IZMEĐU IGRE, ZARADE I PREVARE

KOCKARNICE BEZ NADZORA: ZAVRTI RULET I OPERI NOVAC Stručnjaci otkrivaju kako se u kasinu može obaviti prljavi posao, a da država o tome nema pojma

AUTOR:
    • Boris Orešić

  • OBJAVLJENO:
  • 11.11.2017. u 09:53

  • Neja Markičević / CROPIX, iStock

    Ilustracija

     

    Broj kasina i automat klubova u Hrvatskoj je veći nego ikada i u stalnom je porastu, a nedavno je u Zagrebu otvoren i luksuzni Grand Casino Admiral, po površini i broju automata i stolova za igru najveća kockarnica u državi.

    Prema podacima Porezne uprave u kolovozu ove godine u Hrvatskoj je poslovao 21 kasino i 264 automat kluba. Tijekom prošle i ove godine odlukama Vlade, pravo priređivanja igara na sreću u kasinima dobila su četiri trgovačka društva, a igara na automatima pet trgovačkih društava. No, Vlada je na prijedlog Ministarstva financija tijekom protekle tri godine nekim priređivačima i oduzimala koncesije jer nisu ispunjavali propisane uvjete, a neki su i sami odustali od poslovanja. U Poreznoj upravi zaključuju da nema povećanja u broju dodijeljenih prava priređivanja igara na sreću. Trenutno pravo priređivanja igara u kasinima ima 16 trgovačkih društava, a na automatima njih 40. Tvrtke koje su dobile to pravo mogu otvoriti veći broj kasina odnosno automat klubova.

    Najveći lanac

    Dojam je da hrvatske kockarnice sve više postaju mjesta za zabavu gostiju dubljega džepa, i domaćih i turista, a sve manje opskurna okupljališta ljudi iz kriminalnog miljea koji tamo sklapaju mutne poslove i kamatare nesretnike koji su u kocku spremni uložiti i novac koji nemaju što ih u većini slučajeva vodi u propast.

    “Već godinama poslujemo u Hrvatskoj te sumnjivih poslova kod nas nema. Naše je poslovanje transparentno, pridržavamo se svih zakona i poslujemo pod nadzorom Ministarstva financija. Svojim primjerom želimo na bolje mijenjati društvenu sliku o igrama na sreću”, ističe Denis Begović, voditelj marketinga branda Admiral pod kojim u Hrvatskoj posluju tri kasina i 76 automat klubova. Riječ je o najvećem lancu priređivača igara na sreću u Hrvatskoj koji je dio multinacionalnog koncerna Novomatic, jednog od najvećih proizvođača automata za igre na sreću na cijelom svijetu sa sjedištem u Austriji. Svoj najnoviji kasino, ujedno najveći i najluksuzniji u državi, nedavno su otvorili u Zagrebu na Vrbanima u temeljito preuređenoj zgradi nekadašnje Name. Drugi im je u zagrebačkoj Dubravi, a treći u Splitu, dok automat klubove drže diljem Hrvatske.

    Begović ističe da austrijska tvrtka posluje samo na reguliranim tržištima i dodaje kako se novootvoreni Grand Casino Admiral na zapadnom ulazu u grad podosta razlikuje od klasičnih kasina jer se pod istim krovom nalaze hotel, restoran, kafić i kladionica, a raskošan prostor za igru na dvije etaže zamišljen je kao mjesto zabave gdje gost kasina ne mora nužno biti i igrač, nego može samo popiti piće, družiti se i uživati u zabavnom programu poput koncerata, plesnih večeri, nastupa mađioničara, kazališnih predstava, degustacija vina, izbora za miss i mistera... Uzor su im, kaže Begović, slična mjesta u Las Vegasu što potvrđuje cjelotjedni zabavni program kojim upotpunjuju turističku ponudu grada.

    Registracija gostiju

    Za ulazak u kasino obavezna je registracija gostiju koja je zakonom propisana, a Admiral je provodi najsuvremenijom tehnologijom otiska prsta. Prilikom registracije gosta fotografiraju, a mora predočiti i osobni dokument kojim dokazuje punoljetnost. Gospodina koji je htio ući sa šiltericom na glavi mole da je skine kako bi se njegovo lice moglo vidjeti na nadzornim kamerama kojima je pokriven cijeli prostor.

    “Sve je to u svrhu sigurnosti gosta”, objašnjava Begović i naglašava da je tržište igara na sreću u Hrvatskoj razvijeno i konkurentno. Da bi se otvorio kasino, potrebno je, kaže, imati pravo priređivanja igara na sreću, a ono se stječe putem javnog natječaja koji provodi Ministarstvo financija. Moraju se ispuniti i mnogi tehnički, sigurnosni i prostorni uvjeti.

    Posebno se, tvrde u Admiralu, vodi računa tko ulazi u kasino te dopuštaju sebi mogućnost da nekoga i ne puste unutra ako ga iz bilo kojeg razloga smatraju problematičnim. Kao što će njihovo osiguranje zabraniti i nastavak igre igraču koji se nedolično ponaša. Admiralu je, tvrdi Begović, prvenstveni cilj zabava pa se ponose činjenicom da su začetnici odgovornog priređivanja igara na sreću. U svim njihovim poslovnicama nalaze se brošure o odgovornom igranju na kojima je istaknut i broj telefona stručnjaka kojem se mogu obratiti oni koji smatraju da imaju problema s kockom.

    Liberalan zakon

    Dobri poznavatelji stanja na tržištu igra na sreću u Hrvatskoj i Europi kažu da Hrvatska nije slučajno postala mjesto na kojem se sve više ulaže u nove kockarnice i klubove s aparatima za igru. Razlog dijelom leži u zakonskim odredbama koje reguliraju tu djelatnost i koje na papiru možda zvuče rigorozno, no u praksi je njihova primjena liberalnija nego u mnogim drugim europskim zemljama. U nekim državama, recimo u Njemačkoj, u kockarnicama su tijekom njihova cijelog radnog vremena prisutni inspektori nadležnih državnih službi, što bi kod nas bila Porezna uprava. Globusovi izvori tvrde kako Porezna uprava nema ni blizu dovoljno educiranih službenika koji poznaju sve tajne igara u kasinima kako bi ih mogli kvalitetno nadzirati. U Poreznoj upravi ne daju izravan odgovor na pitanje jesu li njihovi inspektori stalno prisutni u kockarnicama i imaju li ih dovoljno. Od priređivača igara na sreću pak doznajemo kako ih poreznici posjećuju tek s vremena na vrijeme što se između redaka može iščitati iz informacija koje smo dobili od Porezne uprave.

    Naime, po Pravilniku o obveznim evidencijama za obračun naknade od priređivanja igara na sreću iz 2015. godine, propisani su obrasci za otvaranje i zatvaranje stolova za igre na sreću. Na tim formularima je predviđen i potpis predstavnika Ministarstva financija.

    Bez potpisa poreznika u njemačkom kasinu država ne može uvažiti obračun stola za igru koji se radi na kraju radnog dana da bi se utvrdio prihod koji je osnovica za obračun poreza. Kod nas nije tako, već priređivači igara sami prijavljuju poreznu osnovicu na koju im država naplaćuje porez od 15 posto za živu igru u kasinima, dok za igraće aparate porezna stopa iznosi 25 posto. Igrač za svoj novac u kasinu dobiva žetone za igru. Ako izgubi, žetoni ostaju na stolu, a ako dobije, na blagajni ih može zamijeniti za novac. Na kraju dana se zbrajaju žetoni koji su ostali na stolu i njihova protuvrijednost u kunama predstavlja poreznu osnovicu na koju država obračunava 15 posto poreza.

     

    Ukupna porezna osnovica koju su kasina, svih 21, od siječnja do kolovoza ove godine prijavila iznosila je, kažu u Poreznoj upravi, 274,6 milijuna kuna. To je mjesečno u prosjeku 34,3 milijuna ili 1,63 milijuna po kasinu.

    U pravilniku stoji kako dvije osobe – krupje i inspektor stola – neovisno jedna o drugoj obave obračun žetona na stolu, pa kada se usuglase o utvrđenom iznosu, ispunjavaju obrazac koji obje moraju potpisati. Krupje ga zatim odnosi blagajniku na provjeru i potpis. Jedan primjerak obrasca ostaje u blagajni, jedan služi knjigovodstvu kao dokument za knjiženje, a jedan primjerak obrasca krupje ubacuje kroz otvor na stolu u tzv. drop-box, kutiju uz donju stranu stola. U pravilniku piše da obrazac za početno stanje potpisuju krupje, inspektor stola i blagajnik te, ako je nazočan, inspektor Ministarstva financija.

    Video dokumentacija

    U Poreznoj upravi podsjećaju da su kasina dužna osigurati neprekidan audio-video nadzor te snimljenu dokumentaciju čuvati 60 dana. Također moraju osigurati pohranu primljenih uplata i isplata i omogućiti u svakom trenutku Ministarstvu financija pristup i nadzor nad informatičkim sustavom u cilju provjere pohrane primljenih uplata i isplata. Mjesečna izvješća o uplatama naknada od priređivanja igara na sreću dostavljaju se Ministarstvu financija elektroničkim putem. “Priređivači igara na sreću u kasinima neprekidnim audio-video nadzorom stolova, automata i obračuna te snimanjem i pohranom dokumentacije omogućavaju Ministarstvu financija prilikom nadzora uvid u poslovanje kasina i ispravnost podataka iskazanih u mjesečnim izvješćima”, objašnjavaju u Poreznoj upravi koja na temelju raznih faktora odlučuje kojega će obveznika podvrgnuti kontroli, što se, kažu, odnosi i na kasina i na automat klubove.

    Uz porez od igre država siguran porezni prihod naplaćuje od godišnjih koncesijskih naknada. Automat klubovima one se obračunavaju po svakom aparatu za igru u iznosu od 10.000 kuna godišnje. Godišnja naknada za priređivanje igara na sreću u kasinima bez obzira na broj stolova za igru i automata iznosi 500.000 kuna. Svaki kasino mora imati barem sedam stolova za živu igru, a automata koliko god želi.

    Online veza

    Po Zakonu o igrama na sreću svi bi aparati za igru trebali biti softverski povezani s informatičkim sustavom Porezne uprave što bi poreznicima omogućavalo da u svakom trenutku mogu pratiti svaku aktivnost odnosno svaki ubačeni žeton, svaku uplatu i isplatu.

    “Online sustav podrazumijeva povezivanje automata u svrhu izvješćivanja o svim događajima na automatu, stanju svih elektroničkih brojčanika te o podržavanju raznih sustava plaćanja u realnom vremenu. Priređivač mora omogućiti Ministarstvu financija izravno spajanje na informacijski sustav priređivača, u realnom vremenu, radi uspostave i osiguranja neprekidnog i neposrednog nadzora”, kažu u Poreznoj, dodajući kako su priređivači dužni podatke koje automati pohranjuju na online sustav čuvati najmanje dvije godine što državnom tijelu omogućava i naknadni nadzor onih za koje se sumnja da ne rade po zakonu.

    Bez stalne prisutnosti poreznih inspektora, kockarnica, upozoravaju poznavatelji igara za stolovima, lako može postati i mjesto na kojem se pere novac. Ne tvrde da se to u hrvatskim kockarnicama doista i događa, no kako nema inspektora koji bi svojim potpisom jamčio iznos prometa, država se zadovoljava uvažavanjem podataka koje im dostave priređivači igara, a oni teoretski mogu biti podložni raznim manipulacijama. Mogući scenarij odvija se u dogovoru između igrača koji želi oprati novac i kockarnice. Kockarnica fingira da je igrač izgubio određeni iznos i na njega državi uredno plaća 15 posto poreza dok ostatak ostaje na njezinu računu s kojeg ga igraču može legalno isplatiti kao pozajmicu.

    Izdvajamo