Hrvatska policija uskoro ulazi u novu fazu informatizacije. CRO GIS skraćenica je milijun eura vrijednog projekta financiranog europskim novcem koji će hrvatskim kriminalistima omogućiti 'mapiranje zločina'.
Kako bi to moglo izgledati u praksi, pokušat ćemo objasniti na jednom izmišljenom događaju. Opljačkana je jedna od novčarskih institucija u Zagrebu. U roku od nekoliko minuta kompjuterski program 'nahranjen' podacima operativcima će prikazati na karti sve osobe koje su bile osuđivane zbog pljački na području gdje je opljačkana pošta. Moći će dobiti i prikaz svih pljački pošta koje imaju zajednički modus operandi, odnosno način izvršenja. Moći će vidjeti jesu li 'plavci' na tom području u određenom razdoblju legitimirali neku kriminalistima zanimljivu osobu.
Talačka kriza
Već sada rukovoditelji mogu vidjeti gdje su pozicionirane pješačke i autoophodnje i usmjeravati ih i pratiti u potjeri. Zabilježi li neka od javnih kamera kretanje sumnjivca, i taj će se podatak 'geolocirati'. Dogodi li se slučajno da pljačkaš uzme taoce i dođe do talačke krize, rukovoditelji specijalne policije moći će na temelju povezanosti s drugim javnim bazama podataka dobiti 3D prikaz zgrade, strukturu materijala, raspored ulaza, kako bi najbolje isplanirali upad.
Sve ovo možda zvuči futuristički, ali u europskim policijama to je praksa koja bitno pridonosi efikasnosti policije.
Velimir Bratoš
A što je CRO GIS, odnosno hrvatska inačica 'crime mappinga', objasnili su ekskluzivno za Globus Velimir Bartoš, 45-godišnji voditelj službe kriminalističko-obavještajne analitike u Ravnateljstvu policije, jedan od pionira krim-analitike u hrvatskoj policiji, i Andrej Lončarić, menadžer u tvrtki GDi, koja je dobila posao izrade računalnog programa na javnom natječaju. Već je obučeno stotinjak policajaca. Od idejnog projekta prošlo je četiri godine.
- Temelj geografskog profiliranja i geografskih informacijskih sustava su geoprostorni podaci. Geografska dužina i širina predstavljaju dva ključna elementa pomoću kojih možemo povezati lokacije kaznenih djela, točke interesa i adrese. To će pomoći pri utvrđivanju i mapiranju serija kaznenih djela, što će omogućiti unapređenje proaktivnog djelovanja policije - navedeno je o projektu, u kojem je hrvatskoj policiji partner rumunjska policija koja koristi GIS sustav za profiliranje počinitelja.
- MUP je prepoznao potrebu uvođenja naprednih tehnologija prije svega kako bi se uspješnije borio protiv najsloženijih oblika kriminala, prije svega organiziranog i terorizma. Ali, geolociranje će se koristiti i kao alat za rješavanje nekih drugih kaznenih djela, od ubojstava, silovanja, imovinskih kaznenih djela, do potraga. Vrijednost ovog sustava prepoznala je i granična, prometna i specijalna policija. Važno je istaći da će se koristiti i za neke sigurnosno relevantne događaje kao što je praćenje požara, za potragu za nestalim osobama. Sve podatke kojima policija raspolaže moguće je smjestiti u određeni prostor i geolocirati ih. Već sada pomoću sustava TETRA ekipa za očevide može dati točnu geolokaciju nekog događaja koji se potom unosi u sustav. Svi podaci koje policija vodi u svojim evidencijama mogu se smjestiti u određeni prostor i vrijeme - objašnjava nam Velimir Bartoš.
Vruće točke
Na njegovu je radnom stolu nekoliko verzija karata. Primjerice, povezanost slučajeva narušavanja javnog reda i mira s osobama koje su evidentirane na tom području. Prikaz je u dvije boje i plastičan je. I za policiju vrijedi ona izreka da slika govori više od tisuću riječi, samo što se ta slika može dalje raščlanjivati i dati podrobnije podatke o vrsti kaznenih djela. Sve do analitičkog izlista povezanosti te osobe s nekim drugim prijestupnikom u susjedstvu. I kad smo već pomislili da bi kompjuter mogao riješiti zločin, naš sugovornik kaže da će ključnu ulogu u svemu i dalje imati policajac, bilo onaj na terenu ili istražitelj.
- Računalo će samo prezentirati podatke, ali na operativnoj razini ključna će biti uloga istražitelja, koji će na temelju ponuđenih podataka donositi određene zaključke i usmjeravati istrage - kaže Bartoš.
U praksi to znači da će u skoroj budućnost svaki rukovoditelj u policiji imati mogućnost vidjeti što se događa na njegovu području, koje su to 'vruće točke' u kojima se događa određeni oblik kriminaliteta i na temelju toga planirati svoje aktivnosti. Na višoj pak strateškoj razini u Ravnateljstvu policije to će omogućiti praćenje efikasnosti i uspješnosti pojedinih rukovoditelja, kako u otkrivanju ali i prevenciji kriminaliteta. S obzirom na to da će 'crime mapping' funkcionirati na web-platformi, bit će dostupan i policajcu na cesti, naravno do određene razine koja bude predefinirana. Sustav će omogućiti da se neki bitni geolokacijski podaci odmah unose u sustav.
U 'crime mapping' bit će uneseni i 'hladni slučajevi'. Naš sugovornik, kriminalist s dugogodišnjim iskustvom kao jedan od najsloženijih slučajeva koji je odradila krim-analitika, ističe slučaj ubojstva Ive Pukanića i Nike Franjića iz listopada 2008.
- Na temelju ulaznih podataka, a sve je krenulo s brojem šasije motocikla korištenog prilikom eksplozije nađenim na mjestu događaja, vrlo brzo smo, temeljem podataka dobivenih od mobilnih operatera, analizom njihovih međusobnih poziva i sms-poruka ustanovili da se radi o organiziranoj skupini, da su bili na određenim lokacijama u isto vrijeme kad i Ivo Pukanić i da su ga pratili. Naš nalaz na oko 1000 stranica potvrdio je i telekomunikacijski vještak i sud - kaže naš sugovornik koji je policijsku karijeru počeo u I. policijskoj postaji Centar 1995. godine. Već tada za sebe je počeo raditi analitičke izvještaje, a kada je donesena odluka da kriminalističko-obavještajna analitika postaje sve važnija u suzbijanju organiziranog kriminala, krajem prošlog desetljeća prešao je u Ravnateljstvo policije i već je skupio 16 godina staža u krim-analitici.
Hrvatska policija do sada je već za krim-obavještajnu analitiku iz europskih fondova povukla četiri milijuna eura.
U praksi svjetskih policija GIS platforme koriste se već desetljećima. Na web-stranici londonske policije postoji interaktivna karta kriminala na kojoj se može vidjeti koja su područja više ugrožena od pojedinih vrsta kriminala. Može li takvo što ponuditi i njihov program, pitamo Andreja Lončarića iz tvrtke GDi.
Primjer Philadelphije
- Naravno da može, ali to ne ovisi o nama, nego o MUP-u. Ako gledamo koji su ciljevi policije danas, to je povećanje povjerenja i zadovoljstva građana, smanjenje kriminala i straha od kriminala, smanjenje ozljeda policijskih službenika te smanjenje troškova. Lokacija je svagdje u policiji u različitim sustavima i svi se ti podaci mogu povezati, od podataka iz dnevnika događaja, praćenja, javnih kamera, kaznene evidencije, prigovora građana, podaci iz operativno-komunikacijskih centara, kamera koju nose policajci, iz sustava za praćenje i nadzor policijskih ophodnji. Konačni cilj je učinkovitija policija, smanjenje troškova - kaže Lončarić.
Na projekcijskom platnu pokazuje nam slučaj kako GIS platform koristi policija u Philadelphiji. Detektivka je dobila slučaj krađe motornih vozila. Na karti su označene točke gdje su vozila ukradena. Operativac s terena dobio je podatak o nadimku mogućeg počinitelja, pa je 'mapiranje' pokazalo da živi u području gdje se događaju krađe.
Daljnje 'raščlanjivanje' pokazalo je da se sva ukradena vozila ostavljaju u jednom kvartu u kojem žive majka i brat osumnjičenog. I slučaj je vrlo brzo bio riješen, kaže nam Lončarić.
U međuvremenu provedena je i obuka policajaca koji će 'mapirati mjesta zločina'. U cijeli je projekt uključena i Policijska akademija, a Lončarić ističe kako su kroz ovo testno razdoblje uvođenja projekta koji će zaživjeti za nešto više od dva mjeseca hrvatski policajci pokazali veliku intuitivnost za razvijanje sustava, što će im program i omogućavati.
Andrej Lončarić kaže kako GIS platforme koriste i drugi dijelovi sigurnosnog sustava i tu staje.
Svjetski trendovi korištenja geolociranja počinitelja kaznenih djela već idu u smjeru proaktivnog djelovanja. Ne samo da se 'mapiranjem' što brže dođe do počinitelja ubojstava, pljački, silovanja, ili terorista, nego da ih se spriječi u njihovu naumu.
Tajne analize
Inače, Hrvatska policija kao i sve europske policije radi analitičke procjene o nositeljima organiziranog kriminala i njihovim aktivnostima. I dokumenti su to od najveće tajnosti koji su na cijeni i kriminalcima.
Prvog analitičara hrvatske policije pitali smo koliko je Hrvatska danas ugrožena od organiziranog kriminala. Odgovor je možda općenit, ali vrlo znakovit:
- Naravno da radimo takve procjene, od razine policijske postaje, policijske uprave, pa do strateške procjene na nacionalnoj razini. Kad je o ugroženosti od organiziranog kriminala riječ, ne odskačemo u negativnom smislu od zemalja u okruženju. Specifičnost organiziranog kriminala u Hrvatskoj je da on više ne djeluje toliko u sferi klasičnih kaznenih djela, već su preusmjerili svoje aktivnosti u legalne aktivnosti i investicije, usmjeravajući ga na korupciju prije svega na razini lokalne uprave, dobivanja višemilijunskih poslova podmićivanjem lokalne samouprave. Usmjerili su svoje aktivnosti i na dobivanje novca iz EU fondova, investiranje u poslove s otkupom sekundarnih sirovina, željeza, u prehrambenu industriju.
A koliko ih je, pokušavamo izvući podatak od našeg sugovornika.
- Taj podatak nije toliko važan i nezahvalno je reći ima li ih više od 100 ili manje. Na nama je da prikupljene podatke analiziramo i prezentiramo, te ponudimo neke zaključke onima koji donose odluke - strogo profesionalno određuje gabarite kriminalističke analitike naš sugovornik.
I za kraj kaže: 'I nama u policiji informacija je zlata vrijedna, samo je mi obrađujemo na drugi način'.