Sljedećih 55 dana nakon nedjeljnih izbora u HDZ-u za Andreja Plenkovića bit će životna politička utakmica. Starta u krajnje nepovoljnim okolnostima, s Karamarkovom ostavštinom, odlaskom HSS-a, nepredvidljivim Mostom i činjenicom da je uz HDZ ostao još samo HSLS. Iz stranačkih ormara ispadaju kosturi, a prividni mir u Predsjedništvu HDZ-a lako bi se pri sastavljanju lista za izbore mogao pretvoriti u veliki rat.
Za Plenkovića ova dva mjeseca koja slijede pitanje su trijumfa ili poraza. Ako HDZ i ne pobijedi na izborima, a novi šef HDZ-a uspije sastaviti Vladu, postao bi premijer i bilo bi to vrtoglavo napredovanje iz bruxelleskih hodnika do Banskih dvora. Ako HDZ izgubi i ostane bez koalicijskog potencijala Plenkovićeva budućnost u stranci preko noći postat će upitna. Sav ovaj sjaj koji sada ima kao novo lice brzo će potamniti, a trenutačno razoružane suprotstavljene struje ponovno će se sukobiti bez milosti.
Karamarkovi planovi
U ovom času za hadezeovce Tomislav Karamarko je prošlost, ali i on ima svoje planove. Kao što je svojim nerazumnim potezima širom otvorio vrata Andreju Plenkoviću nije nemoguće da sanja neko novo čudo da njegov utjecaj u stranci ponovno počne rasti.
Dakle, sve opcije su u igri koja punom snagom počinje u nedjelju, kad će na izbore, drugi put u kratkom vremenu, članovi HDZ-a. Koliko će ih izaći teško je procijeniti, iako mnogi kažu da bi sve iznad 30.000 “bilo puno”. Ali, u HDZ-u su uvijek moguća iznenađenja, bila ona s pozitivnim ili negativnim predznakom.
“Uoči stranačkih izbora u nedjelju Andrej Plenković nije opterećen brojkama, važan mu je svaki član koji će zaokružiti njegovo ime”, tvrdi Globusu izvor blizak budućem šefu HDZ-a.
A da se i o brojkama ipak vodi računa, moglo se čuti u ponedjeljak na sjednici Predsjedništva HDZ-a kad se spominjala formulacija “autentičnosti izbora, kao za Karamarka”. Što se mislilo pod tom “autentičnosti” teško je pretpostaviti, ali je činjenica da su u kuloarima mnogi vodeći stranački ljudi osporavali baš autentičnost brojke od 90.000 zaokruženih glasova za Karamarka. Plenkovićev tim sada jasno poručuje da “nadmetanje brojkama” nije uopće važno. “Andrej će uvijek inzistirati da se vrednuje svaki glas”, upozoravaju nas njegovi najbliži suradnici.
Mnogo veća zabrinutost kod Plenkovićevih ljudi, ali i cijelog Predsjedništva HDZ-a vlada zbog odluke HSS-a da napuste koaliciju. “Sada smo donekle u situaciji da nitko neće s nama, kao što je to bilo prije mnogo godina. HSP AS više nije važan, jedino je ostao HSLS”, kaže nam jedan član Predsjedništva. Kod dijela vodećih ljudi stranke nije posve dobro primljena ni izjava Zlatka Hasanbegovića da je Most strateški partner HDZ-a. “Borimo se za isto stranačko tijelo, pa je politički oportunije i pametnije u ovoj fazi uputiti Mostu i poneko upozorenje da se i oni moraju mijenjati. Prije svega da kontroliraju ljude iz svojih redova koji su otvoreno skloni ljevici”, uvjeravaju nas neki vodeći hadezeovci, uz dodatak da za slanje signala za buduću suradnju ima vremena.
Prioritet
A svi do jednoga s kojima smo razgovarali uvjeravaju nas da je sada najvažnije očuvati zajedništvo. Osjetilo se to i na prvoj sjednici Predsjedništva stranke na kojoj je bio i Plenković, iako su mnogi imali dojam da je riječ o prividnom miru. Bilo je i poneke iskre, možda samo malo manje eksplozivne nego proteklih dana, a razloga za zabrinutost ima napretek. Toga je, kažu nam neki članovi Predsjedništva, svjestan i sam Plenković.
Od nedjelje ionako više ništa neće biti isto kao do sada, pa sada svi hvataju dobre startne pozicije za sve što će se sljedećih dana i mjeseci događati u stranci. Nije više stranačka tajna da će Plenković vrlo brzo predložiti i trojicu novih tajnika, glavnog tajnika, političkog i međunarodnog. “Ima pravo predložiti, ali u ovom trenutku ne želimo kalkulirati s imenima”, kažu nam njegovi suradnici, dok se najčešće spominje Damir Krstičević kao novi glavni tajnik i Davor Ivo Stier kao međunarodni tajnik. Upravo je Karamarko grubo smijenio Stiera čim je preuzeo stranku, zamjerivši mu neke tonove koji mu nisu bili po volji i postavio Miru Kovača na njegovo mjesto.
Novi predsjednik može dati i prijedlog da se netko od njegovih suradnika kooptira u Predsjedništvo stranke, a tu se najčešće govori o Vladimiru Šeksu. Da se HDZ-ov bard sprema na novu političku utakmicu, pokazuje i jedan detalj, a to je da će prekinuti godišnji odmor u Petrčanima gdje godinama ima vikendicu i boravi cijelo ljeto, a ovaj put će se već ovog vikenda vratiti u Zagreb. Je li u planu samo savjetovanje iz sjene ili direktniji politički angažman, vidjet će se vrlo brzo.
Promjene na listama
Plenković je na sjednici Predsjedništva svojim kolegama poslao jasnu poruku da neće svi biti zadovoljni izbornim listama. Mnogi koji se sada vide visoko na listama to u konačnici očito neće biti, a Plenković je najavio “bit će promjena”. U prvoj turi one ne mogu biti drastične, jer nema ni vremena za to, a najbolje će se kod sastavljanja lista vidjeti tko kako kotira. Sigurno je samo to da će veliki utjecaj u sastavljanju lista imati sam Plenković, jer će jedino tako u budućnosti osigurati ekipu s kojom može i provesti nužne promjene u HDZ-u.
A čim se govori da će neki otpasti u stranci, vlada i posebna nervoza. Nitko zapravo i ne zna kako će se Plenković odnositi prema ljudima koji su u Karamarkovo vrijeme bili na čelnim pozicijama, bez obzira na to što su se brzo okrenuli. Prednost je novog predsjednika da zapravo dobro poznaje i ljude i stanje u stranci, iako je sve ovo vrijeme bio u Bruxellesu. Povezan je s mnogim istaknutim članovima stranke, sve je vrijeme pomno pratio što se tu događa, tako da u ovim okolnostima, kad mu je šefovsko mjesto gotovo palo u krilo, svakako nije neinformiran.
A to: “Bit će promjena”, svakako bi mogao prekinuti prividni mir u HDZ-u. Kako sada stoje stvari, Tomislav Čuljak dobro kotira u novom timu, njegov status nitko ne dovodi u pitanje, a kad je riječ o Brkiću, dojam je da je sklopljena neka vrsta pakta, barem do izbora. Što će biti dalje, ovisi prije svega o izbornim rezultatima, a da Brkića ne treba podcjenjivati, pokazali su i svi ovi protekli mjeseci. Najnesigurnija je pozicija sadašnjeg glavnog tajnika Ivana Domagoja Miloševića, koji će sigurno otići s tog mjesta, a pitanje je kakva mu je budućnost u stranci. Nije posve jasno ni tko je dostavio novinarima financijsko izvješće HDZ-a iz kojeg se vide pozajmice. Svi sada peru ruke, a zna se samo to da je HDZ u postupku dobivanja kredita od jedne poslovne banke kako bi se vratili stare dugove.
“Bit će mnogo zanimljivije vidjeti što će se dogoditi kada Plenković i njegovi ljudi pregledaju papire i vide kako se trošio novac”, uvjerava nas jedan član Predsjedništva. Mnogi kažu da se u Karamarkovo vrijeme nije štedjelo na karticama koje su imali vodeći ljudi stranke, s time da je Čuljak gotovo i nije koristio. Bilo je dana kad se trošilo i 28.000 kuna, a po nekim izvorima na “reprezentaciju”, što god to bilo, potrošeno je više milijuna kuna. Tko, gdje i kako, to će tek otkriti novo vodstvo HDZ-a. Za sada Plenkovićevi ljudi nemaju nikakvih saznanja da nešto nije bilo u redu. “Da imamo, odmah bismo reagirali.”
Novo pozicioniranje
Dojam je da su prvi nastupi Andreja Plenkovića bili dobri, ali sadržajno tanki. Njegovi suradnici uvjeravaju nas da je u ovom trenutku ipak sve ponajviše okrenuto stranačkim izborima, a da se Plenković jasno odredio gdje vidi budućnost stranke. Na desnom centru, što je u odnosu na ono što se događalo za Karamarka zapravo veliki pomak. Koliko god te dvije riječi poput “desnog centra” izgledale jednostavne, novo pozicioniranje HDZ-a to svakako nije. Znači da će otpasti desničarski sateliti koji su stranci ionako učinili medvjeđu uslugu. Na te desničarske perjanice više nitko ne računa, bar ne u ulogama koje su imali za vrijeme Karamarka. Ostaje Hasanbegović, ali i njegova uloga će sigurno biti promijenjena, jer više ministarsku fotelju, ako pobijedi HDZ i sastavi Vladu, neće vidjeti.
Vodeći ljudi stranke posebno su konsternirani što je za HDZ na ovim izborima izgubljen HSS, ali tvrde da se to moglo očekivati. “Hrg je često govorio da je tražio sastanak s Karamarkom i Brkićem, ali do njega nije dolazilo. Želio je ‘smjestiti’ u ministarstva nekoliko svojih ljudi, pritisci su na njega bili veliki, ali od toga na kraju nije bilo ništa. Sam je upozoravao: ‘Ako dođe Beljak, otići će SDP-u.’ Tako je na kraju i bilo”, kaže nam jedan član Predsjedništva. Sada više ne pomaže pozivanje na EPP, koji je već jedanput u prošlosti apelirao na HSS da surađuje s HDZ-om. Mnogo se toga promijenilo i na europskim i na domaćim relacijama, HSS je očito procijenio da SDP i njegovi partneri imaju daleko veće šanse da osvoje vlast i ne preostaje mnogo manevarskog prostora. Izađu li neki članovi HSS-a iz stranke, ionako se do izbora ništa bitnije neće promijeniti, HSS ide s ljevicom.
Očekivanja
Za samog Plenkovića, koji najavljuje novi kurs stranke, to je težak udarac već na samom početku. Za budućeg šefa stranke dobra je vijest što je svojim autoritetom uspio zaustaviti ekspresnu promjenu Statuta o kojoj je nedavno govorio Brkić, s ciljem da se ograniči moć samog predsjednika. Kad se zna da šef stranke iz Statuta ne crpi neku posebnu moć, nego sve ovisi o okolnostima i snazi samog predsjednika HDZ-a, Plenković je zapravo trebao pokazati ima li već na samom startu snagu zaustaviti neke poteze koje ne odobrava. A nije odobravao brzu promjenu Statuta i na kraju je to uvaženo.
Bez obzira na to, čekaju ga teški dani. Ako je sve ono što je Plenković do sada govorio bilo prije svega usmjereno prema članovima HDZ-a i stranačkim izborima, vrlo brzo će se od njega očekivati i jasan stav o svim pitanjima u zemlji i budućnosti Hrvatske. To više neće smjeti biti uopćeni odgovori, nego vrlo konkretni, a to od Plenkovića očekuju ne samo hadezeovci, nego javnost uopće. “Za parlamentarne izbore Plenković će ponuditi konkretna rješenja”, kažu ljudi iz njegova okruženja, ne sumnjajući da će ona naići na dobar prijem kod građana.
Okršaj s Milanovićem
Vrijeme ne radi za petog predsjednika HDZ-a. Očekuju ga okršaji u stranci i na parlamentarnim izborima, diplomatska uglađenost morat će se zamijeniti boksačkim rukavicama. Zoran Milanović nije lak politički protivnik, toga je Andrej Plenković sigurno posve svjestan. Podcijeniti ga bilo bi u ovom času kobno, ne samo zbog prednosti koje mu daju ankete. Lako se i tješiti da je HDZ na prošlim izborima “bježao” SDP-u za desetak i više posto, a na kraju su gotovo bili izjednačeni. Ipak, sve se u Hrvatskoj mijenja nevjerojatnom brzinom, mnogi su zaboravili tri krajnje loše SDP-ove godine uz relativno uspješan fotofiniš, a katastrofa ovih šest mjeseci HDZ-ove vlasti itekako je prisutna. Duh Karamarkova HDZ-a ipak još lebdi nad strankom, iako je svima jasno da je četvrti predsjednik stranku gotovo dokraja dotukao. Da nije srušio vlastitu Vladu zbog osobnih interesa, ništa od svega što se danas događa ne bi bilo. Karamarko bi sjedio u Saboru, Orešković u Banskim dvorima, ako već ne bi bio na kupanju na Kvarneru, Most bi i dalje vježbao mišiće, a Plenković čekao svoju šansu u Bruxellesu.
Karamarko se sada više sigurno ne može vratiti, ali ako HDZ pretrpi poraz, “njegovi” mogu reći da je stranka s Karamarkom pobjeđivala, a “gledajte kako je sada”. Sve u svemu, za Andreja Plenkovića sljedećih pedeset i pet dana i noći neće biti laki.