- Zadobio je višestruki prijelom bedrene kosti. Trpio je strašne bolove. No, na naše iznenađenje, na ozljedu je gledao kao na trofej. Pretpostavili smo da je još bio u svojevrsnom adrenalinskom šoku. Hvalio se da je bicikl platio 30 tisuća kuna pa nam je polomljene dijelove razdijelio, šaleći se da bismo ih mogli dobro prodati. Mladić se u takvom stanju čak i fotografirao s nama - kaže pročelnik zagrebačke postaje Gorske službe spašavanja Robert Erhardt, prisjećajući se mladog biciklista koji se, jureći biciklom sljemenskim puteljcima, zabio u stablo i prepričavajući samo jednu u nizu spasilačkih akcija kojima se bave volonteri te službe. Zagrebačka postaja na adresi Bliznec bb, u prostorijama stare ZET-ove sljemenske žičare, ima 66 dobrovoljnih članova. Oni su dio Hrvatske gorske službe spašavanja koja ove godine obilježava 60. obljetnicu brige o zaštiti i sigurnosti građana.
Tko su uopće ti volonteri koji tako nesebično pomažu ljudima u nevolji i za to ne očekuju nikakvu naknadu ni neku posebnu zahvalu?
Naoko obični ljudi
Jači su od hladnoće, snijega, leda, magle i drugih vremenskih nepogoda jer ih motivira potreba za spašavanjem tuđih života. Dobrovoljno rade 24 sata na dan, 365 dana u godini. Naoko su obični ljudi, a zapravo heroji jedne vrlo posebne discipline zaživjele kao modus vivendi u sklopu djelovanja Hrvatske gorske službe spašavanja. To je neprofitna humanitarna služba, specijalizirana za spašavanje ljudi u planinama, na stijenama, u speleološkim labirintima i na drugim nepristupačnim mjestima gdje su ljudi izloženi opasnostima.
- Velika je čast na takav način služiti građanima, a osmijeh na licima spašenih neprocjenjiva je vrijednost za sve one koji su im pomogli. U posljednjih smo mjesec dana imali više od 30 intervencija. Iako je najčešće riječ o lomovima, posjekotinama, iscrpljenosti, nailazimo i na neobične slučajeve - kaže Robert Erhardt.
Nesreće se događaju kad ljudi to najmanje očekuju. Jednom je planinaru, s visine od 20 metara, na glavu pala velika grana. Njegova je supruga panično zvala pomoć. Zbog teške ozljede glave bio je obliven krvlju i u nesvijesti. Pročelnik Erhardt kaže da se unesrećeni, kad se osvijestio, nije mogao načuditi tome što mu se dogodilo. Prema statistici zagrebačkog GSS-a, iz godine u godinu sve je više nesreća. Lani su intervenirali čak 198 puta. Ti pokazatelji posredno upozoravaju i na porast popularnosti ekstremnih sportova, a upravo su to discipline u kojima su neoprezni avanturisti vrlo često prisiljeni zatražiti pomoć pripadnika HGSS-a.
Ne provocirajte planinu!
Uoči vikenda, članovi GSS-a upozoravaju avanturiste da ne iskušavaju svoje krajnje mogućnosti i ne provociraju planinu prema kojoj i spasioci osjećaju dužan respekt.
Spašavatelji su spremni intervenirati i u najtežim situacijama, jer u Službi su vrsni alpinisti, speleolozi, visokogorski planinari i skijaši. Oni su posebnom obukom osposobljeni za pružanje prve pomoći i sve tehnike gorskog spašavanja, uključujući i pomoć helikopterom i sa psima tragačima.
- Nažalost, spas ne dolazi isti čas nakon poziva, kao u filmovima, ali trudimo se biti brzi i efikasni. Naše su ekipe u neprestanoj pripravnosti. Fizički je najaktivnija, pa i najugroženija dobna skupina od 20 do 35 godina, no tragali smo i za starijim ljudima. Nedavno smo dobili dojavu da je starija gospođa na obroncima Sljemena odlutala od kuće. Potraga je trajala cijeli dan. Strahovali smo da neće preživjeti noć na temperaturi ispod ništice, ali sutradan smo je pronašli skrivenu u grmlju, iscrpljenu i dehidriranu - kaže Erhardt.
Članovi HGSS-a moraju pohađati zahtjevne tečajeve i katkad podnositi veliku žrtvu. Svatko od njih obavlja svoj bazični posao, odmah nakon dojave hitaju na teren.
- Nikad neću zaboraviti intervenciju blizu Slunja, gdje je nestao jedan stariji čovjek koji se u svojoj glavi vratio u vrijeme 2. svjetskog rata. Znali smo samo da luta šumom, bježeći od ‘neprijatelja’.
Srećom, pronašli smo ga, ali bilo ga je teško smiriti - prisjeća se spasilac Dubravko Kavčić.
