ZAGREB - Hrvatski su učenici iz prirodoslovlja zauzeli 26. mjesto među 57 zemalja, prvi su to rezultati PISA projekta koje su jučer objavili vodeći europski dnevni listovi. PISA projekt 2000. razvile su zemlje članice OECD-a kako bi se vidjelo kakva je kvaliteta školstva u pojedinim zemljama i do kojeg su stupnja učenici usvojili određena znanja i kvalifikacije.

U fokusu PISA-e su mjerenja vještina i sposobnosti 15-godišnjaka, a provjerava se njihova matematička, prirodoslovna i čitalačka pismenost.

U projektu PISA 2006. sudjelovalo je oko 400.000 učenika iz 57 zemalja. Ovo je bilo prvi put da hrvatski učenici sudjeluju u jednom tako važnom projektu. Testiranje je provedeno na proljeće 2006., a obuhvatilo je 5242 učenika, uglavnom prvih, a nešto manje drugih razreda srednje škole. Službene rezultate PISA-e 2006. i kompletnu studiju OECD će objaviti 4. prosinca. Ovo je samo mali dio rezultata koji je procurio u javnost.

Prvi ga je objavio španjolski stručni list za učitelje Magisnet, a prenio njemački Spiegel. Prema tim rezultatima, najbolji su iz prirodoslovlja učenici iz Finske, zatim iz Hong Konga, a treći su Kanađani.

S nažno prema zemlji znanja A Hrvatski su učenici po uspjehu ispred učenika iz 10 članica OECD-a i više od 10 zemalja članica EU. To je odličan rezultat i pokazatelj da Hrvatska ide snažno prema zemlji znanja Dragan Primorac

Hrvatska je zauzela zlatnu sredinu, a iza nje se nalaze mnogo moćnije velesile poput Amerike i Rusije, ali i mali Norvežani, Luksemburžani, Izraelci, kao i naši susjedi Talijani. Od zemalja bivše Jugoslavije najbolji su uspjeh postigli slovenski učenici koji su zauzeli 12. mjesto, Srbi su 41., a Crnogorci 48.

PISA rezultati vrlo često predstavljaju polazište za reformu školstva u raznim zemljama. Iznimno neugodno iznenađeni rezultatima PISA-e 2003. bili su, primjerice, Autrijanci i Nijemci, nakon čega su u tim zemljama provedene reforme školstva.

Rezultate PISA-e OECD koristi i kao jedan od indikatora kvalitete obrazovanja u nekoj zemlji. No, pritom se ne gledaju samo ukupni rangovi, nego segmentarni rezultati koji ukazuju na to koliko je sustav obrazovanja ujednačen u cijeloj zemlji, odnosno postoje li razlike između sela i grada.

PISA-om se, naime, mjere i stavovi učenika, njihova pripremljenost na život, njihov odnos prema cjeloživotnom obrazovanju, odnosno svi pozadinski socioekonomski faktori koji mogu utjecati na kvalitetu obrazovanja u nekoj zemlji.

U tom je smislu najdalje otišla Finska jer su u toj zemlji najmanje razlike između škola u postignućima njihovih učenika. Hrvatska je za sudjelovanje u projektu PISA 2006. platila participaciju od 35.000 eura.

P etra Hoblaj: Danska 11 mjesta više  - Bez obzira na dobre rezultate, Hrvatska je značajno ispod OECD prosjeka. Finska je zadržala poziciju lidera u obrazovanju, a zemlje poput Južne Koreje, Rusije, Slovačke, Švedske, Japana, Lihtenštajna i Francuske u odnosu na rezultate iz 2003. pale su na ljestvici. Francuska je pala za čak osam mjesta. Najveći skok zabilježila je Danska koja se na ljestivici popela za čak 11 mjesta - komentirala je stručnjakinja Petra Hoblaj iz Centra za strategije i razvoj. 

Finci Pismeni zbog mobitela Finski su učenici, otkako je pokrenuto istraživanje, uvijek bili najbolji u čitalačkoj pismenosti. Nakon PISA-e 2003. engleske su novine objavile kako su Finci najbolji upravo zahvaljujući mobitelima, točnije SMS porukama. Vjeruje se da je rutina kratkog i jezgrovitog komuniciranja SMS-om u Finskoj, gdje svaki 15-godišnjak već godinama posjeduje mobitel, stvorila generaciju izuzetno pismenih ljudi koji mogu brzo čitati i prepoznati bitnu poruku. 

Nij emci zbog PISA-e u reformu školstva Prema prvim rezultatima nove OECD-ove usporedne studije znanja, njemački su 15-godišnjaci postigli 13. mjesto od 57. To je puno bolji rezultat od onoga prije tri godine kada je Njemačka bila 18. od 40 zemalja. Rezultati ranijih studija PISA, u medijima zvani "Pisa šok", protumačeni su kao posljedica pogrešne obrazovne politike, što je u Njemačkoj dovelo do glasnih političkih diskusija i konačno do reforme školstva. Sada politika poboljšane rezultate obrazlaže poduzetim reformama, no Sindikat obrazovanja i znanosti upozorava ministre 16 njemačkih saveznih pokrajina, u čijoj je nadležnosti obrazovanje, da ne budu prezadovoljni sobom jer problemi njemačkoga školstva daleko su od riješenih. Naime, i studije OECD-a su pokazale da ni u jednoj drugoj zemlji socijalno podrijetlo učenika nije u tako jakoj korelaciji sa školskim uspjehom kao u Njemačkoj. Mnogi to pripisuju sustavu obrazovanja u kojem se djeca već prije 12. godine moraju opedijeliti za realku, gimnaziju ili opću školu.        (I. Krtalić)

Ivana Kalogjera-Brkić