ZAGREB - U borbi s jednom od najtežih kriza u svojoj povijesti, Grčka je pribjegla radikalnim mjerama, među kojima je i povećanje PDV-a.

- Novinari su pisali da će Grčka napustiti eurozonu i da bi trebala prodati Akropolu ili neke otoke - požalio se na predavanju, koje je organizirao časopis Banka, Alexis Georgiades iz grčkog veleposlanstva u Zagrebu.

Kako sada stvari stoje, vlasti u Ateni ipak se neće morati odlučiti na prodaju nacionalnog spomenika svjetske važnosti, kakav je Akropola. Neće morati prodavati ni otoke, a euro će i dalje biti platežno sredstvo u Grčkoj. No, Grci zato plaćaju skuplju robu i usluge, budući da je njihova vlada odlučila povisiti stope PDV-a. Povećane su i trošarine na cigarete, alkohol i benzin, a vlada je odlučila jače oporezivati i luksuz, posebno automobile i jahte.

Škare poreznika odsad će jače zahvatiti i primanja bogatijih Grka, budući da je onima s godišnjim prihodom iznad 100.000 eura uveden poseban porez. Koliko će, međutim, ta mjera imati stvarnog utjecaja na bolje punjenje državne blagajne u zemlji u kojoj je “siva ekonomija” široko rasprostranjena, tek treba vidjeti. U međuvremenu, kao ilustracija raširenosti “sive ekonomije” ostaje podatak prema kojem je u Grčkoj uobičajeno da liječnici i odvjetnici prijavljuju mjesečne prihode od tisuću eura.

Dulji radni vijek

Mjere štednje izravno se dotiču i građana, koji više neće moći računati na velike porezne olakšice kao do sada. S druge strane, kako bi stala na kraj “sivoj ekonomiji”, vlada u Ateni odlučila je potaknuti građane da skupljaju račune i podnose ih zajedno s poreznom prijavom, kako bi ostvarili pravo na “nagradu”.

Vlada je odlučila znatno ograničiti zapošljavanje u javnoj upravi, u kojoj već radi pola milijuna ljudi. Plaće premijera, ministara i državnih dužnosnika režu se za 10 posto, zaposleni u javnoj upravi dobit će 12 posto manju plaću i 30 posto manju božićnicu, a reže se i potrošnja po ministarstvima. Uštede čekaju i menadžere u javnim poduzećima.

Posebno je zanimljiva najava osnivanja neovisne statističke agencije, koja više neće moći “frizirati” podatke o slici grčkoga gospodarstva. Grčka, naime, u očima eurokrata već ima imidž zemlje koja je u nekoliko navrata objavljivala netočne podatke o stanju svoga gospodarstva.

- Cilj je grčke vlade smanjiti proračunski manjak od 12,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) na 8,7 posto BDP-a u ovoj godini, te na manje od tri posto BDP-a do 2012., kao i postupno smanjenje duga - napominje Georgiades.