U Makarskoj se sutra otvara 1. Makarski festival stripa, trodnevno druženje stripaša i stripofila, na kojem će kao specijalni gost biti jedan od najvećih stripovskih autora današnjice, Hermann Huppen.

Autor kojega je domaća publika imala priliku jako dobro upoznati u brojnim domaćim izdanjima u bivšoj državi, uživa i kultni status među ljubiteljima stripa na ovim prostorima.

Hermann Huppen je u svijet stripa zakoračio u dvadeset šestoj godini, kada je na nagovor šogora Van Doorena (poslije urednika revije Spirou) napravio kratku priču u magazinu za izviđače. Mladom dizajneru interijera Hermannu bio je to prvi korak u strip-svemir, u kojem će ostati upamćen kao jedan od najvećih čarobnjaka kista. Tada, u samom početku, zapazio ga je i Michel Regnier Greg, čuveni strip scenarist i urednik kultnog "Tintina" u razdoblju od 1965. do 1974. godine. Upravo u tim godinama dva genijalca počinju surađivati na odličnom pustolovnom "Bernardu Princeu" (1966.) i vrhunskom vesternu "Comancheu" iz 1969. godine.

Obadva naslova potvrdit će činjenicu da je Hermann jedan od glavnih nositelja ugleda famozne francusko-belgijske škole stripa. Pomaci u scenariju, živ i prekrasan crtež, s kadrovima koje su uspijevali snimiti još jedino Ford i Peckinpah, posebno su vidljivi u pravom remek-djelu o starom, dobrom Divljem zapadu - "Comancheu".

Zaštitni znak 'Strip Arta'

Impresivna galerija likova i bezbroj detalja obilježje su ovog klasika, koji je vrhunac suradnje Grega i Hermanna, a ovog drugog je pripremio za samostalan korak. I vinuo u orbitu. Naime, Hermann je nakon toga, za njemačkog izdavača Koralle, nacrtao strip "Jeremiah" i postigao trenutni uspjeh.

Priča je bila smještena u postapokaliptični, halucinogeni svijet Amerike među ruševinama civilizacije, u doba kad se počinje živjeti od nule. Strip zaprepašćujuće atmosfere koji kao uzor nikad nije krio, recimo, tvorac "Mad Maxa". "Jeremiah" je veoma važan i za domaći strip. Hermann se pojavio kao zaštitni znak "Strip Arta", čuvene strip-revije na ovim prostorima koju je uređivao Ervin Rustemagić, Hermannov izdavač i prijatelj.

Uspjeh 'Jeremiaha'

Domaća publika imala je priliku uživati u premijerama Hermannovih radova, katkad i mjesec dana prije ostatka svijeta. "Jeremiah" je i prvi europski strip koji je ekraniziran u američku televizijsku seriju.

Solidno televizijsko ostvarenje izdržalo je dvije sezone, a glavnu ulogu tumačio je Luke Perry.

Hermann u osamdesetima počinje još jedan serijal - "Tornjevi Boisa Mauryja", za koji će mnogi ustvrditi da je najbolje Hermannovo ostvarenje, čak ispred "Jeremiaha". Rekonstrukcija 11. stoljeća, u koje je radnja smještena, na trenutke je nevjerojatna - izvrstan je to uvid u život, odijevanje, navike i ratovanje tog doba. Izvrsna kompozicija i odlična dramaturgija učinile su "Tornjeve" još jednim nezaobilaznim djelom povijesti stripa.

'Sarajevo Tango'

Devedesete donose i Hermannove samostalne priče poput "Caatinga" te "Sarajevo Tango", strip koji je gotovo vrištao od autorova prosvjeda protiv hladnoće svjetskih moćnika. Već spomenuto prijateljstvo Rustemagića i Hermanna itekako ima veze s nastankom ovog albuma, a ne može se zaobići ni tužna priča koja je samo učvrstila prijateljstvo - pretvaranje Rustemagićeva SAF-ova studija u Sarajevu u pepeo tijekom granatiranja u kojem je izgorjelo oko 14.000 (!) originalnih radova velikana poput Hermanna, Tuftsa, Franquina i mnogih drugih.

No, opet domaća publika može uživati u svojevrsnoj premijeri Hermannova albuma. U Makarskoj će Hermann prezentirati svoj novi album - "Drakulinim tragovima: Vlad nabijač" - nastao u suradnji sa sinom Yvesom kao scenaristom. Hermann ne namjerava stati, na opću radost, a da nije izvukao sve zekane iz svog čarobnog šešira, u to budite sigurni.

Dolazi 300 ljubitelja stripa Prvi se put jedan strip festival održat će se u Makarskoj, i to u organizaciji vrijedne strip-udruge "Mozaik strip". Trodnevni program sastojat će se od projekcija, izložbi, strip radionica, kao i predstavljanja novih albuma. Zanimljivima se čine tribine na kojima će gostovati domaći izdavači, kao i autori stripova koji rade za velike izdavače u Europi i Americi. Upravo je to druženje stripofila i autora stripova u ugodnoj atmosferi, sve tamo od jutarnjih kavica pa do koncerata i neizbježnih "after-strip" partyja, najveći organizatorov adut. Kad tome pridodate more i činjenicu da je kraj svibnja, uspjeh festivala čini se neizbježan. U prilog tome govori podatak da se očekuje dolazak velikog broja ljubitelja stripa iz susjednih država (tristotinjak akreditiranih), kao i veleposlanice Belgije Jehanne Roccas koja je izjavila da je "Mafest" i dolazak Hermanna za njeno veleposlanstvo najznačajniji kulturni događaj u 2006. godini.

Vladimir Šagadin