Gradnja čiovskog mosta počinje za godinu dana
TROGIR - Nakon trideset godina otkako se ukazala potreba gradnje novog mosta otok Čiovo - kopno, ona će započet polovicom iduće godine, rečeno je na predstavljanju idejnog projekta o kojemu su govorili Zlatko Šavor i Gordana Hrelja, dvoje od petero njegovih autora, među kojima su još dr. Jure Radić, te Ante Kuzmanić i Nijaz Muljkanov
ić, svi s Građevinskog fakulteta u Zagrebu.
Predstavljanje najvažnijeg infrastrukturnog objekta, ne samo za grad Trogir, nego susjednu općinu Okrug, ali i grad Split kojemu pripadaju Slatine na istočnom dijelu Čiova, okupilo je predstavnike gotovo svih trogirskih ustanova, ali i građane. Novi most koji će spajati Čiovo s kopnom nije samo važan za Trogir i taj otok već za cijelu Hrvatsku, odnosno sve one koji žele
povezanost s ovim dijelom naše zemlje. Svjedok sam prometnih gužvi koje Trogirom vladaju posebice ljeti, i zato ovaj most doslovno znači egzistenciju, opstanak, gospodarski razvitak, ali i spašavanje života, jer se više ni kola hitne pomoći ne mogu progurati do Čiova, rekao je Rošin, koji je bio i član međunarodnog povjerenstva koje je među šest pristiglih ponuda za idejno rješenje jednoglasno odabralo onu zagrebačkog Građevinskog fakulteta.
On tvrdi da prihvaćeni projekt predstavlja novu razglednicu i atrakciju na istočnom dijelu Trogira jednako atraktivnu danju i noću. Bojazan da će narušiti vizure povijesne jezgre zaštićenog spomenika kulture otklonjena je.
Kao i dileme treba li se sagraditi most ili tunel o kojima se godinama špekuliralo i koje su usporile gradnju nove poveznice otoka Čiova s kopnom, rekao je Rošin. Boris Majić istaknuo je da su sredstva za gradnju mosta i pristupnih cesta u četverogodišnjem planu gradnje Hrvatskih cesta osigurana od 1. siječnja 2009. godine.
Što se Hrvatskih cesta tiče gradnja može započeti čim se ishodi građevinska dozvola, dodao je. Podsjetio je da će se lokacijska dozvola ishoditi do kraja ove godine, a potom slijedi građevinska. Prema njegovoj procjeni sva potrebna dokumentacija za početak gradnje trebala bi biti ishođena u prvom tromjesečju 2009. godine. Inače, rok gradnje je dvije godine, što znači da bi 2011. godine dugo očekivani novi most Čiovo - kopno bio u funkciji.
Gordana Dragan/EPEHA
Predstavljanje najvažnijeg infrastrukturnog objekta, ne samo za grad Trogir, nego susjednu općinu Okrug, ali i grad Split kojemu pripadaju Slatine na istočnom dijelu Čiova, okupilo je predstavnike gotovo svih trogirskih ustanova, ali i građane. Novi most koji će spajati Čiovo s kopnom nije samo važan za Trogir i taj otok već za cijelu Hrvatsku, odnosno sve one koji žele
povezanost s ovim dijelom naše zemlje. Svjedok sam prometnih gužvi koje Trogirom vladaju posebice ljeti, i zato ovaj most doslovno znači egzistenciju, opstanak, gospodarski razvitak, ali i spašavanje života, jer se više ni kola hitne pomoći ne mogu progurati do Čiova, rekao je Rošin, koji je bio i član međunarodnog povjerenstva koje je među šest pristiglih ponuda za idejno rješenje jednoglasno odabralo onu zagrebačkog Građevinskog fakulteta.
On tvrdi da prihvaćeni projekt predstavlja novu razglednicu i atrakciju na istočnom dijelu Trogira jednako atraktivnu danju i noću. Bojazan da će narušiti vizure povijesne jezgre zaštićenog spomenika kulture otklonjena je.
Kao i dileme treba li se sagraditi most ili tunel o kojima se godinama špekuliralo i koje su usporile gradnju nove poveznice otoka Čiova s kopnom, rekao je Rošin. Boris Majić istaknuo je da su sredstva za gradnju mosta i pristupnih cesta u četverogodišnjem planu gradnje Hrvatskih cesta osigurana od 1. siječnja 2009. godine.
Što se Hrvatskih cesta tiče gradnja može započeti čim se ishodi građevinska dozvola, dodao je. Podsjetio je da će se lokacijska dozvola ishoditi do kraja ove godine, a potom slijedi građevinska. Prema njegovoj procjeni sva potrebna dokumentacija za početak gradnje trebala bi biti ishođena u prvom tromjesečju 2009. godine. Inače, rok gradnje je dvije godine, što znači da bi 2011. godine dugo očekivani novi most Čiovo - kopno bio u funkciji.
|
Minimalni broj nosivih elemenata
Ukupna dužina mu je 533 metra. Most je riješen minimalnim brojem nužnih nosivih elemenata. Za sve konstrukcijske elemente korištene su zaobljene linije kako bi se ostvarila potpuna harmonija između stupova i upornjaka i rasponske konstrukcije. Visina plovila koji će ploviti ispod mosta nije ograničena. Posebna pozornost pri projektiranju posvećena je pješačkom prometu, a omogućen je kvalitetan pristup na most pješacima, invalidima i biciklistima, rekao je među ostalim Zoran Šavor predstavljajući idejni projekt. |
Gordana Dragan/EPEHA
Broj preporuka: 0
