Gradovi i županije ne smiju biti vlasnici medija

ZAGREB - Nakon što je prošlog tjedna politički utjecaj na lokalne medije u internom dokumentu kritizirala EU, na taj je problem upozorio OESS.

Glasnogovornica OESS-a Antonella Cerasino kaže da je u zemljama razvijene demokracije posve neuobičajena praksa da tijela lokalne vlasti imaju u vlasništvu ili suvlasništvu medije.

- Jasno je da će lokalna vlast, ako imaju neki medij u vlasništvu, htjeti nad njim imati neku vrst kontrole. Smatramo da taj problem Hrvatska treba zakonski regulirati, jer je politički utjecaj nad medijima nedopustiva praksa - kazala je Cerasino.

Iz OESS-a poručuju da Hrvatska treba regulirati taj problem jer lokalna vlast kroz vlasništvo nad medijem uspostavlja kontrolu. U Hrvatskoj je više od stotinu radijskih postaja i listova u vlasništvu općina, gradova i županija, što nije praksa u EU

Procjenjuje se da je u Hrvatskoj više od stotinu lokalnih radijskih stanica i određeni broj listova u potpunom ili većinskom vlasništvu općina, gradova ili županija, što dovodi u pitanje njihovu uredničku nezavisnost. No, politički se utjecaj na lokalne medije vrši i na druge načine: tijela lokalne vlasti, ističu u HND-u, ponegdje iz svojih proračuna daju novac privatnim medijima ili, pak, plaćaju za dio informativnog programa radijskih i TV postaja.

Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Lučić Luce ističe kako su mnogi lokalni mediji u Hrvatskoj zapravo propagandni izlozi lokalne vlasti. Na terenu to izgleda ovako. Iz proračuna Sisačko-moslavačke županije lani su lokalni mediji dobili kao dotaciju milijun kuna.

Najviše je dobila privatna Nezavisna televizija NET, 400 tisuća kuna, dok je privatni županijski Radio Quirinus dobio 203 tisuće kuna. A upravo zbog prakse plaćanja lokalnim medijima političari često misle da mogu voditi i uređivačku i kadrovsku politiku u njima.

Radio Karlovac od Grada dobiva 460 tisuća kuna godišnje. Osim Grada, 25 posto suvlasništva ima i Županija. Prije desetak dana direktor Radio Karlovca postao je Marijan Stavljenić, koji je na tu funkciju prešao s mjesta tajnika gradskog odbora HDZ-a.

Na području Osječko-baranjske županije svi veći gradovi, izuzev Osijeka, pa i sama Županija, imaju udjela u medijima. Županija je vlasnik 25 posto plus jedne dionice Glasa Slavonije. Ostali gradovi i općine imaju udjela u lokalnim radiopostajama. Tako je Grad Beli Manastir vlasnik 25 posto Radija Baranja.

U Hrvatskom radiju Valpovština udjeli su, pak, raspoređeni na sljedeći način: gradovi Valpovo i Belišće imaju po 25 posto, općine Bizovac i Petrijevci te PPK Valpovo i Belišće d.d. po 12,5 posto. Iako će to u svim medijima demantirati, činjenica da su im jedinice lokalne samouprave u vlasničkoj strukturi i da ih dijelom i sufinanciraju utječe i na njihovu uređivačku politiku.       (Surađivali: N. Patković, K. Djetelić, M. Piškor, M. Pušić)

Vlasništva Radio Karlovac: 25 posto Grad, 25 posto Županija Glas Slavonije: 25 posto Županija Radio Baranja: 25 posto Grad Beli Manastir Hrvatski radio Valpovština: 25 posto Valpovo, 25 posto Belišće, 12,5 posto općine i poduzeća

Dragutin Lucić, predsjednik HND-a: - Novinari se žale, ali ne otvoreno. Neki put čak i ne kažu iz kojeg su grada jer se u malim sredinama zna tko je tko. Potencijalno rješenje problema političkog utjecaja na lokalne medije bila bi privatizacija, tamo gdje za to postoji dovoljno novca i interesa.

Milorad Božić, urednik Radio Karlovca: - Na medije u vlasništvu lokalne uprave politika ima utjecaja, ali posredno. Logično je da djelatnici odgovaraju direktoru, ali je problem u tome što njega postavlja politika. Riječ je o lošem sustavu. Državni mediji  trebali bi se pretvoriti u javne medije.

Orlanda Obad