Azerbajdžanski Ustavni sud odobrio je u ponedjeljak inicijativu predsjednika Ilhama Alijeva da se šefu države produži mandat s pet na sedam godina, što je korak koji njegovi kritičari smatraju ilegalnim i nedemokratskim.
Sud je priopćio da je za ratifikaciju produženja predsjedničkog mandata potrebno donijeti ustavne amandmane i provesti referendum.
Te promjene bi omogućile Alijevu, koji je na vlasti od 2003. godine, da i dalje ostane na toj dužnosti nakon što mu završi mandat 2018. Na referendumu 2009. ukinuto je ograničenje broja predsjedničkih mandata što omogućava Alijevu da bude doživotni predsjednik ako i dalje nastavi pobjeđivati na izborima.
Kritičari smatraju taj potez taktikom da ostane što duže na vlasti koju je obilježilo njegovo gušenje političke oporbe i neovisnih medija. Udruge ga optužuju za teška kršenja ljudskih prava.
"Ovaj amandman je ilegalan i nedemokratski i to je pokušaj osnaživanja vlasti na neustavan način", rekao je za Reuters Ali Kerimli, čelnik oporbene Narodne fronte.
Alijev je na vlasti u toj zemlji otkad je naslijedio oca Hejdara Alijeva, koji je vladao Azerbajdžanom prvo kao šef tamošnje komunističke partije, a potom kao prvi postsovjetski predsjednik, a vladavina mu se protegla na više od tri desetljeća. Nekoliko mjeseci prije smrti osigurao je svome sinu pobjedu na predsjedničkim izborima 2003. Ti su izbori izazvali oštre kritike zapadnih zemalja koje su upozorile na brojne nepravilnosti, a došlo je i do nasilnih prosvjeda u zemlji.
Na posljednjim predsjedničkim izborima 2013. Ilham Alijev je premoćno pobjedio s približno 85 posto glasova.
Azerbajdžan, većinski muslimanska zemlja u kojoj živi devet milijuna ljudi i koja je bogata naftom i plinom, važna je Europi koja se nada da će u suradnji s Bakuom smanjiti svoju energetsku ovisnost o Rusiji, zbog čega je, kako tvrdi oporba, Zapad ublažio svoje kritike na račun Alijevog stila vladanja.