Hrvatski radnici prvaci Europe u bolovanjima
ZAGREB - Svaki zaposleni Hrvat u prosjeku je devet dana godišnje na bolovanju pa Hrvatska ima najveći prosjek bolovanja u Europi. Naime, zaposleni Rumunj bio je 2005. godine samo dva dana na bolovanju, a prosjek 27 zemalja Europske Unije je četiri i pol dana bolovanja po zaposlenom.
Podaci su to iz opsežnog istraživanja o radnim uvjetima u Europi koje je provela Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, a u koje je prvi put uključena i Hrvatska. Hrvatska se na prvo mjesto ljestvice 31 europske zemlje svrstala jer hrvatski radnici koji idu na bolovanje, a čiji broj je oko europskog prosjeka, s posla prosječno izostaju gotovo 50 dana.
Dulje od Hrvata na bolovanju ostaju samo Portugalci - čak 65 dana, a prosjek 27 zemalja EU je 24 posto radnika na bolovanju u prosječnom trajanju od dvadesetak dana.
- U situaciji s gotovo 300.000 nezaposlenih i zabrinutosti velikog dijela radnika za svoje plaće i radna mjesta hrvatski radnici odgađaju odlazak na bolovanje do zadnjeg trenutka pa je liječenje, a onda i bolovanje često dugotrajno - objašnjava prim. dr. sc. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za medicinu rada.
Rezultati istraživanja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pokazali su da europski radnici u velikoj mjeri povezuju svoje zdravstvene probleme s radnim mjestom i uvjetima u kojima rade. Na općenito pitanje "Utječe li posao na vaše zdravlje?" pozitivno se izjasnilo najviše radnika u Grčkoj, Poljskoj i Sloveniji, u kojima čak dvije trećine radnika svoje zdravstvene probleme povezuje s poslom.
Isto mišljenje ima tek svaki peti radnik u Velikoj Britaniji te oko 25 posto ili svaki četvrti radnik u Njemačkoj, Irskoj ili Francuskoj. U Hrvatskoj pak svaki drugi radnik tvrdi da je upravo posao uzrok njegovih zdravstvenih problema.
Na zdravstvene probleme uzrokovane uvjetima rada najviše se žale radnici iz istočnih europskih zemalja, a prema istraživanju, riziku od bolesti zbog posla koji rade najviše su izloženi zaposleni u poljoprivredi, graditeljstvu, proizvodnji, prometu, zdravstvu i obrazovanju.
Radnici koji se žale na zdravstvene probleme uzrokovane uvjetima rade najčešće ističu između dva i šest različitih simptoma zdravstvenih tegoba. Na prvom mjestu "bolesti rada" tako su bolovi u leđima i mišićima, umor, stres, glavobolja, razdražljivost, različite ozljede na radu, problemi sa spavanjem, tjeskoba te problemi s vidom i sluhom.
Ravnateljica Zavoda za medicinu rada Marija Zavalić ističe da su danas radnici s jedne strane izloženi svakodnevnim pritiscima i stresu zbog neizvjesnosti hoće li zadovoljiti sve postavljene radne zadatke, a s druge strane su fizički zahtjevni poslovi koji također mogu uzrokovati zdravstvene probleme.
- Danas su uobičajeni poslovi u sjedećem položaju koji mogu uzrokovati zdravstvene probleme jer radnici po osam i više sati na dan uglavnom sjede nepravilno i u neudobnim stolcima.
Nažalost, hrvatski radnici nisu educirani kao u velikom dijelu zemalja EU pa je kod nas potpuno neuobičajeno tijekom radnog vremena napraviti vježbe za opuštanje ili kralježnicu - pojašnjava prim. dr. sc. Zavalić.
Gordana Galović
Podaci su to iz opsežnog istraživanja o radnim uvjetima u Europi koje je provela Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta, a u koje je prvi put uključena i Hrvatska. Hrvatska se na prvo mjesto ljestvice 31 europske zemlje svrstala jer hrvatski radnici koji idu na bolovanje, a čiji broj je oko europskog prosjeka, s posla prosječno izostaju gotovo 50 dana.
Dulje od Hrvata na bolovanju ostaju samo Portugalci - čak 65 dana, a prosjek 27 zemalja EU je 24 posto radnika na bolovanju u prosječnom trajanju od dvadesetak dana.
- U situaciji s gotovo 300.000 nezaposlenih i zabrinutosti velikog dijela radnika za svoje plaće i radna mjesta hrvatski radnici odgađaju odlazak na bolovanje do zadnjeg trenutka pa je liječenje, a onda i bolovanje često dugotrajno - objašnjava prim. dr. sc. Marija Zavalić, ravnateljica Hrvatskog zavoda za medicinu rada.
Rezultati istraživanja Europske zaklade za poboljšanje životnih i radnih uvjeta pokazali su da europski radnici u velikoj mjeri povezuju svoje zdravstvene probleme s radnim mjestom i uvjetima u kojima rade. Na općenito pitanje "Utječe li posao na vaše zdravlje?" pozitivno se izjasnilo najviše radnika u Grčkoj, Poljskoj i Sloveniji, u kojima čak dvije trećine radnika svoje zdravstvene probleme povezuje s poslom.
Isto mišljenje ima tek svaki peti radnik u Velikoj Britaniji te oko 25 posto ili svaki četvrti radnik u Njemačkoj, Irskoj ili Francuskoj. U Hrvatskoj pak svaki drugi radnik tvrdi da je upravo posao uzrok njegovih zdravstvenih problema.
Na zdravstvene probleme uzrokovane uvjetima rada najviše se žale radnici iz istočnih europskih zemalja, a prema istraživanju, riziku od bolesti zbog posla koji rade najviše su izloženi zaposleni u poljoprivredi, graditeljstvu, proizvodnji, prometu, zdravstvu i obrazovanju.
Radnici koji se žale na zdravstvene probleme uzrokovane uvjetima rade najčešće ističu između dva i šest različitih simptoma zdravstvenih tegoba. Na prvom mjestu "bolesti rada" tako su bolovi u leđima i mišićima, umor, stres, glavobolja, razdražljivost, različite ozljede na radu, problemi sa spavanjem, tjeskoba te problemi s vidom i sluhom.
Ravnateljica Zavoda za medicinu rada Marija Zavalić ističe da su danas radnici s jedne strane izloženi svakodnevnim pritiscima i stresu zbog neizvjesnosti hoće li zadovoljiti sve postavljene radne zadatke, a s druge strane su fizički zahtjevni poslovi koji također mogu uzrokovati zdravstvene probleme.
- Danas su uobičajeni poslovi u sjedećem položaju koji mogu uzrokovati zdravstvene probleme jer radnici po osam i više sati na dan uglavnom sjede nepravilno i u neudobnim stolcima.
Nažalost, hrvatski radnici nisu educirani kao u velikom dijelu zemalja EU pa je kod nas potpuno neuobičajeno tijekom radnog vremena napraviti vježbe za opuštanje ili kralježnicu - pojašnjava prim. dr. sc. Zavalić.
Prosječan broj dana bolovanja po zaposlenom
HRVATSKA 9,2 dana
|
Gordana Galović
Broj preporuka: 0
