ZAGREB - U noći s nedjelje na ponedjeljak redukcija opskrbe plinom iz Rusije preko Ukrajine bila je 50 posto, a jučer se stabilizirala na 33 posto, i to za cijelu Europu, pa tako i za Hrvatsku - kaže Nataša Vujec, direktor Sektora komercijalnih poslova Ina Naftaplina. Ako vrijeme bude stabilno, Hrvatska ima plina za normalnu opskrbu još 15 dana, ali u slučaju zahla đenja, problemi s isporukom plina gra đanima počet će praktički odmah.

- Meteorolozi nam najavljuju stabilne vremenske prilike i temperature kao sada, pa ne očekujemo probleme. Petrokemija je isključena zbog remonta i vjerojatno se do stablizacije situacije neće ni uključivati, a HEP je od danas reduciran na smanjene količine plina. Podzemno skladište plina Okoli zadovoljavajuće je popunjeno s obzirom na to da je Hrvatska napola ogrjevne sezone i, od 550 milijuna prostornih metara kapaciteta, trenutačno ima 375 milijuna, što je zadovoljavajuće. Problemi u opskrbi gra đana mogu se očekivati ako temperatura naglo padne te dulje vrijeme ostane jako niska te ako redukcija opskrbe iz Rusije tako đer potraje dulje - kaže Vujec.

Petrokemija na čekanju

Najveći potrošač plina u Hrvatskoj, Petrokemija Kutina, do 15. je siječnja na jednomjesečnom remontu s ciljem smanjenja potrošnje u vrijeme sezone grijanja.   No, upozorava predsjednik Uprave Boris Mesarić, ako redukcije potraju zbog problema u opskrbi plinom iz Rusije, to će stvoriti velike probleme na tržištu umjetnih gnojiva i teško će biti pogo đena i hrvatska poljoprivreda.

 - Gra đanima se plin zbog nas ne može uskratiti, no moram upozoriti da su posljedice nesagledive, jer već u veljači počinje proljetna prihrana polja, a u ožujku sezona korištenja umjetnih gnojiva, koja je vrlo važna za proljetnu sjetvu. Osim hrvatskog tržišta, na kojem pokrivamo oko 90 posto potreba, ugrožene su i Slovenija i BiH, gdje je naš tržišni udio oko 70 posto. Uvoz je alternativa, no to je jako skupo, a i teško je uvesti velike količine u relativno kratkom roku - kaže Mesarić.

- Potez Rusije potpuno je ekonomski opravdan, jer u tržišnom gospodarstvu svatko mora platiti tržišnu cijenu, pa tako i Ukrajina - kaže Davor Štern, neovisni energetski stručnjak i bivši predsjednik Uprave Ine.

- Situacija s Ukrajinom uvijek je bila prilično teška, jer se ona nikada nije odvojila od ideje SSSR-a, a Hrvatska je to već osjećala i prijašnjih bi godina. Naime, kad god bi jako zahladilo, u Hrvatsku su stizale manje količine plina jer bi Ukrajina iz plinovoda jednostavno uzela koliko joj treba. Ukrajina bi trebala prema Europi propuštati sve dogovorene količine, no to je upitno. Ukrajina i Rusija morat će sve riješiti bilateralno, a računamo na pritisak EU - kaže Štern.

Novo skladište za dvije godine

- Mislim da je golema greška što se u posljednjih šest godina nije zatvorio plinski prsten od Hrvatske do Pule i polja Ivana. Nije se iskoristila gradnja autoceste prema Rijeci za polaganje plinovoda, pa od polja Ivana energetska bilanca Hrvatske nema ništa. Propušteno je i spajanje na srpski plinovod preko Vukovara i Donjeg Miholjca - smatra Štern.

- Prema analizama našeg Instituta, tri zimska mjeseca ove će godine biti blaža od prosjeka, pa možemo reći da nam vrijeme u ovoj situaciji ide na ruku - kaže dr. Goran Granić, čelni čovjek Energetskog instituta "Hrvoje Požar". Kratkoročno, upozorava dr. Granić, sustav mogu stabilizirati samo mjere kao što su redukcije opskrbe velikih potrošača jer ni jedan sustav u svijetu nije izgra đen tako da pokriva sve eventualne probleme, pa se u svim sustavima problemi najprije ublažavaju na taj način.

- Naša je nada da će EU pritisnuti Rusiju i Ukrajinu te da će problemi biti kratkoročni. Dugoročno, važno se spojiti s talijanskim plinovodom, a važno je i da se Hrvatska uključi u tzv. Nabukov projekt opsrkbe plinom iz kaspijskog bazena. Važan je i LNG projekt opskrbe plinom iz srednjoistočnog afričkog bazena brodovima, što se planira poslije 2015. Hrvatska ulazi u razdoblje u kojem će uvoziti gotovo 90 posto potreba za plinom i bitno je da osigura što više dobavnih pravaca koji mogu stabilizirati prilike - objašnjava dr. Granić. U planu je i gradnja skladišta koje bi povećalo rezerve na milijun prostornih metara, no to je projekt koji će potrajati još najmanje dvije godine.

Goran Smiljanić;Nenad Jarić-Dauenhauer