Hrvoje Radovanović iz MASA-e otkriva da nema većih grupnih odlazaka, ali da će s nekim udrugama iz regije ovih dana izdati zajednički proglas podrške.
Društvo bez klasa
Radovanović |
Marko Strpić, vlasnik izdavačke kuće “Što čitaš” koja objavljuje knjige koje se bave anarhizmom, smatra da mediji nedovoljno dobro prate situaciju u Grčkoj.
- Ubojstvo dječaka možda je bilo povod, ali medijima promiču svi ostali problemi koji se događaju u Grčkoj: od lošeg socijalnog stanja do izražene polarizacije u društvu, zbog čega su se anarhistima pridružili i radnici i studenti. Naravno da ih podržavam ako će se uspjeti izboriti za nešto bolje - rekao je Strpić.
Batarelo |
- Dugoročni cilj nam je stvaranje direktnog demokratskog društva, društva bez predstavnika i klasa - otkriva Radovanović. Mreža MASA djeluje u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Puli, Zadru i Dubrovniku. Uz MASA-u u Hrvatskoj ima još nekoliko anarhističkih grupacija.
- Čini mi se da je sada ta scena najozbiljnija jer nije vezana ni uz kakve subkulturne pokrete nego je postala politička priča. Udruge djeluju u Puli, Rijeci, Splitu, Čakovcu, a više je i izdavačkih kuća na sceni - kaže Strpić.
To je više od glazbe
Posavec |
- Mlađe generacije shvaćaju da politički angažman nije više rezerviran za institucionalno stvorene grupacije. Da ne moraju biti SKOJ ili stranačka mladež da bi politički djelovali. No, najbolji prosvjed u Hrvatskoj bio je onaj 2003. godine protiv rata u Iraku - kaže Strpić.
Riječki student Damir Batarelo djeluje u riječkoj udruzi Škatula koja promovira ideje anarhizma, feminizma, ekologije...
- Ne smatram se anarhistom jer se ne želim opredijeliti ni za jednu političku ideologiju. No, sviđaju mi se neke ideje iz anarhizma, neke iz feminizma i taj skup ideja čini moj stav - rekao je Batarelo kojeg su anarhističke ideje zainteresirale već kad je imao 16 godina.
![]() |
|
Svi ih podržavamo
Zoran Senta, izdavač anarhističke literature, također podržava grčke anarhiste.
- Pa svi ih podržavamo - rekao je Senta, jedan od anarhista starije generacije.
S njim često surađuje 23-godišnji student iz Varaždina, Robert Posavec, kojeg također zanima anarhizam.
- Ljuti me jer se u medijima stalno piše o anarhistima koji prosvjeduju. Ali pročitao sam da je sve počelo nakon što je policajac koji je bio član ekstremne desnice ubio dječaka prosvjednika. To je nedopustivo - rekao je Posavec.
|
![]() |
| Anarhisti: Borimo se za rušenje kapitalističkog društva U Hrvatskoj se interes za anarhizam javljao u tri naleta: prvo između dva svjetska rata, zatim 70-ih i 80-ih godina te posljednjih 15-ak godina. Ideja anarhizma usmjerena je prema odbacivanju bilo kakvog oblika prisilne vlasti (države), odnosno borbi za ukidanje vlasti, a sam pojam izveden je iz grčke riječi za “bez vlasti”. Anarhizam je uvjerenje da su svi oblici vladavine nepoželjni i da bi se trebali ukinuti, pa tako i državni represivni aparati. Anarhisti u Hrvatskoj danas većinom djeluju u raznim organizacijama, a neke od njih prijavljene su kao udruge. Kao i svugdje u svijetu, među njima postoje razne struje. - Mi se koristimo djelovanjem na radnome mjestu, ali u konačnici, svi se borimo za rušenje kapitalističkog društva i takvog sustava - rekao je Hrvoje Radovanović iz MASA-e. |
| ‘Napadamo samo velike tvrtke, a male obrtnike ne diramo’ Nikakvih naznaka da bi se situacija mogla smiriti nema u anarhističkom uporištu u Ateni, u sveučilišnom kampusu Politehnike. Dok su “maskirani”, kako ih nazivaju, čuvali svoj bedem, koji se za sada nalazi izvan dohvata sigurnosnih snaga, unutar kampusa obnavljale su se zalihe, raspravljalo se o “revoluciji” i njenom smjeru, a spavalo se u smjenama. “Mi se borimo za nešto bolje. Odlučili smo napadati samo velike tvrtke, lance trgovina i banke, a ne male obrte jer se tu radi o ljudima koji svakodnevno rade”, rekao je za londonski Times G. K. (20), mršavi električar koji je stražario kod ulaza u kampus, gdje jedan od anarhističkih “suvenira” - plastični štitnik za nogu interventnog policajca - stoji kraj natpisa “15-godišnjak mrtav. Policajci svinje ubojice”. “To je socijalna pobuna i još traje. Još ne znamo gdje će voditi”, dobacio je novinarima drugi čuvar na vratima. “Ponekad se djeca razljute i ne možemo ih kontrolirati. Nitko ne zna kako je počelo. Studenti su počeli slati SMS poruke na mobilne telefone da dođu ovdje”, ispričao je 29-godišnji pčelar, također jedan od čuvara, koji sam sebe naziva “Luda koza”. Nemiri su u Grčkoj jučer ušli u svoj drugi tjedan. Tako je jučer već u prijepodnevnim satima izbio sukob između 50-ak prosvjednika i policije ispred zgrade suda u Ateni. U planu su i daljnje demonstracije, uključujući i marš na parlament, koji je bio zakazan za poslijepodne. Prosvjednici su za danas pozvali na blokadu prometnica, a osim na demonstracije ispred državnog sjedišta policije, suda i parlamenta, pozvali su u četvrtak i na prosvjede diljem zemlje protiv reformi mirovinskog i obrazovnog sustava, privatizacije i povećanja poreza. (Martina Hrupić) |
Vanja Nezirović


