ZAGREB - Miroslav Radman jedan je od triju člana koji nisu postali novi redovni članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti na današnjoj izbornoj skupštini te ustanove na kojoj se odlučivalo o primanju devet kandidata za dopisne članove, 15 kandidata za redovite članove i 20 kandidata za članove suradnike. 

Radman, Stipan Jonjić i Vladimir Veselica  jedini su od predloženih kandidata u svim kategorijama koje skupština nije izabrala.  Štoviše, u prvom klugu glasanja Radman je dobio najmanji broj glasova od svih kandidata; 59 ili deset manje od broja koji je bio potreban. Uoči glasanja za riječ se javila Sibila Jelaska reagirajući na pismo Zvonimira Devidea, u kojem taj znanstvenik grubo diskvalificira Radmana.

Devide je pismo poslao dva dana uoči skupštine. U njemu je, među ostalim, postavio pitanje može li članom Hrvatske akademije postati osoba koja sebi prisvaja privilegiju da "trajno u najrazličitijim vidovima vrijeđa Republiku Hrvatsku".

Uz Radmana, predmet kratke rasprave 117 okupljenih akademika bilo je i primanje Slobodana Kaštela, koji, kako su neki istaknuli, nema biografiju kojom bi mogao postati član Akademije te se koristi položajem tajnika

Također, upozorio je izbornu skupštinu da "razmisli kakve mogu biti materijalne i moralne posljedice za HAZU - ako izaberu za svog redovitog člana kandidata koji je službeno opterećen ogromnim materijalnim dobrom, za čije održavanje, i prije svega djelovanje i značenje, dosad ne postoji nikakvo pokriće". 

Svoje je teze Devide potkrijepio navodima iz novinskih tekstova i Radmanovih intervjua. Jelaska je stala u obranu Radmana, podsjetivši na njegova postignuća te je ustvrdila da joj je jako čudno što Devide, kao biolog, nije svjestan Radmanovih postignuća te što donosi zaključke na temelju izjava istrgnutih iz konteksta. Nakon Sibile Jelaske za riječ se javio Ivan Supek.

- Miroslava Radmana poznajem još dok je zapravo bio dječak, kad sam mu rekao da je preinteligentan da bi studirao filozofiju. Što se tiče ovog pisma, otkada sam član ove Akademije, a to je od kraja četrdesetih godina prošlog stoljeća, nikad nismo pri primanju redovnih čanova odlučivali na temelju toga je li netko bahat ili ne. Na temelju te ocjene mnogi bi mogli biti diskvalificirani.

Druga je stvar raspravljati o tome je li neko častan. Budući da bi rasprava o nečijem karakteru predstavljala presedan, smatram da bismo ovaj dopis jednostavno trebali ignorirati. Što se tiče rasprave o Radmanovu karakteru, mogu samo reći da je malo znanstvenika koje poznajem s tolikim osjećajem za jednakost i slobodu, bez potrebe za dodvoravanjem zajednici, kakav je Miroslav Radman - naglasio je Supek.

Na njegove se riječi nadovezao i akademik Željko Kućan koji je rekao da ga je rastužilo pismo njegova profesora Devidea, čovjeka za kojega je vjerovao da se zalaže za napredak znanosti.  - To što Radman reagira na neistinito pisanje, prije je znak njegove snage nego li njegove slabosti - rekao je Kućan.

Uz Radmana, predmet kratke rasprave 117 okupljenih akademika bilo je i primanje Slobodana Kaštela, koji, kako su neki istaknuli, nema biografiju kojom bi mogao postati član Akademije te se koristi položajem tajnika. Kaštela je ipak primljen za člana suradnika. Kako nalaže statut Akademije, za trojicu kandidata koji nisu prošli u prvom krugu ponovljeno je glasanje u kojem je Radman vodio jer je dobio 52 glasa, sedam manje nego što je dobio u prvom krugu.

Veselica, koji je u prvom krugu dobio 60 glasova, u drugom je dobio 50, dok je Jonjić sa 68 pao na 45 glasova. Inače, HAZU je ove godine za vrijeme skupštine odlučio zatvoriti svoja vrata za javnost te su neke novinare pustili samo nakon natezanja i nakon što su ih podsjetili na to da HAZU nije privatna, nego javna institucija.

Silobrčić: Nikad ovako katastrofalne greške Akademik Vlatko Silobrčić: Smatram da je Akademija često griješila u izboru svojih članova birajući osobe s minornim znanstvenim opusom. No, nikad nije napravljena tako katastrofalna greška kao danas kada za redovnog člana nije izabran jedan od vodećih svjetskih genetičara Miroslav Radman, niti u svijetu vrlo ugledni hrvatski imunolog Stipan Jonjić. Razlozi takvog ishoda glasovanja mogu biti samo iracionalni i bilo bi dobro da pitate one koji su tako glasovali zašto su glasovali protiv njih dvojice.

Radman: Ovakav je ishod rezultat stanja u HAZU Miroslav Radman komenirajući ishod glasanja rekao je: - Takav sam ishod i očekivao i smatram da sam u tom procesu bio samo dijagnostička sonda znanstvenog stanja u HAZU. Ako mogu biti član Francuske akademije znanosti te još član Europske akademije znanosti i umjetnosti, Svjetske akademije znanosti i Europske organizacije za molekularnu biologiju (EMBO) kao i dopisni član HAZU, ne znam zašto ne mogu biti redovni član HAZU. No, veća mi je čast znati tko me je predložio i koji su ljudi branili moju kandidaturu nego biti redovni član HAZU - rekao je. Radman (62) diplomirao je na PMF-u, a doktorirao u Bruxellesu. Poslijedoktorski studij nastavio je u Francuskoj i SAD-u. Od 1972. je izvanredni, a potom redoviti profesor Molekularne genetike na Sveučilištu u Bruxellesu. Od 1988. profesor je stanične biologije te voditelj Laboratorija za evolucijsku i molekularnu biologiju Fakulteta Necker u Parizu. Savjetnik je za znanost premijera Republike Hrvatske i direktor MedILS-a u osnivanju. Objavio je 177 radova, opisao 25 originalnih otkrića citiranih oko 10.000 puta. Dobitnik je 12 prestižnih svjetskih znanstvenih nagrada i priznanja. U anketi Jutarnjeg lista izabran je za vodećeg  hrvatskog intelektualca.

Adriana Piteša