1. Koga sve biramo na lokalnim izborima?
Na lokalnim izborima biramo 20 župana i njihovog 51 zamjenika, gradonačelnika Grada Zagreba s dva zamjenika, 127 drugih gradonačelnika i njihova 193 zamjenika, 428 načelnika i 440 njihovih zamjenika, te 63 zamjenika gradonačelnika i načelnika iz redova manjinskih predstavnika. U županijske skupštine biramo 836 članova, u gradska vijeća 2266 vijećnika, a u općinska 5152. Ukupno na izborima biramo 9579 političara, a za ta mjesta borit će se oko 47.000 kandidata, što je nešto manje nego na prošlim lokalnim izborima. To znači da se za jedno predstavničko mjesto u lokalnoj samoupravi bori gotovo pet kandidata.
2. Što je Općinsko vijeće, a što Gradsko vijeće ili Skupština?
Općinsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi opće i druge akte. Vijeće ima predsjednika, potpredsjednika i vijećnike koji se biraju ovisno o izbornim rezultatima. Oni su izabrani predstavnici građana. Mandat im traje četiri godine. Odluke donose većinom glasova svih vijećnika. Donose akte poput statuta općine, poslovnika općinskog vijeća, proračun i godišnje izvješće o izvršenju proračuna.
Gradsko vijeće ili u slučaju Zagreba Gradska skupština imaju slične ovlasti kao i općinska vijeća, ali puno proširenije. Većinom glasova donose proračune, te sve druge akte vezane uz upravljanje gradom, nadziru ukupno materijalno i financijsko poslovanje grada, donosi smjernice razvoja, utvrđuje programe razvoja pojedinih djelatnosti i javnih potreba od značaja za grad, donosi dokumente prostornog uređenja, uređuje ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela, raspisuje lokalne referendume, osniva javne ustanove i gradske tvrtke, raspolaže imovinom grada, odlučuje o zaduživanju, dodjeljuje javna priznanja... Sjednice vijeća su javne. Gradsko vijeće osniva i stalne i povremene odbore i druga radna tijela koja obavljaju savjetodavnu ulogu. Ukratko, o vijećnicima ovisi koliko će građanima cesta i šetnica izgraditi, hoće li dobiti pitku vodu i kanalizaciju do svojih kuća, koliko će im se puta tjedno smeće odvoziti, koliko će koštati karta za javni gradski prijevoz ili koliko će prireza plaćati.
Općine i gradovi obavljaju poslove lokalnog značaja kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a koji nisu Ustavom ili zakonom dodijeljeni državnim tijelima i to poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, sport, protupožarnu i civilnu zaštitu, promet na svom području.
3. Što je Županijska skupština?
Županijska skupština je predstavničko tijelo građana i tijelo područne (regionalne) samouprave koje donosi akte u okviru djelokruga županije te obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i statutom županije. Broj članova Županijske skupštine mora biti neparan, određuje se Županijskim statutom, a mora biti između 31 i 51. Županijska skupština ima predsjednika i do dva potpredsjednika, koji se biraju većinom glasova svih članova Županijske skupštine. Županijska skupština donosi Statut, donosi odluke i druge opće akte kojima uređuje pitanja iz samoupravnog djelokruga županije, bira i razrješuje župana i njegove zamjenike, osniva i bira članove radnih tijela vijeća, odnosno skupštine te imenuje i razrješuje druge osobe određene zakonom, drugim propisom ili statutom. Uređuje i ustrojstvo i djelokrug upravnih tijela županije, osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnosti od interesa za županiju. Županija obavlja poslove koji se odnose na prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova, izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola, drugih akata vezanih uz gradnju te provedbu dokumenata prostornog uređenja za područje županije izvan područja velikoga grada. Županije daju i koncesije za, primjerice, plaže, a pod njihovom ingerencijom su i županijske bolnice.
4. Što su mjesni odbori ili kotarevi
Mjesni odbori, gradske četvrti ili kotarevi najmanju su upravna jedinica nekog grada. Ideja je da građani neposredno odlučuju o lokalnim poslovima za značaj njihova naselja. Mjesni odbor osniva se za jedno naselje, više međusobno povezanih manjih naselja ili za dio većeg naselja, odnosno grada koji u odnosu na ostale dijelove čini zasebnu razgraničenu cjelinu (dio naselja). Inicijativu i prijedlog za osnivanje mjesnog odbora mogu dati građani i njihove organizacije i udruženja te druga tijela određena u statutu općine, odnosno grada. Tijela mjesnog odbora su vijeće mjesnog odbora i predsjednik vijeća mjesnog odbora. Vijeće mjesnog odbora biraju građani s područja mjesnog odbora koji imaju biračko pravo. Vijeće mjesnog odbora iz svoga sastava većinom glasova svih članova bira predsjednika vijeća na vrijeme od četiri godine. U gradovima se mogu statutom osnivati gradski kotarevi ili gradske četvrti kao posebni oblici mjesne samouprave. Mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotarevi su pravne osobe. Ako građanin želi da se u njegovu naselju, primjerice, uredi park za djecu ili pse, onda je ideja da preko predsjednika mjesnog odbora to zatraži, a on onda od gradskih upravnih tijela to traži. U Gradu Zagrebu se svake godine donosi plan malih komunalnih akcija, gdje se definiraju prioriteti za svaki gradsku četvrt i mjesni odbor.
5. Mogu li se kandidati za gradonačelnika, načelnika i župana kandidirati za člana predstavničkog tijela?
Kandidat za općinskog načelnika, gradonačelnika i župana može se istovremeno kandidirati za člana predstavničkog tijela jedinice.
Općinski načelnik odnosno gradonačelnik mogu, ako budu izabrani na obje dužnosti, istovremeno obnašati dužnost općinskog načelnika odnosno gradonačelnika i člana županijske skupštine, ali ne i dužnost općinskog načelnika i gradonačelnika i člana općinskog odnosno gradskog vijeća.
Osoba koja se kandidirala za župana i člana Općinskog vijeća, Gradskog vijeća ili Županijske skupštine, ne može, bude li izabrana na obje dužnosti, istovremeno obnašati dužnost župana i dužnost člana Općinskog vijeća, Gradskog vijeća, odnosno Županijske skupštine.
6. Što je izborna šutnja?
Izborna šutnja počinje nakon izborne promidžbe, a završava na dan održavanja izbora u 19 sati. Za vrijeme izborne šutnje zabranjuje se javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava.
7. Koliko se strankama i kandidatima može donirati novca za kampanju?
Iznos donacije fizičke osobe pojedinoj stranci, kandidatu ili listi grupe birača ne smiju biti viši od 30.000 kuna u jednoj kalendarskoj godini. Pravne osobe imaju pravo donirati političkoj stranci najviše 200.000 kuna, a kandidatu i listi grupe birača najviše 30.000 kuna.
Stranke, kandidati i liste koje se natječu na lokalnim izborima ne smiju potrošiti više od milijun kuna na izborima za Gradsku skupštinu i za gradonačelnika Grada Zagreba, 600.000 kuna na izborima za župana, Županijsku skupštinu, gradonačelnika i Gradsko vijeće velikog grada, 250.000 kuna na izborima za gradonačelnika, Gradsko vijeće, općinskog načelnika i Općinsko vijeće u jedinicama lokalne samouprave koje imaju više od 10.000 stanovnika, 100.000 kuna u jedinicama koje imaju od 3.001 do 10.000 stanovnika, 50.000 kuna u jedinicama koje imaju do 3000 stanovnika. Ukupan iznos troškova izborne promidžbe može se povećati ukupno najviše do 20 posto od propisanog iznosa za kandidate koji su prešli u drugi krug izbora.
8. Što rade članovi biračkih odbora?
Birački odbor čine predsjednik, potpredsjednik i osam članova. Četiri člana biračkog odbora određuju većinske političke stranke, a četiri člana oporbene političke stranke, sukladno stranačkom sastavu predstavničkog tijela pojedine jedinice. Birački odbor uređuje prostorije biračkog mjesta, izravno provodi glasanje te osigurava pravilnost i tajnost glasovanja. Za vrijeme trajanja glasanja na biračko mjestu moraju biti stalno prisutan predsjednik biračkog odbora ili njegov zamjenik te najmanje četiri člana biračkog odbora. Birački odbor je dužan uputiti birača koji nije upisan u izvadak iz popisa birača da može glasati na svom biračkom mjestu uz potvrdu koju će dobiti u uredu za opću upravu. Birači pripadnici nacionalnih manjina glasaju za iste liste i kandidate kao i svi birači. Dodatno, imaju pravo birati zamjenika općinskog načelnika, gradonačelnika, odnosno župana iz reda pripadnika nacionalnih manjina, u onim jedinicama gdje je to pravo utvrđeno. Pravo glasa imaju samo birači pripadnici manjina koji imaju prebivalište u toj jedinici.Isto vrijedi i za pripadnike hrvatskog naroda u predstavničkom tijelu jedinice u kojoj pripadnici neke nacionalne manjine čine većinu stanovništva.
9. Kako glasaju birači koji ne mogu samostalno glasati?
Birač koji zbog tjelesne mane ili zbog toga što je nepismen ne može samostalno glasovati može doći na biračko mjesto s drugom osobom koja je pismena i koja će po njegovoj ovlasti i uputi zaokružiti redni broj ispred naziva kandidacijske liste, odnosno ispred imena kandidata za koje birač glasuje. Birač koji zbog teže bolesti, tjelesnog oštećenja ili nemoći nije u mogućnosti pristupiti na biračko mjesto može o tome obavijestiti nadležno izborno povjerenstvo najranije tri dana prije dana održavanja izbora ili birački odbor na dan održavanja izbora. Predsjednik biračkog odbora određuje najmanje dva člana biračkog odbora koji mogu birača posjetiti u mjestu gdje se nalazi i omogućiti mu glasovanje.
10. Može li se glasati izvan mjesta prebivališta ili u inozemstvu?
Ako ste u vrijeme izbora u inozemstvu ili izvan mjesta svog prebivališta, nećete moći glasati na lokalnim izborima. Prema Zakonu o lokalnim izborima, glasanje na lokalnim izborima obavlja se samo na biračkim mjestima na području općine ili grada gdje se izbori provode, za razliku od parlamentarnih izbora gdje je moguće glasati izvan mjesta prebivališta i u inozemstvu.
11. Kako izgleda glasački listić, kako se glasuje, a kakvo mora biti glasačko mjesto?
Na glasačkom listiću mora biti naznačena vrsta izbora na koje se odnosi. Svaki glasački listić mora imati otisnut serijski broj. Na biračkom mjestu glasački listići moraju biti pomiješani tako da nisu složeni po serijskim brojevima i postavljeni lepezasto licem okrenutim prema dolje da se ne vidi serijski broj listića. Na lokalnim izborima nema preferencijalnog glasovanja. Zaokružuje se redni broj liste ili kandidata. Biračko mjesto ne može biti u vjerskom objektu, objektu u vlasništvu, najmu, zakupu ili trajnom korištenju političke stranke ili kandidata koji sudjeluje na izborima te u prostorijama u kojima se poslužuju i konzumiraju alkoholna pića. Na svakom biračkom mjestu prostorija za glasovanje mora se opremiti i urediti tako da se osigura tajnost glasovanja, tako da nitko u prostoriji ne može vidjeti kako je birač popunio glasački listić. Na biračkom mjestu mogu se isticati državni simboli i obilježja županija, gradova, odnosno općina u skladu s njihovim statutima.
Glasanje traje od 7 do 19 sati. Biračka mjesta se zatvaraju u 19 sati, a biračima koji su se u to vrijeme zatekli na biračkom mjestu mora se omogućiti glasovanje.
12. Tko može promatrati izbore?
Pravo promatranja izbora obuhvaća promatranje cjelokupnog izbornog postupka, a naročito glasovanje, rad izbornih tijela i uvid u cjelokupni izborni materijal. Promatrati mogu promatrači političkih stranaka ili grupe birača koji sudjeluju na izborima, promatrači nevladinih udruga koje djeluje na području neovisnog promatranja izbornih postupaka i/ili promicanja ljudskih i građanskih prava te promatrači međunarodnih organizacija koje djeluju u Hrvatskoj.
13. Kako se osvajaju mandati?
Pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5 posto važećih glasova.
Broj članova predstavničkog tijela jedinice koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje se tako da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u predstavničkom tijelu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke koliko se članova predstavničkog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u predstavničkom tijelu koliko je postigla pojedinačnih rezultata među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova predstavničkog tijela bira.
Ako su glasovi tako podijeljeni da se ne može utvrditi koja bi između dviju ili više lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti onoj listi koja je dobila više glasova.
Ako su dvije ili više lista dobile isti broj glasova te se ne može utvrditi koja bi lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, ono će pripasti svakoj od tih lista.
Ako su dvije ili više lista ostvarile pravo na mjesto u predstavničkom tijelu, broj članova predstavničkog tijela povećat će se i u tom slučaju broj članova predstavničkog tijela može biti paran.
14. Kako se izabire gradonačelnik, načelnik i župan?
Općinski načelnik, gradonačelnik i župan te njihovi zamjenici biraju se većinom glasova svih birača. Za načelnika, gradonačelnika i župana izabran je kandidat koji na izborima dobije više od 50 posto glasova birača koji su glasovali. Ako se kandidirao samo jedan ili samo dva kandidata, izabran je kandidat koji na izborima dobije najveći broj glasova.
Ako niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu glasova u prvom krugu glasanja, održat će se drugi krug glasovanja 14. dan nakon održavanja prvog kruga glasanja. U drugom krugu glasanja izbor se obavlja između dva kandidata s najvećim brojem glasova.
Ako tri ili više kandidata ima isti najveći broj glasova, u drugom krugu glasanja izbor se obavlja između svih tih kandidata. Ako jedan kandidat ima najveći broj glasova, a sljedeća dva ili više kandidata s najvećim brojem glasova po redu imaju isti broj glasova, u drugom krugu glasanja izbor se obavlja između svih tih kandidata. U drugom krugu glasanja izabran je kandidat koji dobije veći broj glasova birača koji su glasali.
Ako u drugom krugu glasanja oba kandidata dobiju jednak broj glasova, održat će se i treći krug glasanja. Ako u trećem krugu oba kandidata dobiju jednak broj glasova, izborni postupak ponovit će se u cijelosti.
Ako jedan od kandidata koji ima pravo sudjelovati u novom krugu glasanja umre u vremenu između dva kruga glasanja, izborni postupak se ponavlja u cijelosti.