ZAGREB - Haaško tužiteljstvo traži razgovor s generalom Damirom Krstičevićem, brigadirom Antom Kotromanovićem i još 13 bivših suboraca generala Ante Gotovine, čiji identitet za sada nije poznat. Prema informacijama iz više izvora, svih 15 časnika Tužiteljstvo tretira kao osumnjičenike, što znači da im Haag prijeti da bi mogli biti optuženi.

Kako Haaški sud već gotovo tri godine nema pravo podizati nove optužnice za ratne zločine, ta vijest izazvala je pravi šok. Među odvjetnicima trojice optuženih generala, Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, to se tumači kao psihološka ucjena Haaškog tužiteljstva koje pokušava tako pridobiti potencijalne svjedoke koji će svjedočiti protiv optuženih generala. Prema informacijama Jutarnjeg lista, svih 15 novih haaških osumnjičenika su bili direktno podređeni generalu Gotovini u vrijeme operacije Oluja 2005. godine.

Odvjetnici generala: Tužiteljstvo želi psihološkom ucjenom pridobiti svjedoke da svjedoče protiv Gotovine, Čermaka i Markača

Kako se početak suđenja počeo približavati, Tužiteljstvo ubrzano traži nove svjedoke. Iako su ga mediji godinama prozivali kao potencijalnog haaškog optuženika, umirovljenoga generala Krstičevića haaški istražitelji svih ovih godina još nisu bili zvali na razgovor. Kotromanovića je tužiteljstvo zvalo lani, no on je otklonio poziv uz objašnjenje da želi biti svjedok obrane Gotovine, a ne protiv njega.

Nacional je danas na internetskoj stranici objavio da je Haag uputio hrvatskoj Vladi poziv za razgovor s Kotromanovićem i Krstičevićem o zločinima u listopadu 1995. kod Mrkonjić Grada u BiH, u sklopu operacije "Južni potez". No prema informacijama Jutarnjeg, Haaško tužiteljstvo želi razgovarati s Kotromanovićem i Krstičevićem o Oluji. Te informacije danas nitko nije htio službeno potvrditi: ni u Vladi, ni u Ministarstvu pravosuđa, niti u Županijskom sudu u Zagrebu.

Glasnogovornica Tužiteljstva Olga Kavran danas se do kasnog poslijepodneva nije javljala na telefon. Goran Mikuličić, odvjetnik generala Markača, kaže da nije čuo za nove pozive svjedocima, no ističe da je nemoguće da bi bilo tko mogao dobiti status osumnjičenika. "Haaški sud je u skladu s izlaznom strategijom o završetku rada suda, koju je potvrdilo Vijeće sigurnosti, sve istrage morao završiti do početka 2005., i nakon toga više ne može nikoga optužiti za ratni zločin", objašnjava Mikuličić. To znači da nitko više ne može biti ni osumnjičen za ratne zločine.

Suđenje z a Oluju Proces protiv generala mogao bi početi u ožujku ili travnju

Postojeće optužnice, izričit je Mikuličić, ne smiju se proširivati novim imenima. No prostor za ucjene postoji, jer će Haaški sud, prije prestanka rada, sve materijale o istragama koje je vodio dostaviti lokalnim pravosuđima. Nakon što je krajem 2004. Haaški sud izgubio mogućnost podizanja novih optužnica, Tužiteljstvu je teže privoljeti svjedoke na suradnju. Suđenje za Oluju moglo bi početi prije nego što se donedavno vjerovalo.

 "Neslužbeno se već spominje ožujak ili travanj, jer će tada već biti završeno suđenje kosovskom čelniku Ramushu Haradinaju, pa će sudac Alphons Orie, koji vodi predmet Oluja, biti spreman za novo suđenje", kaže Mikuličić. Definitivan datum, najavljuje on, trebao bi biti objavljen 18. siječnja.

I. Toma, S. Pavić i O. Obad