoja, dok je Petrov zadužen za organizaciju stranke i platforme nezavisnih lista. Most je dobio i pojačanje u svojim redovima.
Sanja Mikolčević, bivša novinarka Jutarnjeg lista, nova je savjetnica za strateško komuniciranje stranke. “Posla je sve više, aktivnosti saborskih zastupnika sve su veće. Želimo još bolje i kvalitetnije plasirati naše ključne poruke u javnost i upravo zato smo odlučili proširiti i PR tim te angažirali novinarku Sanju Mikolčević”, otkrivaju nam u Mostu.