- Ono što me privuklo znanosti zadovoljavanje je obične, dječje znatiželje: kako funkcionira ovo, a zašto je ono baš takvo kakvo je. I to mi je danas posao: zadovoljavati svoju dječju znatiželju - kaže astrofizičar Mario Jurić (28), jedan od najtalentiranijih i najuspješnjih mladih hrvatskih znanstvenika.

O izvanrednim postignućima tog mladoga Zagrepčanina, mapi svemira i otkriću nove galaksije već su pisali ugledni svjetski mediji poput New York Timesa te popularno-znanstvenih časopisa Astronomy i New Scientist. Mario Jurić prije nekoliko mjeseci doktorirao je na prestižnom Sveučilištu Princeton, a sada je na poslijedoktoratu u Institutu za napredne studije u Princetonu. Taj elitni institut u javnosti je poznat kao Einsteinov jer je slavni fizičar tamo proveo 20 posljednjih godina života.

O postignućima astrofizičara Marija Jurića, prvoj mapi svemira i otkriću nove galaksije koju usisava Mliječna staza, pisali su ugledni svjetski mediji poput dnevnog lista New York Timesa te znanstvenih časopisa Astronomy i New Scientist

- To je jedinstven institut u svijetu, a njegova je ideja da se mladim znanstvenicima koji obećavaju osiguraju svi uvjeti kako bi pokazali što mogu. Dakle, u iduće tri godine plaćen sam da potpuno slobodno radim i istražujem ono što želim - objašnjava Mario Jurić koji je u Einsteinovu institutu jedan od svega petnaestak postdokoranata iz astrofizike.

 Ljubav prema astronomiji i kompjutorima Mario je spoznao još u osnovnoj školi uz svog profesora matematike Branka Margetića. No kako se zapravo "radi u znanosti" otkrio je u Zvjezdarnici Višnjan uz pomoć svoga mentora Korada Korlevića, neumornog entuzijasta i popularizatora znanosti.

- Prvi put sam otišao u Višnjan u osmom razredu osnovne škole. Nakon toga sam odlazio u Višnjan svakih nekoliko mjeseci jer smo radili na programima za otkrivanje asteroida i na automatizaciji teleskopa - prisjeća se Mario koji je još kao srednjoškolac otkrio oko 2000 asteroida te zajedno s Koradom Korlevićem i komet P/1999DN4 koji se po njima zove Korlević/Jurić.

- Višnjansku školu astronomije prošli su svi mladi astronomi i astrofizičari koji su sada na najboljim pozicijama u svijetu. Da nisam prošao kroz Višnjan gdje sam naučio praktični posao, moj put definitivno ne bi bio ovakav - ističe Mario. Zahvaljujući svome "lovu na astroide" iz Zvjezdarnice Višnjan stupio je u vezu s hrvatskim astrofizičarem Željkom Ivezićem sa Sveučilišta Watshington te počeo plodnu suradnju koja i danas traje.

 Nakon završenog studija fizike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, Mario Jurić se odlučio za poslijediplomski studij u Americi. Primljen je na sedam elitnih sveučilišta, ali se naposljetku odlučio za Princeton, koji slovi kao meka u svijetu teorijske fizike. Već prvih godina boravka na tom glasovitom sveučilištu Mario je pokazao svoj talent i kreativnost. Tako je u listopadu 2003. godine zajedno sa svojim profesorom Richardom Gottom napravio mapu svemira koja se proteže od središta Zemlje do kraja svemira. Mapa je najprije objavljena u britanskom popularno-znanstvenom časopisu New Scientist, a zatim i u časopisu Astronomy, najtiražnijem astronomskom časopisu za širu publiku.

- Jako me je iznenadilo kako je ta mapa bila prihvaćena u javnosti jer je prvotno bila zamišljena kao mali edukacijski dodatak znanstvenom radu. Početkom ove godine bio sam u posjetu California Institute of Technology (Caltech) i na dva sam mjesta u zgradi vidio našu mapu nalijepljenu na zidu - kaže Mario naglašavajući da je sada u pripremi novo izdanje mape svemira.   Prošle je godine, pak, mladi hrvatski astrofizičar privukao pozornost otkrićem nove galaksije koja se stapa s našom Mliječnom stazom. Na tom je istraživanju tri godine radilo nekoliko znanstvenika; uz Marija, koji je glavni autor, jedan od koautora je i dr. Željko Ivezić.

Jurić je kao srednjoškolac otkrio 2000 asteroida, potom je izradio mapu svemira koja je objavljena u New Scientistu (gore desno), a otkrio je i kanibalistička svojstva Mliječne staze

- To mi je najdraži rad dosad. Zanimala nas je struktura naše galaksije i mislim da smo uspjeli riješiti neka pitanja oko toga kako izgleda Mliječna staza te kakva je distribucija zvijezda u njoj - objašnjava Mario Jurić koji je istraživanje o "Mliječnoj stazi koja raste proždirući manje galaksije u susjedstvu" prošle godine predstavio na sastanku Američkog astronomskog društva. O otkriću su potom izvijestili i američki mediji, uključujući New York Times.

- To je jako zanimljivo područje pa ću se idućih godina i dalje baviti istraživanjem strukture naše galaksije - ističe Mario Jurić koji je došao u Zagreb kako bi posjetio obitelj te prisustvovao 10. godišnjici mature. Što se tiče planova za budućnost, u iduće tri godine u potpunosti će biti posvećen istraživanjima na Einsteinovu institutu. Ovisno o rezultatima koje postigne, prijavit će se na nekome od prestižnih američkih sveučilišta za novi postdoktorat ili čak profesorsku poziciju.

- U ovom trenutku ne namjeravam se vratiti u Hrvatsku, prvenstveno iz osobnih razloga. K tome, kod nas još ne postoje ni uvjeti za istraživanja kojima se bavim. No surađujem na stvaranju takvih uvjeta, primjerice uspostavljanjem studija astrofizike u Splitu i tamo ću provesti cijeli kolovoz. Nadam se da ćemo u idućih 10 do 15 godina u Splitu imati astrofizički centar koji će biti kompetitivan na europskoj sceni - rekao je naposljetku dr. Mario Jurić. 




Tanja Rudež