ZAGREB, SPLIT - Znate kako - ako platimo struju, nemamo za meso, kad kupimo meso, ne platimo struju, i tako vrtimo iz mjeseca u mjesec - priča Branka Šikić, majka splitskih četrnaestogodišnjih četvorki. Mjesečni budžet šesteročlane obitelji Šikić, zajedno s dječjim doplatkom, iznosi oko osam tisuća kuna.

Komentar Branke Stipić: Peglanje kartica pada u zaborav, u modi je štedljivost

Oporavak će biti spor i trajat će godinama

- Ne žalimo se, ipak i suprug i ja radimo i redovno primamo plaće. Svi smo zdravi. I ranije smo štedjeli na mobitelima, gorivu, struji, odjeći i obući, a sada još više. Srećom, djeci još uvijek mobitel nije jako zanimljiv. Skresali smo troškove svega što smo mogli, ali ipak moram svaki dan oprati barem jednu perilicu rublja. Sve se na kraju svede na hranu: mjesečno nam treba 80 litara mlijeka, sto jaja, 30 kilograma voća i povrća, 20 kilograma mesa i ribe, dva kilograma deterdženta - otkriva obiteljske financije Branka Šikić.

Jedan šampon za sve

A čega su se odrekli, na čemu štede? Obitelj Šikić ne ide na izlete, ljetovanja i zimovanja.

- Ne pamtim kad smo suprug ili ja kupili sebi komad odjeće, kad smo otišli u kino ili kazalište. Vrtimo kartice, pa kad primim plaću uplatim na račun mužu, pa on meni, svaki mjesec imamo između 300 i 500 kuna kredita. Primjerice, školski pribor kupili smo na šest mjesečnih rata, tenisice za djecu, sve se kupuje na odgodu. Zapravo je najteže s odjećom i obućom za djecu, istog su uzrasta pa ne mogu nasljeđivati - žali se Branka.

Splitska obitelj Šikić ponaša se u skladu s krizom i svojim kućnim budžetom. Čini se da je ipak prošlo vrijeme kada su Hrvati nemilice “peglali” kreditne kartice i minuse i živjeli iznad svojih mogućnosti.

Kriza je potpuno promijenila ponašanje potrošača: s manjim prihodima kupuju manje, i to isključivo ono što im treba, kupuju planski i na sniženjima, više odlaze u diskonte i kupuju marke trgovačkih lanaca. Više nema svaki član u kućanstvu svoj šampon za kosu i gel za tuširanje već svi koriste jedan, omiljeni brendovi kupuju se na sniženju i onda se stvaraju zalihe, a građani su zbog popusta spremni obići i više trgovačkih lanaca i u svakom kupiti ono najjeftinije.

Loša vijest za trgovce jest da se zbog krize ponašanje potrošača zauvijek promijenilo. Čak i kada izađemo iz krize građanima će ostati navike planske kupovine i štednje. Pokazuje to niz istraživanja Centra za istraživanje tržišta GfK , a te trendove potvrđuju i sami trgovci i ekonomisti.

Kamate će opet rasti

- Kriza trajno oštećuje gospodarstvo jer se gospodarstva i nakon krize više ne vraćaju na iste putanje rasta kao prije nje, a kupovna moć se trajno umanjuje. Kriza je trajno promijenila navike pa sada ljudi i s manjim dohocima štede i još manje troše - ističe Maruška Vizek sa zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Prema njezinim procjenama, evidentan je još jedan trend koji će se itekako odraziti na potrošače. Naime, kamatne stope kod nas su rekordno niske i ponovo će doći trenutak kada će one rasti.

- To će biti problem za trgovce čiji se proizvodi prodaju putem kredita, kao što su automobili - procjenjuje Vizek.

Prema istraživanjima GfK, kupovna moć u Hrvatskoj trenutačno je na 40 posto europskog prosjeka. Nakon što podmire osnovne životne troškove za hranu i režije Hrvatima godišnje na raspolaganju ostaje oko 35.000 kuna.

- Od 40 zemalja Hrvatska je po kupovnoj moći 27. u Europi. Europski prosjek je 11.500 eura godišnje, slovenski 10.600 eura godišnje, a hrvatski 4650 eura - ističe Tatjana Rajković, direktorica istraživanja tržišta u GfK.

Kriza je različito pogodila različite slojeve društva: 18 posto Hrvata jedva spaja kraj s krajem, 57 posto ih živi teže, ali još uvijek normalno, dok 25 posto nije osjetilo krizu.

Prije svega - racionalno

Oni koji su osjetili udar krize štede više nego ikada pa se većina odrekla sezonskog obnavljanja garderobe, putovanja, smanjila korištenje osobnog automobila, izlaze manje i štede na kozmetičkim tretmanima, frizeru i rekreaciji. Racionalizacija u potrošnji novi je must have.

Hrvatima je pritom najlakše štedjeti na telefoniranju, kupnji odjeće i obuće, režijama, hrani i piću izvan kućanstva te knjigama, časopisima, CD-ima i igricama. Najteže ima je pak odreći se dječjih potrepština, hrane i pića kod kuće, cigareta te kozmetike.

Kada je riječ o izlasku iz krize čak 72 posto Hrvata ne vjeruje u Vladine mjere, a 68 posto ne vjeruje niti sindikatima. Stoga ne čudi da svaki treći Hrvat uopće ne vidi ni osobu niti instituciju koja bi nas mogla izvući iz krize. Među građanima je i dalje najomiljeniji guverner HNB-a Željko Rohatinski, a da će ih izvući iz krize više šanse daju samima sebi, Bogu ili višoj sili nego Vladi.