Slovenija i Agrokor ponovno su u fokusu hrvatske politike, stavljajući Banske dvore nakon kratke ljetne pauze pred nove izazove. I dok se u vezi sa Slovenijom ne očekuje da će se dogoditi nešto spektakularno barem dok ne prođu još tri mjeseca koliko je preostalo za provedbu arbitraže, bez obzira na burne reakcije nakon govora Andreja Plenkovića u New Yorku, s Agrokorom stvari stoje mnogo dramatičnije. Nikoga naime ne bi iznenadilo kada bi vrlo brzo naslovnice hrvatskih novina bile pune informacija o spektakularnom ili spektakularnim privođenjima, ali i mnogih ozbiljnijih problema na vanjskopolitičkom planu koje su posljedica financijskog kraha Todorićeve kompanije. Naime, informacije koje posjeduje Globus ukazuju na to da Rusi pripremaju snažan pritisak, daleko veći i opsežniji nego do sada, želeći dokazati da su prevareni od svih i da će se to sasvim sigurno reflektirati i na političku dimenziju cijelog slučaja.
Kad je riječ o odnosima sa Slovenijom, već u četvrtak navečer i petak može se očekivati novo viđenje Andreja Plenkovića i Mire Cerara, koji obojica sudjeluju na samitu EU-a u Tallinnu. Hoće li i razmijeniti koju riječ, za sada nije poznato, a hrvatski premijer ako će imati priliku ponovit će Ceraru poziv da posjeti Zagreb. Drugo je pitanje koji će odgovor dobiti, jer je sasvim sigurno da u dogledno vrijeme do tog posjeta neće doći. Tako Agrokor i granični spor sa Slovenijom postaju i na unutarnjem i na vanjskom planu najveći izazovi premijeru Andreju Plenkoviću u prvom dijelu njegova mandata, čija razrješenja će značajno obilježiti njegovu daljnju političku sudbinu.
Sukob s Todorićem
Priče o uhićenjima u Agrokoru, međutim, nisu nove. Govorilo se da je i bivši ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić išao u tom smjeru još dok se afera nije do kraja razbuktala, ali da su mu trebala još dva-tri mjeseca da istraga bude kompletno dovršena. U međuvremenu je Most ispao iz igre, bilo je tu pregršt spinova, pa je danas teško procijeniti je li Orepić zaista namjeravao privesti glavne aktere, među kojima je i sam Todorić. Sada je sličan dojam, da su takve akcije “u zraku”, iako se od onih koji znaju što se događa i što će se narednih dana događati ne može ništa detaljnije saznati. “Poslije izvješća revizije bit će mnogo toga jasnije”, samo nam je poručeno. Bliski hrvatskoj Vladi smatraju da će pasti mnoge maske, ali i da će se vidjeti da je Plenkovićeva Vlada bila krajnje odlučna samo u tome da cijeli slučaj s posrnulim koncernom ne prepusti stihiji i ulici. To bi bila katastrofa prije svega za zaposlene u koncernu koji bi preko noći ostali na ulici. “Na sreću to je spriječeno”, rečeno je Globusu.
U Banskim dvorima vlada potpuni mir u vezi s daljnjim razvojem događaja oko Agrokora. Očita je procjena da se osjeća nervoza na Todorićevoj strani uoči nalaza revizije i da je bivši najmoćniji gospodarstvenik Hrvatske primijenio taktiku lansiranja poluistina. Nikome u Vladi ne pada na pamet polemizirati s njim nakon njegovih uradaka na blogu, jer bi to bilo ispod svake razine, ali i nema nikakva smisla. Priča o Todorićevoj vladavini u Agrokoru uskoro bi se mogla preseliti na stranice crne kronike, a s time Vlada zaista ne želi imati posla.
S druge strane mnogi smatraju da Ivica Todorić neće samo tako šaptom pasti. “Sukob Todorića i Vlade će se zaoštriti, u to nema sumnje. Ostaje naravno vidjeti što sve Todorić zna i što je spreman reći, ili samo blefira kako bi stvorio dojam u javnosti da je i dalje moćan jer posjeduje informacije od kojih se neki tresu. Sada to izgleda kao poker u kojem svatko ima lošu kartu ali želi drugog zastrašiti”, kaže nam jedan istaknuti gospodarstvenik koji ima i veliko političko iskustvo.
Istražno povjerenstvo
Navodno se i Maksim Poletaev, moćni šef Sberbanke, ponovno sprema doći u Zagreb, a Rusi istovremeno pokreću novu ofenzivu kako bi osigurali povrat dijela novca koji su uložili u Agrokor. Ta vruća tema moguće će biti na dnevnom redu i kad predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović idući mjesec ode u službeni posjet Rusiji, gdje je u Sočiju predviđen susret s Vladimirom Putinom. Teško da će se to moći zaobići, a pitanje je i što će se do tada događati u Hrvatskoj. “Mene ne bi začudilo da uskoro uslijedi i uhićenje Todorića ili nekih njegovih ljudi. Uostalom i Rusi na sve strane govore kako ih je on prevario, a afera se može preliti i mnogo dramatičnije izvan granica Hrvatske, pa je sada odlučan trenutak za energične poteze. Todorić priprema teren u javnosti, napada Vladu, a u konačnici će se njegove karte ipak pokazati slabijima od onih koje drže Banski dvori”, kaže naš sugovornik iz poduzetničkog svijeta.
Što se može očekivati na relaciji Todorić – HDZ drugo je pitanje. Sve je više onih u HDZ-u koji smatraju da se stranka ne smije protiviti osnivanju istražnog povjerenstva, jer je to naprosto neminovno u demokraciji. Uostalom i sve druge europske demokratske zemlje su u sličnim situacijama oformile parlamentarna istražna povjerenstva, a ovako se može steći dojam da HDZ ima neke posebne razloge što to želi odgoditi ili spriječiti.
Kad je riječ o Sloveniji, malo tko je primijetio diplomatsku vještinu koju je Plenković pokazao u govoru pred Općom skupštinom. Iako su ga iz Slovenije napali sa svih strana, od bivšeg do sadašnjeg predsjednika, nitko nije želio reći da Plenković niti jednom riječju u govoru nije optužio Sloveniju za propast arbitraže. Jedan iskusni strani diplomat nam je rekao nakon što je pomno pročitao Plenkovićev govor da nigdje nije izrečena direktna optužba da su Slovenci uništili arbitražu. “Plenković je detaljno iznio činjenice, ali je bio dovoljno nedorečen i diplomatski oprezan kada je govorio o kompromitaciji samog arbitražnog procesa. Nigdje nije rekao: ‘Slovenci su krivi.’ Svi koji su na East Riveru slušali hrvatskog premijera to od njega naprosto nisu čuli, a druga je stvar što su se Slovenci prepoznali”, kaže iskusni diplomat.
Slovenski spinovi
Govor Andreja Plenkovića bio je očito dobro i dugo pripreman. Premijer tako nije želio pred svjetskim državnicima optužiti Sloveniju, a nije imao ni namjeru da se dalje zaoštre odnosi sa Slovenijom, pogotovo što je očekivao Cerara u Zagrebu. Slovenci su već do početka zasjedanja Opće skupštine pokušavali lansirati spinove da hrvatska strana ne želi razgovarati o konkretnim temama, pa i o načinu kako doći do rješenja, što naprosto nije točno. Naime, i uoči Plenkovićeva puta u UN jasno je definirano da Hrvatska želi intenzivirati rješavanje graničnog spora sa Slovenijom, ali da temelj za to naprosto ne može biti kompromitirana arbitraža.
Iz hrvatskih krugova Globusu je potvrđeno da su čisti spinovi da se u New Yorku mahalo nekakvim kartama. Nikakve karte nisu dijeljene, jer to hrvatskoj strani ne bi ni bilo u interesu. Plenković je naprosto ponovio i za govornicom UN-a stavove koje je već prije isticao, ali je pomno birao riječi kako ne bi povrijedio Slovence. Nakon hrvatskog premijera za govornicu je izašao kanadski premijer Justin Trudeau, a mnogi su prilazili Plenkoviću i, što je običaj u UN-u, čestitali mu na govoru, ali i tražili neke dodatne komentare. Posebno se to odnosilo na Ukrajinu, ali i o drugim međunarodnim temama. Slovenci su bili naoko iznenađeni, a sam Miro Cerar nije želio mijenjati svoj unaprijed napisani govor. Međutim, očito mu je zbog domaće javnosti dobro došlo da pokrene lavinu kritika na račun hrvatskog premijera i otkaže dolazak u Zagreb.
Sada sve iz početka, sve dok i Slovenija ne shvati da se do rješenja može isključivo i jedino doći razgovorom i dogovorom. A drama oko Agrokora, zapravo, tek počinje.
