KINESKI FAKTOR

ŠTO ĆE PODUZETI NAJVEĆA VOJSKA NA SVIJETU U SLUČAJU SUKOBA OD KOJEG STRAHUJE ČOVJEČANSTVO? Kineska mornarica nadmašuje američku Pacifičku flotu

    AUTOR:
    • Jan Ivanjek

  • OBJAVLJENO:
  • 29.08.2017. u 15:22

KCNA / Kevin Lamarque / Damir Šagolj / US Navy officer James Thierry / Reutres

S lijeva na desno: Interkontinentalni balistički projektil Sjeverne Koreje Hwasong-14, Donald Trump, Kim Jong-un i Xi Jinping, nosač zrakoplova USS Ronald Reagan

 

Prije nešto više od sedamdeset godina u vodama Tihog oceana vodio se najveći pomorski rat u ljudskoj povijesti. Na Drugi svjetski rat odmah se nastavilo razdoblje prvog Hladnog rata, kada je taj najveći ocean na Zemlji bio poprište neprestane tihe bitke između mornarica Sovjetskog Saveza i SAD-a. Kina je u to doba još bila mornarički sasvim zanemariva. Pacifik je bio poprište stotina patrola odvraćanja koje su izvršavale strateške podmornice dviju supersila, dok su napadane podmornice neprestano igrale opasnu igru mačke i miša.

U jeku Hladnog rata izvedena je i najkompleksnija akcija podizanja potonule podmornice, kad je 1974. američka CIA s gotovo pet kilometara dubine izvukla dio sovjetske strateške podmornice K-129 u pokušaju da se domogne njezinih nuklearnih projektila i obavještajnih podataka neprocjenjive vrijednosti.

Raspadom Sovjetskog Saveza i kolapsom njegove moćne mornarice intenzitet operacija u Pacifiku je smanjen, ali to zatišje nije potrajalo dugo. Kina se ubrzo pojavila kao ozbiljna pomorska sila koja je prerasla svoje skromne početke, premda je još u osamdesetim godinama prošlog stoljeća njezina mornarica bila zastarjela, tehnološki primitivna i operativno nesposobna za bilo koji složeniji oblik djelovanja na otvorenom moru. Krajem devedesetih to se počelo mijenjati silovitim tempom, da bi početkom 21. stoljeća kineska mornarica doživjela uistinu eksplozivan razvoj, te sada predstavlja glavnog pacifičkog suparnika američkoj ratnoj mornarici.

Faktor u rastu tenzija

Moć kineske mornarice predstavlja i značajan faktor u rastu tenzija između SAD-a i Sjeverne Koreje koji je započeo prije tri tjedna. Na pitanje kako će Kina reagirati u slučaju rata između Sjeverne Koreje i SAD-a odgovoreno je nedavno u novinama Global Times, koje su pod kontrolom kineske vlade. U slučaju da Sjeverna Koreja prva napadne, Kina će ostati po strani, no ako SAD započne sukob, Kina će stati u obranu Pjongjanga. To upućuje na zaključak da Kina ima vrlo malo kontrole nad Sjevernom Korejom, o čemu svjedoči i to da je glasala za posljednji krug sankcija protiv te izolirane države, no svejedno je nije voljna pustiti niz vodu u slučaju američkog napada.

KCNA / REUTERS

Kim Jong-un

 

Upletanje Kine jedina je šansa koju Pjongjang ima u sukobu sa SAD-om. Premda bi rat značio goleme civilne žrtve, posebno u Južnoj Koreji, Sjever bi ga neupitno izgubio. No aktivna podrška Kine i njezine moćne mornarice mogla bi parirati snažnoj južnokorejskoj mornarici, ali i američkim mornaričkim snagama.

SAD u blizini korejskog poluotoka ima čak tri udarne skupine nosača aviona. Nema sumnje da će kinesko upozorenje primorati američke nosače da se drže izvan dometa protubrodskih balističkih projektila DF-21D koji iznosi oko 1500 km, što će otežati operacije s nosača i smanjiti njihov operativni tempo. DF-26 predstavlja još goru prijetnju, može biti naoružan i nuklearnom i konvencionalnom bojnom glavom, a držanje izvan njegova dometa od preko 4000 km učinilo bi američke nosače nemoćnima da korisno djeluju.

Sjevernokorejska mornarica ima minimalne površinske sposobnosti, no raspolaže s velikom flotom od sedamdesetak konvencionalnih podmornica. Dvadesetak zastarjelih kineskih kopija sovjetske klase Romeo jedine su veće podmornice, dok ostatak čine domaće obalne podmornice, a najbrojnije su one iz klase Sang-O. Njihova glavna uloga bila bi obrana sjevernokorejske obale od amfibijskih napada, no nemaju brzinu ni doplov da bi mogle izići na otvoreno more u potrazi za američkim udarnim skupinama nosača aviona.

KCNA / REUTERS

Sjevernokorejski interkontinentalni balistički projektil Hwasong-14

 

Lov na nosače

Uključivanje Kine u eventualni sukob značajno bi promijenilo ravnotežu sila te umanjilo američku i južnokorejsku prednost. Kineske podmorničke snage, koje raspolažu modernim konvencionalnim podmornicama velikog doplova, a značajno su tiše od njihovih razmjerno bučnih nuklearnih podmornica, izvjesno bi krenule u aktivni lov na američke nosače aviona te bi predstavljale veliku opasnost čak i kad bi se američki nosači povukli izvan dometa protubrodskih balističkih raketa.

Prije desetak godina jedna je kineska podmornica klase Song izronila usred američke borbene skupine nosača koja je provodila vježbe blizu Okinawe, a da prethodno nije bila detektirana, što dobro predočava sposobnosti kineskih konvencionalnih podmornica. Kina raspolaže s 40 aktivnih podmornica klase Song, klase Kilo i najnovije klase Yuan, što predstavlja značajnu prijetnju američkom brodovlju.

Danas je Mornarica narodnooslobodilačke vojske Kine druga najveća mornarica na svijetu, no zahvaljujući kompaktnosti svoje zone odgovornosti, snagom i tonažom nadmašuje američku Pacifičku flotu. Prvi kineski nosač aviona Liaoning, kupljen od Ukrajine kao nezavršeni sovjetski Varjag, u službi je od 2012. te se koristi za razvoj doktrine i stjecanje iskustva korištenja palubnog zrakoplovstva. Lekcije naučene na Liaoningu odmah su i primijenjene, pa je u travnju ove godine porinut poboljšani nosač Shandong. Daleko napredniji treći nosač, Tip 002, već se gradi, dok je u tijeku projektiranje prvog nosača Tipa 003, za koji se očekuje da bude iste veličine kao najnoviji američki supernosači klase Gerald R. Ford.

James Thierry / U.S. Navy

Američki nosač aviona klase Nimitz, USS Ronald Reagan

 

Pomorska doktrina kineske mornarice, iako je sada opremljena za širok spektar operacija na otvorenom moru, još se nije radikalno promijenila. Oslanja se na strategiju A2/AD (anti-access, area denial), čiji je temelj uskraćivanja slobode kretanja i slobodnog djelovanja protivniku, te mu onemogućava da ostvari dominantni položaj i kontrolira more i zračni prostor bilo gdje blizu kineske obale. Premda je ova strategija ograničenog dosega u odnosu na američku doktrinu globalne projekcije mornaričke sile, prednost joj je što traži mnogo manju logistiku budući da su glavne borbene skupine relativno blizu vlastite obale. Ta kompaktnost omogućava bolju operativnost i veći operativni tempo, a k tome se može osloniti i na potporu kopnene vojske i ratnog zrakoplovstva.

Površinski brodovi

Ipak je jasno da Kina u budućnosti namjerava držati barem jednu udarnu skupinu nosača aviona daleko od domaće obale. Osim razvoja nosača aviona i pripadajućeg palubnog zrakoplovstva, tome svjedoči i napredak u gradnji površinskih borbenih brodova. Osim više desetaka modernih fregata i korveta, Kina izuzetno brzo napreduje u programima razvoja raketnih razarača. Najveći iskoraci učinjeni su s razaračima Tipa 052C, kojih je sagrađeno šest, i Tipa 052D, kojih se planira sagraditi 26, a devet je već završeno. NATO oznaka Luyang II i III, razarači ovih dviju klasa opremljeni su radarima aktivno skenirane rešetke, AESA, Tipa 346 i 346A.

Ovi moćni radari, sofisticiraniji od američkih AN/SPY-1 pasivno skeniranih radara koji opremaju razarače klase Burke i krstarice klase Ticonderoga, dio su integriranog borbenog sustava koji se kolokvijalno naziva “kineskim Aegisom”, prema izvornom američkom sustavu Aegis. Namijenjen je obrani flote od zračnih napada, a osnovno PZO oružje čini sustav HHQ-9, baziran na ruskom S-300.

Krajem lipnja je pak porinut prvi razarač Tipa 055, perjanica površinske borbene flote. Ovi razarači, a trenutačno se grade četiri, dugi su 180 metara i istisnine 13.000 tona, što ih čini drugim najvećim površinskim borbenim brodovima na svijetu, nakon ruskih nuklearnih krstarica klase Kirov. Znatno veći i teže naoružani od američkih razarača klase Arleigh Burke, Tip 055 bit će srž protuzračne i proturaketne obrane kineske flote. Osnovna bitnica sastoji im se od 112 vertikalnih lansirnih silosa za projektile HHQ-9B i HQ-26, a u budućnosti se namjerava na njih postaviti i lasersko oružje. Osim kao glavna pratnja kineskim udarnim skupinama nosača, razarači Tipa 055 moći će funkcionirati i kao zapovjedni brodovi površinskih borbenih skupina.

星海军事 / Wikimedia

Ilustracija, kineski razarač Tip 055

 

Problem s bukom

Površinske flote ipak rijetko susreću jedna drugu na otvorenom moru, no u dubinama traje neprestano natjecanje između podmornica. Kina je svoje prve nuklearne podmornice sagradila sredinom sedamdesetih godina, kada je nastala klasa Han, bučna i primitivna u odnosu na američke i sovjetske podmornice, no svejedno je bila neprocjenjivo važna za razvoj kineskog podmorničarstva. Temeljem iskustva s klasom Han, 1981. sagrađena je prva strateška nuklearna podmornica klase Xia, iako nikada nije bila na strateškoj patroli. Tek je iduća klasa, Jin, započela sa strateškim patrolama potkraj 2015. Zasad su u službi četiri klase Jin, a za ulazak u službu priprema se najnovija klasa Tang, opremljena s čak 24 balistička projektila, dvostruko više od svojih prethodnika.

No kineske podmornice i dalje imaju problem s bukom: najnovija klasa nuklearnih napadnih podmornica klase Shang, odnosno Tip 093, koja je u službi od 2006. bučnija je od sovjetskih podmornica klase Victor III, koje datiraju s kraja sedamdesetih. Nešto je tiša poboljšana varijanta Tip 093G koja je dobila i vertikalne lansirne silose za krstareće rakete, no svejedno nije ni približno tiha poput američkih podmornica klase Virginia.

Ipak, desetljeća američke akustične dominacije možda je više ne jamče i u budućnosti. Početkom srpnja Kina je objavila da će za sljedeću generaciju svojih nuklearnih napadnih podmornica, Tip 095, koristiti revolucionarni novi pogon. Riječ je o bezosovinskom električnom motoru gdje propeler biva pokretan kroz prsten koji inače obuhvaća i pokriva propelere, što je čest slučaj na novijim podmornicama, tzv. pump-jet. Eliminacijom osovine, pripadajućih ležajeva i reduktorskih zupčanika koji se koriste da snagu tlakovodnog nuklearnog reaktora transferiraju u pogon drastično se smanjuju vibracije i buka koju podmornica stvara.

Ova tehnologija je poznata otprije, no konstrukcijska i tehnološka ograničenja do sada su sprečavala njezinu praktičnu primjenu. Operativna je slabost u smanjenju učinkovitosti propelera. Premda mnogo tiši, ovaj pogon ima manju maksimalnu brzinu u odnosu na klasični osovinski pogon iste snage. Premda podmornice većinu vremena provode tiho se prikradajući i osluškujući pri malim brzinama, maksimalna brzina sprintanja presudna je za izbjegavanje torpednih napada i brzo mijenjanje položaja. Ovdje se pojavljuje i pitanje mase i dimenzija elektromotora: da bi davao dovoljnu snagu, morao bi biti nepraktično velik.

Damir Šagolj / REUTERS

Kineski predsjednik Xi Jinping

 

Promjena ravnoteže sila

Tehnološki nije sigurno ni da Kina ima dovoljno preciznu industriju koja bi mogla ostvariti izuzetnu preciznost nužnu da novi pogon bude tih koliko treba biti. Primjerice, kineska zrakoplovna industrija još uvijek ima problema s razvojem modernih turbomlaznih motora za borbene avione. Mana elektromotora je i stvaranje elektromagnetskog polja, što bi olakšalo lokalizaciju podmornice detektorima magnetskih anomalija, odnosno MAD-om.

Ako Kina uspješno riješi sve navedene probleme, ravnoteža pomorskih sila u Tihom oceanu značajno će se okrenuti u korist Kine. Nuklearne podmornice opremljene ovim tihim pogonom tako bi bile idealne za vanjski prsten obrane prema američkoj mornarici, slobodne i da brane zadano područje, upozoravaju bliže prstenove obrane sastavljene od manjih konvencionalnih podmornica, koje su inače tiše od nuklearnih, na kretanje američkih snaga, ali i ofenzivno djeluju u središnjem Pacifiku, pa čak i uz američku obalu. To bi prisililo SAD da izdvoji značajno veće snage za protupodmorničku borbu, te bi nužno usporilo kretanje površinskih borbenih skupina, što bi pak pružilo Kini priliku da preuzme inicijativu.

Izdvajamo