ZAGREB - Najvelikodušniji u doniranju pomoći potresom pogođenom Haitiju su Norvežani. Naime, Norveška je dosad donirala 24,107.451 milijun dolara, što znači da je svaki Norvežanin izdvojio 4,96 dolara pomoći.

Više od milijarde dolara

Iako u aposolutnom iznosu pomoći prednjači SAD, koji je dosad dao gotovo 380 milijuna dolara, prosječan Amerikanac izdvojio je za pomoć samo 1,23 dolara. Hrvatska je dosad (iz vladinih i nevladinih izvora) Haitiju donirala 491.660 dolara, što znači da je svaki građanin dao 0,11 dolara.

Dosad je za Haiti prikupljeno više od milijardu i sto milijuna dolara pomoći.

Najviše novca, kako se i očekivalo, dale su razvijene zemlje. Nakon SAD-a, koji je dao 30 posto dosad prikupljenih sredstava, najviše su dale Kanada (77 mil. dolara), Španjolska (45 mil. dolara), Velika Britanija (32 mil. dolara), Francuska (31 mil. dolara), Norveška (24 mil. dolara) i Švedska (23 mil. dolara).

Suosjećajnost Gane

No, preciznija analiza darežljivosti po glavi stanovnika i kupovnoj moći stanovnika pruža drukčiju sliku. Iako su Norvažani (čiji je bruto društveni proizvod po paritetu kupovne moći 53.738 dolara) i po ovom izračunu najvelikodušniji u pružanju pomoći narodu Haitija, iznenađuje suosjećajnost Gane. Ta siromašna afrička zemlja, koja ima gotovo 24 milijuna stanovnika i bruto društveni proizvod po paritetu kupovne moći (BDP-PPP per capita) od samo 1518 dolara, dala je tri milijuna dolara pomoći.

SAD na 9. mjestu

Prema toj ljestvici, SAD (čiji je BDP-PPP per kapita 47.440 dolara) tek je na devetom mjestu velikodušnosti.

Kad je riječ o zemljama bivše Jugoslavije, Hrvati su najvelikodušniji. Slovenci, čiji je BDP-PPP per kapita iznosi 29.521 dolar (što je oko 50 posto više od hrvatskog), dali su 173.000 dolara, odnosno 0,08 dolara po glavi stanovnika. Srbija je izdvojila 172.704 dolara (0,02 dolara po glavi stanovnika), a BiH 73.710 dolara (0,02 dolara po glavi stanovnika).