U vlasništvu su države i lokalne zajednice. I dok bi vlasti drugih zemalja na tome svake godine zarađivale, u Hrvatskoj od naroda izabrana vlast nema pojma što će s time. Godinama se već osnivaju razno-razne komisije čiji je prvotni zadatak uvijek isti - popisati i odrediti namjenu tih nekretnina. Prošlo je već desetak godina kako se ti kvadrati prebrojavaju i određuje im se namjena. Prije dva tjedna osnovano je novo Vladino Povjerenstvo koje će naravno ponovno činiti isto - prebrojavati i određivati.
Tunel, prokop, odmaralište
Od tog već godinama mrtvog kapitala država i lokalna zajednica mogla bi zaraditi nekoliko milijardi eura. Na Braču, Korčuli, Lošinju, Mljetu, Lastovu i Visu ukupna površina takvog neiskorištenog terena je 1,3 milijuna četvornih metara! Prema procjeni iz 1998. godine to zemljište je vrijedilo 17,7 milijuna eura, dok je vrijednost infrastrukture bila nešto više od 800 tisuća eura.
Sve su to nekadašnji vojni objekti na hrvatskoj obali. Nekada vojni, a danas civilni. I dok je nekadašnja JNA znala što će s tim milijunima četvornih metara zemljišta: gradila je vojarne, prokope, tunele, odmarališta, današnja civilna vlast živi u potpunom neznanju. Deseci bivših vojarni, skladišta, šuma zjapi neiskorišteno dok turistički djelatnici vape za novim smještajnim kapacitetima visoke kategorije, a državna lisnica za milijardama kuna.
Zagovornik Mesić
Prema neslužbenim podacima, Ministarstvo obrane je u posljednjih deset godina Državnom uredu za upravljanje imovinom i Hrvatskom fondu za privatizaciju vratilo oko 40 objekata na moru koje je Glavni stožer Oružanih snaga proglasio neperspektivnim. Među njima je recimo Jurjeva luka na otoku Lastovu, nekadašnje vojno skladište ukupne površine 533.316 četvornih metara.
Procijenjena vrijednost zemljišta je 5,2 milijuna eura plus 250 tisuća eura vrijednog objekta. Na otoku Mljetu je predana vojarna Goli površine 349.300 četvornih metara čija je procijenjena vrijednost zemljišta 700.000 eura.
Kad se tome pridoda nekoliko stotina tisuća kvadrata vojarne Muzil te pola milijuna kvadrata vojarne Monumenti s otokom Katarinom u Istri te rezidencijalno područje Kupari kod Dubrovnika, približno se može dobiti slika o kakvom je kapitalu riječ, a o kojem se država tako maćehinski odnosi.
Prije četiri godine predsjednik Mesić i tadašnji premijer Sanader postigli su dogovor kako će se neperspektivni vojni objekti davati u koncesiju. Tada je zamišljeno da 40 do 50 posto iznosa koncesije bude namjenski utrošeno za modernizaciju vojske. Ništa od toga nije ispoštovano. Kamioni, oružje oklopna vozila kupovani su skupim kreditima, a nekadašnji vojni prostori na moru zjape opustošeni.
Mesić je godinama najveći zagovornik iskorištavanja tog mrtvog kapitala, ali na tom je putu nailazio na nepremostive prepreke, osobito kod lokalnih zajednica. Naime, upravo su lokalne zajednice te koje su napravile najveću štetu kakvim-takvim pokušajima da se od tih objekata nešto napravi, prije svega u turističke svrhe. Prostorni planovi nisu napravljeni, vlasnička dokumentacija većinom ne postoji itd.
Manevar lokalnog junaka
Bez obzira na stranačka opredijeljenja, shema je uvijek bila ista. Lokalni moćnici prvo bi digli galamu i stanovništvo na noge zbog prisustva vojske u svom malom mistu jer oni imaju velike turističke planove baš na tom vojnom lokalitetu. Kada bi vojska shvatila da zaista nema smisla boraviti na tom području, MORH bi napravio elaborat i nekretninu predao Državnom uredu za upravljanje imovinom ili Hrvatskom fondu za privatizaciju. Nakon prve dobivene bitke, lokalni šef tada radi pritisak na Državni ured i HFP da se taj objekt preda lokalnoj vlasti bez naknade jer, naravno, oni znaju kako to najbolje iskoristiti.
U tu se priču ubace i istiniti podaci da je riječ o sjajnoj lokaciji za razvoj turizma te se malo izmisli kako potencijalni investitori čekaju u redu ispred ureda načelnika općine i razbacuju se milijunima. Državna vlast na sve te argumente pozitivno reagira i prebaci nekretninu u vlasništvo malog mista. Poznatijeg pod megalomanskim nazivom - lokalna uprava. Šef općine sada je lokalni junak. Otjerao je vojsku i dobio tisuće kvadrata zemljišta. No, problemi stižu jedan za drugim.
Prvi u vidu uplatnica za komunalnu naknadu za te objekte. Riječ je o desecima tisuća kuna koje je do tada plaćala vojska, pa i nakon što je napustila vojarnu. Općina, naravno, tog novca nema. Ukoliko i postoje potencijalni investitori, raspituju se za prostorni plan i je li zemljište građevinsko ili poljoprivredno, postoji li zahjev za povratom imovine itd.
I onda šef općine iz ove naše priče odjednom shvati da borba za vojne kvadrate možda i nije bila najpametnija stvar. Novca za komunalije nema, za uređenje objekta još manje, a izrada prostornih planova i određivanje građevinskih parcela nije ni u dugoročnim planovima. Primjer takove politike je zgrada tzv. Češke vile na Visu. Nekadašnja zgrada koju je JNA koristila za svoje potrebe nalazi se na samom ulazu u grad Vis s morske strane. Okolo gusta borova šuma, plaže i zgrada koju je u 19. stoljeću izgradila Uprava Češke željeznice.
Vlasti grada Visa dugo su se borile da preuzmu tu lokaciju, a nakon što su u tome prije nekoliko godina uspjele, na tom lokalitetu ništa nije napravljeno. Kuća je u potpunosti devastirana kao i njezina okolica. Iako je riječ o idealnoj lokaciji za razvoj elitnog turizma - od svega ništa. Na drugom kraju otoka u Komiži gradskim je vlastima pripala vojarna. Ponavlja se priča. Grad nema novca za neku obnovu te se gradonačelnica dosjetila jadu pa je teren bivše vojarne pretvoren u parkiralište s naplatom.
Na braniku djedovine
Zanimljiva situacija dogodila se na Korčuli u Veloj Luci. U uvali Privala neka je bilo vojno skladište JNA. Oružane snage su još prije pet godina taj objekt proglasile neperspektivnim. Vlasti u V. Luci su naširoko pričale o iznimnoj lokaciji za razvoj turizma. Ali sve je i opet ostalo samo na priči. Nakon što je Ratna mornarica zbog neviđenog otpora lokalnog stanovništva i vlasti odustala od gradnje vojne južne luke na Pelješcu za potrebe, prije svega, Obalne straže pronađena je nova lokacija upravo u Privali.
Iako pet godina ništa nisu učinili da bi tu lokaciju pripremili za stvaranje turističke destinacije, sada se lokalna vlast digla na noge zbog mogućeg ponovnog dolaska vojske. Čak je i predsjednik Mesić morao otići u Vela Luku kako bi svojim autoritetom uvjerio lokalce da popuste. Završetak ove priče tek se očekuje.
I to je načelu pravilo za sve lokacije. Županijske i lokalne vlasti svojim sitnim interesima koče izrade prostornih planova, vlasnička dokumentacija se ne rješava što je prvi uvjet da neki investitor uđe u posao. A kada se i pojave planovi za gradnju turističkih objekata, onda lokalni moćnici podignu stanovništvo na noge jer će nam, eto, stranci oteti djedovinu, a domaći ljudi će biti njihovi robovi.
Novo Vladino Povjerenstvo bi opet trebalo utvrditi što od bivših vojnih nekretnina treba prodati ili iznajmiti, a koje eventualno vratiti vojsci. Na bivšim pomorskim vojnim lokacijama u posljednjih 10 godina nije ništa izraslo osim trave i šipražja. Teško je vjerovati da će novo Povjerenstvo to ispraviti u bližoj budućnosti.
 |  |
| Brijuni - Vojska odlazi 2015. godine Kompleks je površine 1500 metara četvornih i čini ga 4 objekta, a koristi ga Zaštino počasna bojna. Njeni pripadnici na otoku obavljaju posao zaštite objekata i visokih državnih dužnosnika. Vojska taj atraktivni kompleks, koji bi se mogao iskoristiti u turističke svrhe, nema u planu napustiti do 2015. godine. | Pula - 1000 kreveta i četiri zvjezdice Stara napuštena vojna baza prostire se na 46 hektara. U sklopu projekta Brijuni Rivijera ondje će se graditi turističko naselje do 1000 kreveta s glavnim hotelom i vilama s najmanje četiri zvjezdice. Kao i ostali objekti koje je bivša vojska napustila stoji godinama napuštena, a sve što imalo vrijedno ostalo odavno je opljačkano. |
 |  |
| Pula - Budući uredi administracije Vlada je objekt prije dvije godine dala Istarskoj županiji, Carinskoj i Poreznoj upravi. Županija će na 2700 četvornih metara uredit svoje prostore, a možda i pomorsko-povijesni muzej. Na oko 757 četvornih metara bit će prostori Carinarnice Pula, a Poreznoj upravi na raspologanju su 464 četvorna metra. Uređenje još nije počelo. | Pula - Nautički centar s 1400 vezova Napuštena vojarna i otok zauzimaju 562.000 četvornih metara, sjeverni dio pulske luke površine 21 hektar. Dio projekta Brijuni Rivijera. Planira se nautički centar s marinom i hotelom s pet zvjezdica, prvom marinom u Hrvatskoj za megajahte dužine 120 metara, 650 vezova u moru i 750 na suhom. |
 |  |
| Split - Veliki planovi grada Splita Potkraj srpnja Split je dobio kompleks zgrada i zemljišta bivše vojarne Sv. križ, površine 130.766 četvornih metara. Procijenjena vrijednost darovanih nekretnina iznosi gotovo 267 milijuna kuna. Split se obvezao da će nekretnine privesti svrsi najkasnije za pet godina od donošenja Urbanističkog plana uređenja zone. | Vis - Muzej zaštićen od nuklarnog udara Najznačajniji vojni objekt, u samom srcu Visa, duboko pod zemljom, zaštićen od nuklearnog udara. Vela glava nema namjenu i u vlasništvu je MORH-a. Od smeća su je čistili članovi Nacionalne udruge za fortifikacije iz Pule koji predlažu da se u tunelima ovog objekta izlože eksponati koji bi svjedočili o ratnoj povijesti otoka. |
 |  |
| Pula - Glavni adut projekta Brijuni Rivijera Nekadašnji Centar za obuku ročnika. Poluotok koji zatvara južnu stranu pulskog zaljeva. Prostire se na 180 hektara, a obala je duga 10 kilometara. Prije nekoliko godina najavljeno je da bi u sklopu projekta Brijuni Rivijera Muzil trebao postati atraktivna turistička zona. Na površini od 162 hektara gradio bi se odmorišni kompleks hotela i turističko-rezidencijalnih vila s pet zvjezdica i 2500 postelja. Projektom je predviđena i gradnja golf-terena s devet ili 18 rupa. Vrijednost investicije procjenjuje se na 500 milijuna eura. Istarska županija u dijelu kompleksa namjerava urediti Pomorski i Prirodoslovni muzej. Muzil je vojska napustila prije dvije godine, ali ga još uvijek čuva. | Vis - Sporno vlasništvo Centralno skladište goriva bivše JRM. Korištena je kao alternativno pristanište za trajekt dok su trajali radovi na produljenju mola u gradskoj luci, u prijedlogu prostornog plana stoji da će tu biti turistička zona. Oko zemljišta se navodno vodi spor oko vlasništva između viške hotelske kuće, grada Visa i građana. |
 |  |
| Vis - Ne može škola - mogu komunalci Skladište potrošnog materijala bivše JNA i 4 bestrzajna topa. Grad Vis dobio vojarnu na korištenje, godinama nije služila ni za što. Kada se rodila ideja da bi u tom prostoru mogla izgraditi zgrada srednje škole s pripadajućom infrastrukturom, lokalna komunalna tvrtka je parkirala svoja vozila i koristi prostor za odlaganje raznog otpada. | Vis - Češka vila - viška tuga Skladište protubrodskih mina, sidrište za ratne brodove i zgrada za smještaj posada brodova s kuhinjom i restoranom. Država je objekt s zemljištem dala na korištenje gradu Visu, prošle su godine i godine, a još ništa konkretno nije učinjeno. U prijedlogu prostornog plana stoji da bi se Češka vila trebala koristiti za turizam. |
 |  |
| Vis - Propala ideja o marini Potkop za ratne brodove u duljini od 120 metara i topnička bitnica 88 mm, 4 topa. U vlasništvu RH, nema nikakvu namjenu, meta je radoznalih turista koji svakodnevno obilaze ovo zdanje. Lokalne vlasti prije nekoliko godina planirale su u uvali Parja u kojoj se potkop nalazi izgraditi marinu, no MORH ju je uzeo sebi. | Vis - Možda se izgrade stanovi POS-a Ukupne površine 3,2 ha. U gradskom prostornom planu određena je za turističku zonu i gradnju hotela sa 300 ležaja, grad godinama traži partnere za realizaciju projekta, ali od realizacije još nema ništa. Vojarna je u vlasništvu grada Komiže od 1996. godine. Dio vojarne, 0,5 ha namijenjen je za gradnju 48 stanova POS-a. |
 |  |
| Vis - Ništa bez prostornog plana Nekad najveća vojarna na otoku u vlasništvu je grada Visa koji je neke prostore dao na korištenje za skladišta i rad nekoliko gradskih udruga. Lokalne vlasti ovaj su ogroman prostor planirale prenamijeniti za turizam, ali bez prostornog plana ništa nije u funkciji iako je bilo potencijalnih investitora | Vis - Topovi ukrali i prodali Topnička bitnica 88 mm u uvali Barjoška. Bez ikakve namjene, bivša vojarna, u vlasništvu RH, trebala bi biti dio turističke zone, a neki od bivših vlasnika zemljišta na kojem se vojarna nalazila, sudskim putem traže povrat imovine. Topove koje je JNA ostavila, prošle su godine kradljivci izrezali i prodali u staro željezo. |
 |  |
| Vis - Propala izgradnja vjetroparka Bivša vojarna s pripadajućim zemljištem u vlasništvu je RH, do sada bez ikakve namjene. Na poluotoku Stupišće, u neposrednoj blizini raketne baze, grad Komiža pokušao je realizirati projekt gradnje vjetroparka, ali je pokušaj propao. U potkopima raketne baze, kao i u topničkoj bitnici, ukradeno je sve što se moglo odnijeti. | Vis - Ništa od soljenja ribe Površine 2 ha, vojarna je u vlasništvu grada Komiže, a prema prostornom planu, nalazi se u gradskoj industrijskoj zoni. Prije pet godina u vojarni je počeo projekt gradnje pogona za soljenje ribe koji je financirala češka vlada, no neslavno je propao. U vojarni izvođač radova čeka da naplati svoje usluge. |
 |  |
| Lastovo - Raj za nautičare Jurjeva luka, površine 533.316 četvornih metara, u potpunosti je neiskorištena. Procijenjena knjigovodstvena vrijednost zemljišta je 5,2 milijuna eura, plus 250 tisuća eura vrijednost objekta. Luka je hit među nautičarima. Bivšom vojarnom “Maršal Tito” več šest godina upravlja HFP. Informacija o prenamjeni objekta nema. | Mljet - Vrijednost zemljišta 700.000 eura Na Mljetu je predana vojarna Goli, površine 349.300 četvornih metara, čija je procijenjena vrijednost zemljišta 700.000 eura. Iako je vojarna na idelanoj lokaciji, trenutačno nitko nema značajnih planova s tom nekretninom. Ona je u vlasništvu RH i tek će se utvrditi postoji li interes za kakav projekt turističke namjene. |
| Dubrovnik - Opljačkani Kupari, mramor otišao u Dubrovnik U Župi Dubrovačkoj kod Dubrovnika na 48 hektara zemljišta prostire se hotelski kompleks Kupari. U manjem dijelu kompleksa nekada je bilo smješteno zapovjedništvo 4. korpusa Hrvatske vojske, a danas su tek tri objekta pretvorena u rezidencijalni dio - dvije tzv. Titove vile i hotel Galeb. Preostalih pet hotela koje su početkom 20. stoljeća izgradili Česi, i u kojima je nekada bilo 2000 kreveta, danas zjapi prazno i opljačkano. Godinama Vladini i lokalni predstavnici pričaju bajke o privatizaciji koja samo što se nije počela realizirati, i gradnji vrtića i doma za stare i nemoćne koji će se graditi na dijelu kompleksa. Kompleks je temeljito opljačkan, a mnogobrojne kuće na području Dubrovnika obložene su mramorom i prozorima ukradenim iz Kupara. |  |
Krešimir Žabec, surađivali Silvana Fable, Bogoljub Mitraković, Ivica Profaca
