U malom gradu, koji je posljednih godina postao poznat po najvećem broju novoregistriranih automobila po glavi stanovnika u Hrvatskoj, od davnina skladno žive ljudi različitih nacija i vjera, ponosni na svoju multikluturalnost i otvorenost, ali i tradiciju proizvodnje piva koja se nekoć, dok još nije bilo automobila, smatrala znakom blagostanja.
Glavni daruvarski trg, koji mnogi nazivaju najljepšim u cijeloj kontinentalnoj Hrvatskoj, krase i katolička i pravoslavna crkva, kao i stara zgrada pivovare sagrađena sredinom 19. stoljeća kada je započela s radom na istom mjestu gdje je i danas. Pouzdano se zna da je to bilo 1840., odnosno prije 177 godina, što je čini najstarijom od svih u Hrvatskoj koja nikad nije prestala proizvoditi pa ni u posebno teškim vremenima poput Domovinskog rata kad se Daruvar našao na prvoj crti obrane. Granate su ostavile trag i na staroj zgradi prepoznatljivog crvenog pročelja u kojoj se proizvodi Staročeško pivo, a voditelj proizvodnje, majstor pivar Krešo Marić, uvjeren je kako su je neprijatelji namjerno gađali jer su bili ljubomorni na daruvarske branitelje i civile koji u pivu ni u jednom trenu nisu oskudijevali.
Rodni grad
Rođeni Daruvarčanin Marić se u Pivovari Daruvar kao voditelj proizvodnje u dobi od 25 godina zaposlio baš te ratne 1992., nakon što je u Zagrebu diplomirao na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu i nekoliko se godina bavio genetikom u jednoj velikoj farmaceutskoj tvrtki. No srce ga je, kaže, vuklo u rodni grad, što vjerojatno ima veze i s obiteljskim naslijeđem. Početkom 20. stoljeća proizvodnju je u pivovari vodio brat njegova djeda Veno Orct, koji se u Daruvar, ili točnije obližnje selo Brestovac, doselio iz Češke poput mnogih svojih sunarodnjaka koji su kao zanatlije u potrazi za poslom dolazili u taj kraj.
“Po majci sam i ja Čeh i poseban mi je osjećao bio kad sam prvi put u životu stao na Karlov most u Pragu, kao i kad sam došao na stari mostarski most jer sam po ocu Hercegovac. Moj stric, tatin brat Vladimir Marić, također je 60-ih godina bio šef proizvodnje u pivovari i napravio je tehnološka rješenja modernog pogona izgrađenog 1972. godine, koji se do današnjih dana nije mnogo promijenio, nakon čega se zaposlio u Zagrebu na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu, na kojem je osnovao katedru za proizvodnju piva. On je jako utjecao na moj odabir struke. Iako nije baš bio sretan kad sam se iz Zagreba odlučio vratiti u Daruvar, poslije mi je priznao da sam donio dobru odluku”, kaže Marić koji sa svojom majkom Marijom, kao i djedom Adolfom i bakom Juliškom, uvijek razgovara na češkom, a kako mu je i supruga Vlatka Čehinja, i njihova djeca Petar i Marija su dvojezični.
Krešo Marić, voditelj proizvodnje Pivovare Daruvar
“Kad živiš u Daruvaru, miris hmelja koji se širi gradom ti se još u djetinjstvu uvuče u nosnice. Kad se sladovina kuha s hmeljem, iz naših dimnjaka izlazi para s aromom tih dvaju ključnih sastojaka piva. A kada se u centru za sparnih dana osjeti taj biljno-voćni miris, Daruvarčani znaju reći da će uskoro pasti kiša”, govori Marić i sjeća se djetinjstva kada je od pivskih gajbi izrađivao klizaljke, kuhane rajčice koja se uvijek držala u pivskim bocama, srednjoškolskih i studentskih dana kada je ljeti, radeći na traci, u pivovari zarađivao džeparac...
Otkriva kako je na etiketi Staročeškog piva, najpoznatijeg proizvoda daruvarske pivovare, slika ždrala koji se nalazi i na grbu grada jer je po njemu dobio ime. Ta ptica se na mađarskom naziva – daru, a var je grad. Danas se u daruvarskom kraju ždralovi rijetko viđaju. Iz imena piva, koje se koristi od 1893., jasno je da su tehnologiju njegove proizvodnje donijeli Česi.
Poduzetnik
Rekordnu proizvodnju od 255 tisuća hektolitara godišnje pivovara je zabilježila 1998. godine, a trenutačno pune oko 43 tisuće hektolitara. S vremenom su shvatili da ne mogu konkurirati trima najvećima hrvatskim pivovarama u Zagrebu, Karlovcu i Koprivnici te su, tvrdi Marić, odlučili žrtvovati kvantitetu da bi dobili kvalitetu. Od 2010. pivovara, koja zapošljava 50-ak ljudi, u vlasništvu je Kufner grupe na čijem je čelu daruvarski poduzetnik Slaven Kufner, a 2012. prvi put predstavlja nove proizvode - Staročeško zimsko, crveno, bock, original...
“Htio sam napraviti pivo kakvo se nekada pilo u Daruvaru pa sam krenuo čitati stare knjige i zapise iz laboratorija. Tako nastaje prvo craft lager pivo Staročeško original. Craft podrazumijeva umjetnost proizvodnje piva, uglavnom u malim količinama i punijeg okusa – sladnog, hmeljnog, voćnog, livadnog... Uvijek su četiri osnovna sastojka – slad, hmelj, voda i kvasac, a mogu im se dodavati razni prirodni okusi i arome poput maline, oraha, suhe šljive, kupine... Ne bi mi bio dovoljan jedan život da napravim sva piva koja mi padnu na pamet”, ističe Marić. Dodaje kako je kolijevka craft piva Amerika, a u cijeloj Europi je sve popularnije, osobito u Belgiji.
Male craft pivovare su se razvile tako što su ljudi kod kuće počeli kuhati pivo, a u Hrvatskoj ih je danas 40-ak koje na tržištu nude svoje proizvode. Tako i daruvarska pivovara 2014. uvodi novu brand liniju Peti element, pod kojom se danas prodaje pet različitih vrsta craft piva - Aba, Bart, Lela, Ipa i Gervais German Weiss pšenično pivo.
“Četiri osnovna sastojka prikazujemo kao četiri elementa – slad izlazi iz zemlje, hmelj raste u visine i simbolizira zrak, voda je voda, dok je kvasac čaroban poput vatre. Peti element je čovjek, pivar, koji koristeći svoja znanja kombinira ta četiri osnovna sastojka da bi dobio specifičnu aromu jer su se ljudi zaželjeli kvalitetnog piva i novih okusa, a ja to zovem pivo s dušom ili osobnim potpisom. Iako sva piva na tržištu zadovoljavaju propisane standarde kvalitete, neka su ipak kvalitetnija, a to su u pravilu ona koja se proizvode po tradicionalnoj tehnologiji”, kaže.
Voda iz potoka
Čak ni vodu ne prilagođavaju, nego koriste vodu iz potoka na Papuku.
“U proizvodnji nekih industrijskih piva se umjesto ječmenoga slada koristi kukuruzna krupica jer je jeftinija i tako proizvedeno pivo je otpornije na svjetlost i temperaturu, ali zato ima lošiji okus. Mi već deset godina ne koristimo kukuruznu krupicu. Proces proizvodnje piva kod nas traje 30 dana, a u nekim velikim pivovarama skraćen je na 15 dana jer se razrjeđivanjem ubrzava proces odležavanja piva. Tko želi vidjeti kako nastaje pivo, može razgledati našu proizvodnju, pa nam redovito dolaze grupe turista”, kaže Marić i ističe kako je, uz toplice i vinsku cestu, stara pivovara jedna od daruvarskih turističkih atrakcija. A on, kada putuje po svijetu, najviše voli kušati lokalna piva.
Daruvarska pivovara, najstarija pivovara u Hrvatskoj
Bitna je, dodaje, i boca koja bi trebala biti što tamnija kako bi na njezin sadržaj što manje utjecala svjetlost. Iako je zelena možda vizualno ljepša, za čuvanje piva je stoga pogodnija smeđa. Craft pivo, njegov je savjet, treba piti iz otvorenih širokih čaša poput onih za crno vino, ohlađeno na temperaturu između 10 i 15 stupnjeva, dok se industrijska svijetla piva obično konzumiraju na što nižoj temperaturi od samo nekoliko stupnjeva.
Sitni mjehurići
“Što pivo duže odležava, to se bolje otapa ugljični dioksid koji se pretvara u ugljičnu kiselinu. Kada ga otvoriš i natočiš u čašu, ona se fino izdvaja iz piva u obliku sitnih mjehurića”, objašnjava Marić. Kaže da se u smišljanju novih vrsta piva mora sve više truditi jer su pivoljupci sve zahtjevniji.
Iako se kreiranjem piva sve više bave i žene, to tradicionalno muško zanimanje, prema njegovim riječima, još nije feminizirano, ali je zato među konzumentima sve više žena koje posebno uživaju u craft pivu. Žene su, tvrdi Marić, u svemu sofisticiranije od muškaraca i stoga znaju više cijeniti okus, a pivarska industrija ih već desetljećima pokušava privući, što joj s industrijskim pivima prilično teško polazi za rukom. Stoga u posljednje vrijeme pivovare sve više kreiraju tzv. ženska piva, koja su mirisnija i aromatičnija, puna cvjetnih nota. Žene su odlično prihvatile radlere, piva miješana sa sokovima, a sada su i ciljana publika craft pivovara. Istraživanja pokazuju da žene sve više piju pivo, a za razliku od muškaraca biraju kvalitetnija piva, u manjim količinama, poput vina, bez namjere da se napiju, nego da uživaju. Sve više upravo žene muškarcima preporučuju koje je pivo dobro.
Iako se Hrvati ne percipiraju kao tradicionalna pivarska nacija, statistike pokazuju da se pije sve više piva. Po potrošnji piva od oko 64 litre godišnje po stanovniku Hrvatska je tek na 20. mjestu u Europskoj uniji i teško da može dostići Čehe, koji kao najveće europske pivopije konzumiraju čak 143 litre, a slijede Nijemci i Austrijanci sa 105 litara. No, potrošnja piva u Hrvatskoj naglo poraste ljeti kada dođu turisti tako da je hrvatska pivarska industrija vrlo stabilna i s uzlaznim trendovima.
Paleta proizvoda
Marić ističe da mu je životna misija naučiti ljude da prepoznaju i piju dobro pivo i da shvate da pivo nije samo svijetli lager, a vjeruje da će njegova pivovara sve više biti prepoznata kao najveća craft pivovara u ovom dijelu Europe pri čemu se uzda i u korištenje bespovratnih sredstava za mala i srednja poduzeća iz EU fondova uz pomoć kojih planiraju i dalje širiti paletu proizvoda. I ove godine se 18. i 19. kolovoza, u petak i subotu, održavaju Dani piva koji u Daruvar već tradicionalno privlače sve više ljubitelja tog napitka, ali i sve više craft proizvođača i poznavatelja pivske kulture.
Tako će se u subotu prijepodne na glavnom daruvarskom trgu okupiti ponajbolji majstori craft piva iz cijele Hrvatske, a uz Marića će tu biti i predstavnici Varionice, Medvedgradske, Nove Runde, Zmajske, Barbe i brojnih drugih malih pivovara da bi predstavili svoje najnovije pivske kreacije. A Marić ističe kako bi hrvatske kraft pivovare uskoro trebala osnovati i svoju udrugu kako bi što bolje brendirale i predstavile svoje proizvode od autohtonih hrvatskih sirovina po originalnim receptima koje iskusni pivski majstori nikad neće dokraja otkriti ni najboljim prijateljima.