Rezultat se, međutim, još ne može smatrati zadovoljavajućim, jer indeks ukazuje da će se hrvatsko vodstvo ubuduće morati potruditi da bi ubrzalo reforme vezane uz zakonodavstvo, školovanje radne snage i korupciju.
Ovako je danas u Ministarstvu gospodarstva, prezentirajući OECD-ov indeks reformi za zemlje jugoistočne Europe, Hrvatsku poredstavio Anthony O'Sullivan, direktor Investment Compacta. Uz Hrvatsku, na tom se indeksu nalaze još Albanija, BiH, Makedonija, Moldavija, Crna Gora, Rumunjska i Srbija.
Hrvatska je iznad regionalnog prosjeka regije u poboljšanju politike prema investicijama - jer isti je tretman stranih i domaćih ulagača - i po dobroj trgovinskoj politici. Kao i ostali koji se bave sličnim statistikama, i OECD je najslabije točke Hrvatskoj pronašao u slaboj zakonskoj zaštiti privatnog, a posebno intelektualnog, vlasništva i mlakoj primjeni antimonopolskih pravila. Hrvatskoj se zamjera i olako prihvaćanje korupcije, pogotovo kad je riječ o javnim nabavama.
Unatoč tome što su Hrvati u prosjeku obrazovaniji od regionalnog prosjeka, OECD navodi da je riječ o "općenito niskom prosjeku". Hrvatskoj, pak, zamjeraju slabu prilagođenost obrazovnog sustava stvarnim potrebama gospodarstva, što je, kao ključni hrvatski problem, istaknuo i šef Agerncije za promicanje inozemnih ulaganja Slobodan Mikac.
- Hrvatska se u privlačenju investicija ne može niti želi natjecati sa zemljama u kojima je cijena rada znatno niža, odnosno u sektorima niže dodane vrijednosti. No, kako bi privukla ulagače u strateške sektore - informatičku i komunikacijsku tehnologiju, biotehnologiju, logistiku i zaštitu okoliša, radnu snagu mora prilagoditi potrebama ulagača - rekao je Mikac, koji upozorava da "najveći interes još uvijek vlada za fakultete s kojih se izravno odlazi jedino na burzu rada".
Viktor Vresnik
