ZAGREB - Hrvatska je 28. zemlja u svijetu u kojoj valja živjeti i raditi. Zaključak je to istraživanja koje je proveo ugledan tjednik Newsweek , čime nas je svrstao ispred, Poljske, Slovačke i Mađarske, a tek neznatno iza Slovenije i Češke.

Zauzetu poziciju na svjetskoj rang-listi 100 zemalja, u kojima je Newseek analizirao uvjete za život i rad, Hrvatska u velikoj mjeri može zahvaliti razmjerno dobrom obrazovnom sustavu, po kojem smo svrstani na 22. mjesto. Među prvom trećinom zemalja u svijetu Hrvatska je i u zdravstvu, kao i po gospodarskoj dinamici, gdje smo zauzeli 32. mjesto. Najslabije stojimo po kvaliteti života, te po političkom okruženju, po čemu smo zauzeli 34. mjesto u svijetu.

Velik iskorak

- Prilično sam iznenađen rezultatima tog istraživanja, jer smo u nekim drugim istraživanjima prilično loše rangirani. Stoga su ocjene iz Newsweekova istraživanja za nas laskave - kaže Damir Grubiša, profesor na Fakultetu političkih znanosti.

Dodaje kako je činjenica da je Hrvatska u proteklom razdoblju napravila velik iskorak, ali to ne znači da bi nas trebala zahvatiti letargija. Pred nama je još puno posla, ističe Grubiša, što nam je neizravno poručila i Europska unija (EU) kada nam je nedavno mjerila za otvaranje pregovora u poglavlju Pravosuđe potezom pera prebacila u mjerila za zatvranje pregovora. Posebno puno posla, kaže naš sugovornik, čeka nas u političkoj sferi, gdje nas u svijetu tradicionalno loše ocjenjuju po slobodi medija, mlakoj borbi protiv korupcije i učinkovitosti javne uprave i pravosuđa, ali i po sudjelovanju građana u političkom životu zemlje, posebno na lokalnoj razini. - Područja za daljnji napredak svakako nam ne nedostaje - zaključuje Grubiša.

Predobro živimo

Da su Hrvati kritičniji prema vlastitoj zemlji od stranaca vidi se i po upozorenjima Ante Babića, neovisnog ekonomista. On tvrdi da ga rezultati Newsweekova istraživanja previše ne iznenađuju, osim po ocjeni kvalitete života, za koju je mislio da će ipak biti bolja.

- Kvaliteta života ovdje je izvrsna u odnosu na naše mogućnosti, pa se čudim da po tome nismo bolje prošli. Predobro živimo u odnosu na mogućnosti - ističe Babić.

Za njega je očekivan i rezultat koji smo zauzeli u zdravstvu jer, kaže, usluga koju pruža ovdašnji zdravstveni sustav besplatna je i predobra s obzirom na to koliko ulažemo u zdravstvo. S druge strane, obrazovni sustav u nas je ocijenjen boljim nego što stvarno jest, budući da on stalno zaostaje za inovacijama koje se u školstvu uvode u, primjerice, SAD-u.

Kao Ahilovu petu ukupne hrvatske ocjene Babić vidi gospodarstvo, koje se nalazi u silaznoj putanji. Osim recesije, hrvatski je problem i nedovoljno kompetitivno i razvijeno tržište, kao i prevelik upliv države u gospodarski život, što sputava daljnji razvoj gospodarstva.

- Biti poduzetnik u Hrvatskoj ravno je mazohizmu. Pola ti uzme država, četvrtinu radnici, a s preostalom četvrtinom moraš se pokriti - žali se Babić.

Promjene koje nosi EU

Zamjetnije promjene stanja mogao bi donijeti tek ulazak u EU, no ni on neće jednako utjecati na sve komponente zbog kojih smo u Newsweekovu istraživanju zauzeli laskavo 28. mjesto u svijetu. U segmentu zdravstva, primjerice, članstvo u EU će značiti da će građani morati iz svojih džepova više izdvajati za zdravstvenu skrb jer ona više neće biti besplatna kao do sada.

Članstvo u Uniji odrazit će se i na obrazovni sustav, koji će se još više morati otvoriti inozemstvu jer, u protivnom, Hrvatska neće moći konkurirati na tržištu s preko pola milijarde potencijalnih potrošača. U svakom slučaju, više se neće moći dogoditi situacije poput one u kojoj ni jednog hrvatskog sveučilišta nema među 100 najboljih u svijetu.

Zamjetnije promjene članstvo u EU moglo bi donijeti i u političkoj sferi, kao i u gospodarstvu. Gospodarstvo i inače ostaje kroničan problem Hrvatske, koja je proteklih godinu i pol prošla kroz duboku recesiju, a oporavak još nije na vidiku.