ZAGREB - Poduzeća u Hrvatskoj u pojedinim industrijskim granama na naplatu potraživanja čekaju 200 dana, što je dulje nego u Sloveniji ili Srbiji.

Alarmantni razmjeri

Proizlazi to iz podataka koje je objavio slovenski list Finance, a prema kojima se na naplatu potraživanja u, primjerice, metalnoj industriji u Sloveniji čeka 150 dana. Istodobno, prosjek naplate potraživanja u BiH, Srbiji i Crnoj Gori još je kraći i iznosi oko 120 dana.

- Na naplatu svojih potraživanja u prosjeku čekam oko 90 dana, ali trendovi su sve gori - žali se Branko Roglić, direktor Orbica.

Nelikvidnost u Hrvatskoj lani je dosegla alarmantne razmjere. Prema podacima Fine, krajem studenoga 2009. ukupne neplaćene obveze pravnih osoba dosegle su 20,75 milijardi kuna, čemu valja pribrojiti još i pet milijardi kuna dugova fizičkih osoba. Riječ je o najvećoj razini nelikvidnosti u posljednjih 10 godina, pa je, upozoravaju stručnjaci, samo pitanje trenutka kada će ona doseći razinu iz 1999., kada je samo kod pravnih osoba iznosila više od 26 milijardi kuna.

Najranjivije male tvrtke

Insolventnih poduzeća u Hrvatskoj u studenom 2009. bilo je više od 26.000. Čak tri četvrtine neplaćenih dugovanja, pokazuju Finini podaci, bilo je koncentirano u tri djelatnosti - trgovini, prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Posebno zabrinjava podatak da je čak tri četvrtine nepodmirenih potraživanja, ili 15,6 milijardi kuna starije od godinu dana.

- Velik dio našega gospodarstva je okrenut poslovanju na domaćem tržištu i suradnji s državom i javnim poduzećima, koji su i glavni neplatiše. Posebno su ranjiva mala i srednja poduzeća, jer ona nemaju mogućnost zaduživanja u krizi - komentira Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke.

Izlaz u stečajevima

U takvoj situaciji, Šantić smatra da bi izlaz trebalo tražiti u stečajevima. Njih bi tvrtke ionako trebale pokrenuti ako nisu u stanju plaćati obveze, no u nas se stečajevi odgađaju što je moguće dulje.

- Kod nas nitko ne želi pokrenuti stečaj, no njega ne bi trebalo odgađati. Ako tvrtka zapadne u poteškoće, trebala bi se restrukturirati - zaključuje Šantić.

No, neovisni ekonomist Ante Babić upozorava da su glavni generatori nelikvidnosti država i javna poduzeća, a javni sektor ne ide u stečaj. Rješenje, smatra, leži u smanjenju potrošnje države i državnih tvrtki, čiji su prihodi u recesiji znatno podbacili, a oni nastavljaju trošiti kao da se ništa ne događa.

No, problem nelikvidnosti ne trese samo Hrvatsku. Kriza je, pokazuju istraživanja, narušila i urednost plaćanja u zemljama Europske Unije (EU). U njima, doduše, taj problem nije toliko izražen kao u nas, ali i tamo je došlo do probijanja rokova. Istraživanja pokazuju da je lani u EU manje od 50 posto potraživanja naplaćeno unutar roka od 30 dana.