Uvriježen je, ali i pogrešan stav da su precizne granice jedna od ključnih karakteristika međunarodno priznate države. Granice Izraela, SAD-a i Kanade, na primjer, ni danas nisu do kraja utvrđene. No zbog važnosti granica za sigurnost i imigracijske probleme ta problematika važno je pitanje EU koje se rješava kontrolom "vanjske granice EU".

Dio vanjske granice EU je i hrvatsko-slovenska granica. Zemlje članice su ukinule unutarnje granice temeljem Schengenskog sporazuma (koji su prihvatile i neke nečlanice), ali su i postavile oštre uvjete čuvanja schengenske granice. Ulazak u EU ne podrazumijeva ulazak u schengenski režim, ali donosi obavezu zaštite vanjske granice EU.

EIZ: Studija o očekivanim ekonomskim učincima priključenja EU

PROBLEMI UPRAVLJANJA GRANICOM: 1. Neutvrđena granica sa Slovenijom i Srbijom, s Crnom Gorom na moru 2. Zaostala minska polja 3. Relativno uski teritorij u dubrovačkom zaleđu

Hrvatska ima dugu ukupnu granicu, a nakon ulaska u EU bit će odgovorna za 1198 kilometara vanjske granice EU. Pregovori o zaštiti vanjske granice odvijaju se u sklopu 24. poglavlja, Pravda, sloboda i sigurnost. U tom poglavlju od Hrvatske je zatražena izrada Akcijskog plana za upravljanje državnom granicom.

Za ispunjavanje propisanih standarda zaštite vanjske granice EU Hrvatska će, do ulaska u članstvo, morati poboljšati tehničku opremljenost te uložiti i velika sredstva u nove kadrove i obuku postojećih. To će Hrvatsku stajati nešto više od dvije milijarde kuna. Trošak će uglavnom biti namiren iz državnog proračuna, ali i iz pretpristupnih fondova EU te strane pomoći.

Hrvatska će, dakle, morati financirati dodatno zapošljavanje graničnih policajaca, obuku i bolje opremanje postojećih, nabavu visokosofisticirane opreme, te gradnju brojnih novih policijskih postaja, graničnih prijelaza i tranzitnih centara za strance. Primjer se može vidjeti na slovenskoj granici na Bregani i u Dobovi gdje je sagrađena nova schengenska infrastruktura.

Osim toga Hrvatska će za neke zemlje morati uvesti vize. Tako je Bugarska, nakon ulaska u EU, uvela vize Makedoniji, što je izravno utjecalo na status velikog broja makedonskih studenata u toj zemlji.

Uvođenje viza utjecat će  i na trgovinu s tim zemljama.

Tu je također i problematika kontakta s hrvatskim manjinama u Crnoj Gori i Srbiji, koje će ostati izvan granica EU. Posebno pitanje bit će status Hrvata u BiH, koji su ondje konstitutivni narod i većinom imaju dvojno državljanstvo.

No, i kada se zbroje svi troškovi i problemi, vanjske granice EU donose niz koristi. Kao brana transferu kriminala i korupcije, one će pogodovati investicijskim i turističkim potencijalima. Konačno prihvaćanje schengenskih kriterija imat će pozitivan utjecaj na sve ove dimenzije, a hrvatski će građani bez ikakve prepreke putovati u Sloveniju, Mađarsku, Italiju i dalje u Europu.

Problem sa Slovenijom Kada je Hrvatska predstavila Akcijski plan za upravljanje granicom, Slovenija se usprotivila i zaustavila otvaranje pregovora o tom poglavlju. Hrvatska je  točno definirala dužinu granice sa Slovenijom, a prigovor Ljubljane bio je da ta granica nije utvrđena. Hrvatski su pregovarači nakon toga Ljubljani dali više jamstava da time ni na koji način nije prejudicirano buduće razgraničenje. No Slovenija se i dalje, kao jedina članica EU, protivi otvaranju tih pregovora.

Željko Trkanjec