“Potpuno sam otvoren – na racionalnim postavkama i programskim temeljima – za suradnju s Mostom nakon izbora. Osobno ne osjećam nikakvu odgovornost za ranije poteškoće u odnosima HDZ-a i Mosta”, kaže u velikom intervjuu Globusu, uoči početka službene izborne kampanje, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković.
No, odmah jasno upozorava: “Ali nakon izbora nećemo pristajati ni na čije ucjene.”
Kad je riječ o velikoj koaliciji, o kojoj se u javnosti sve više govori kao o realnoj poslijeizbornoj opciji, šef HDZ-a bez oklijevanja isključuje takvu mogućnost:
“Do velike koalicije neće doći jer će HDZ pobijediti na izborima i formirati Vladu s partnerima s kojima ćemo pronaći zajednički jezik na programskom, ali i svjetonazorskom planu.”
Ipak, mjesta za suradnju sa SDP-om ima: “To ne isključuje potrebu da postignemo konsenzus oko ključnih nacionalnih i gospodarskih projekata, kao što smo to učinili kod pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, ali za to nije potrebna velika koalicija.”
U opsežnom razgovoru s Globusovim novinarom Romanom Bolkovićem vođa najveće hrvatske stranke detaljno je izložio HDZ-ov izborni program te objasnio koje su to konzervativne vrijednosti koje će zastupati.
“U središtu naše politike su obitelj i čovjek sa svojim neotuđivim dostojanstvom, pravima i odgovornostima. Uz grčku filozofiju, rimsko pravo i prosvjetiteljstvo, prepoznajemo kršćanstvo kao temelj europskog i hrvatskog identiteta i kulture. Jasno se određujemo prema povijesnom naslijeđu, patnjama hrvatskog naroda i svim totalitarističkim režimima 20. stoljeća”, govori Plenković.
Na temelju čega obećava gospodarski rast od pet posto?
“Danas imamo gospodarski rast od 2,5 posto. Dugoročne prognoze Europske komisije predviđaju rast u Hrvatskoj između 1,2 i 1,8 posto BDP-a uz nastavak ekonomske politike iz razdoblja 2012.-2015. To bi za nas značilo daljnje siromašenje i odlazak ljudi iz Hrvatske, rast nezaposlenosti i propadanje gospodarstva. Hrvatskoj nije mjesto na dnu europske ljestvice razvijenosti, imamo sve preduvjete da budemo na vrhu po razvijenosti u odnosu na nove države članice srednje i istočne Europe”, smatra predsjednik HDZ-a.
Na pitanje o planu za povećanje zaposlenosti, u kojem je HDZ “optimizmom” nadmašio SDP, Plenković mirno i samouvjereno odgovara:
“Sigurno možemo do 2020. podići stopu zaposlenosti u Hrvatskoj sa sadašnjih 60 posto na 68 posto, što znači novih 180.000 radnih mjesta. Cilj Europske unije je prosječna stopa zaposlenosti od 75 posto do 2020., te je za nas pomak na 68% važan na putu postizanja novih trendova rasta, razvoja i približavanja Hrvatske razvijenim državama članicama EU.”
Kad je riječ o jednom od najosjetljivijih gospodarskih pitanja – budućnosti INA-e, kompanije za koju šef SDP-a Zoran Milanović kaže da je treba pregovorima s MOL-om vratititi u vlasništvo Republike Hrvatske, Plenković je jasan: “INA nije bilo koja tvrtka ili trgovačko društvo, nego tvrtka od strateškog nacionalnog interesa. Ja vjerujem u snagu hrvatskih argumenata na arbitraži i njezin dovršetak vidim kao temelj budućih odnosa s MOL-om. S druge strane, hrvatska država i MOL kao dioničari u INA-i moraju razgovarati jer nijedna kompanija, pa ni INA, ne može biti uspješna ako nema komunikacije među dioničarima. Međutim, kao budući hrvatski premijer inzistirat ću da se osiguraju jedinstveni i konzistentni hrvatski stavovi u pogledu strategije razvoja INA-e, što nažalost nije uvijek bio slučaj, a to je mađarski partner često pokušavao koristiti.”
Za Zorana Milanovića, svojega najvećeg političkog suparnika i bivšega kolegu iz Minstarstva vanjskih poslova, nema pohvalnih riječi, osobito kad je posrijedi razdoblje u kojem je kao premijer vodio Hrvatsku: “Njegova Vlada ocijenjena je 2015. kao šesta najgora na svijetu - kao neučinkovita, rastrošna, spora, bez ideja, cilja, vizije, strategije i plana. To će naša Vlada provedbom svog programa potpuno promijeniti”, uvjeren je Andrej Plenković.
Predsjednik HDZ-a u intervjuu potanko govorio o planu porezne i mirovinske reforme, povećanju plaća, o velikom razvojnom skoku u poljoprivredi; otkriva što misli o ideji lustracije, suočavanju sa zločinima počinjenima u totalitarnim sustavima, o pravu žrtava na istinu i pravednu zadovoljštinu...