Ovih dana 40 ključnih ljudi HNS-a dovršava za njih važan dokument.
On već sada ima 300-tinjak stranica, redaktor mu je glasnogovornik stranke Igor Kolman, a radni naziv “Program 2020”.
Riječ je, objašnjavaju Globusovi sugovornici, o novom programu Hrvatske narodne stranke, prvom nakon 20-ak godina, u kojem bi se trebale navesti neke ključne reforme, a neke od njih potom staviti na stol pred trenutačne koalicijske partnere.
“ Tako je, pripremamo novi program. Osobno smatram da bismo o ključnim reformama koje će u njemu biti pobrojane trebali razgovarati sa svojim koalicijskim partnerima ako u novi mandat želimo ići u sadašnjoj koaliciji”, rekao je Globusu varaždinski župan i član predsjedništva HNS-a Predrag Štromar.
Bit će u tom programu šest ključnih reformskih točaka, ali jedna od najvažnijiih oko koje će HNS-ovci – barem tako najavljuju – voditi pregovore sa SDP-om odnosit će se na izmjene Izbornoga zakona, koji mlađi koalicijski partner smatra lošim i nelogičnim.
A HNS, objasnio je Štromar Globusu, zamislio je Hrvatsku umjesto na dosadašnjih deset podijeliti na šest izbornih jedinica, te broj zastupničkih mjesta u njima rasporediti ovisno o veličini tih jedinica.
“Podjela koju nudimo bila bi logičnija jer bi se broj zastupničkih mjesta u jedinicama mijenjao ovisno o broju birača. Uostalom, nismo se mi sami tako dosjetili, to je već jednom svojom odlukom sugerirao Ustavni sud. Mi bismo ga voljeli poslušati”, rekao je Štromar za Globus.
Najveća izborna jedinica, u kojoj je HNS predvidio 30 zastupničkih mjesta, odnosila bi se na grad Zagreb i zagrebačku županiju u kojima je i najveći broj birača.
Najmanje izborne jedinice imale bi 11 i 14 zastupničkih mjesta.
Riječ je o centralnoj Hrvatskoj u koju bi HNS okupio tri županije – Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju, koje sve tri imaju 370.737 birača pa bi ih dopalo 11 saborskih zastupnika.
Sjever zemlje imao bi 14 zastupničkih mjesta.
Tu bi spadale četiri županije, Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Međimurska županiju.
Riječ je o regiji s 449.273 birača.
U toj podjeli HNS je predvidio još dvije veće izborne jedinice koje bi mogle imati između 20 i 30 zastupničkih mjesta.
Prva je Slavonija, gdje bi se u jednu izbornu jedinicu spojilo pet županija.
Riječ je o najmanjoj županiji Virovitičko-podravskoj, zatim Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj.
To su županije koje sve skupa prema podacima Ministarstva uprave imaju 703.980 birača, oko 260 tisuća manje nego u Zagrebu i zagrebačkoj županiji.
Izgledni broj zastupničkih mjesta u Slavoniji prema HNS-ovu prijedlogu bio bi oko 22.
Treću veliku izbornu jedinici činila bi Dalmacija, odnosno Splitsko-dalmatinska, Zadarska, Šibensko-kninska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Broj birača u njima utvrđen je na 790.307 pa bi se novim izbornim zakonom, prema viđenju Narodnjaka, broj zastupničkih mjesta u toj jedinici kretao oko 25.
Točno 508.441 birač nalazio bi se u izbornoj jedinici koju bi činila Istarska, Primorsko -goranska i Ličko-senjska županija, i tu bi broj zastupničkih mjesta mogao iznositi oko 16.
No, Štromar i stranački kolege ovdje predlažu i nešto drukčiji broj preferencijalnih glasova.
“Voljeli bismo kad bi se broj preferencijalnih glasova u onim većim jedinicama popeo na tri, a u manjima da ih bude po dva. Dakle, opet ovisno o broju registriranih birača”, kratko nam je objasnio Štromar koji je prošlog tjedna prvi u stranci najavio kandidaturu za čelnika HNS-a.
Osim njega, u pisanje programa 2020. uključen je i HNS-ovac Goran Beus Richembergh koji se bavi turizmom i gospodarstvom, ali i dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.
“Naša ideja je bila da nova raspodjela izbornih jedinica slijedi regije kojih bi prema ovoj podjeli bilo šest. Pitanje je, naravno, kako će se prema ovome postaviti naši istarski kolege. Istra ima regionalno obilježje pa valja vidjeti kako oni gledaju na ovu našu podjelu”, rekao je Vlahušić za Globus i dodao kako njegova vizija regionalizacije ne podrazumijeva da se regije automatski i administrativno organiziraju.
“Izričito sam protiv toga da nam regionalizacija donese šest careva regija jer će to značiti još jednu novu prepreku u administrativnom sustavu. Dakle, regionalizacija ne bi donijela ukidanje županija, nego njihovo udruživanje u neku vrstu zajednica županija”, objasnio je Vlahušić svoju viziju budućih regija.
Ukupan broj saborskih zastupnika ovom bi se HNS-ovom zakonskom izmjenom sa 140 smanjio na njih 120.
“Izračunali smo da je i 120 mjesta u Saboru dovoljno da bi ta institucija normalno funkcionirala, a smanjenje broja mjesta donijet će nam i neku vrstu racionalizacije, odnosno uštede”, smatram župan Štromar.
Za Vlahušića broj zastupničkih mjesta još nije definiran, ali dubrovački gradonačelnik smatra da brojka i nije toliko važna.
“ Manje je bitno hoće li ih biti 120 ili 150, što bi trebao biti maksimalan broj. Mislim da je važnije koliko su ti zastupnici nezavisni i mislim da bi ih se barem 50 posto trebalo birati po imenu i prezimenu. To su ljudi s terena, koji poznaju svoj narod, razumiju kako njihov kraj diše i trebali bi imati prednost pred onima koje je imenovala politika”, smatra Vlahušić.
Program HNS-a, rekli su nam naši sugovornici, trebao bi u optimističnoj verziji biti gotov krajem svibnja, a ključne reformske točke koje će HNS-ovci u njemu pobrojati trebale bi se naći i u koalicijskom sporazumu, želi li SDP da se na parlamentarne izbore ide na isti način kao i prije tri godine.
U tom će sporazumu, tako barem tvrde, HNS-ovci inzistirati da se navedu točni rokovi kad je koju reformu potrebno provesti, a ovu koja se odnosi na izmjene izbornoga zakona HNS-ovci žele dovršiti u prvoj godini mandata.
To bi značilo da bi nove izborne jedinice vrijedile tek na sljedećim parlamentarnim izborima.
“ Vjerujem da će nas SDP podržati, ne vidim zašto ne bi. Naravno, ako imaju neki svoj, bolji prijedlog, mi smo ga spremni poslušati”, poručio je Štromar.