Hrvatski znanstvenici dr. Ivan Đikić i dr. Igor Štagljar otkrili su novi mehanizam koji koči prijenos receptora u stanici. Ovo otkriće važno je jer ukazuje na mogućnosti kombinirane terapije u tretiranju nekoliko vrsta tumora poput tumora dojke, pluća, gušterače, debelog crijeva i dr. Otkriće hrvatskih znanstvenika bit će objavljeno u utorak 22. prosinca u novom broju ugladnog časopisa Science Signaling.
- Na ovom otkriću radila su 24 znanstvenika iz cijelog svijeta i ono je rezultat ne samo multinacionalnog, već i multidisciplinarnogpristupa znanstvenom problemu. Ovo je istraživanje primjer primjene visokih modernih tehnologija u rješavanju važnih hipoteza biologije i medicine – rekao je dr. Ivan Đikić, profesor je na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, koji je vodio istraživanje.
Hrvatski znanstvenici otkrili su protein HDAC6. Novotkriveni protein djeluje kao kočnica u transportu EGF receptora čija povećana aktivnost uzrokuje razvoj tumora. Zbog svoje ključne uloge u tim procesima, EGF receptor je meta nekolicine lijekova protiv raka.
- Budući da je EGF receptor pretjerano aktivan kod tumora dojke, pluća, debelog crijeva i gušterače, naše otkriće otvara nove putove u liječenju tih oblika raka – istaknuo je suvoditelj istraživanja dr. Igor Štagljar, profesor je na Sveučilištu Toronto, jednom od 20 najprestižnijih sveučilišta u svijetu.
Zbog svoje ključne uloge u tim procesima, EGF receptor je meta nekolicine lijekova protiv raka.
Hrvatski znanstvenici ukazali su da antitumorska terapija može biti uspješnija ukoliko se kombinirano blokiraju EGF receptori i novootkrivena molekula HDAC6.
- Ovaj rad dobar je pokazatelj da hrvatski znanstvenici u inozemstvu mogu uspješno surađivati i postizati vrhunske znanstvene rezultate - zaključio je Ivan Đikić.
Ivan Đikić (43):
Rođen je u Zagrebu gdje je diplomirao na Medicinskom fakultetu. Doktorirao je molekularnu biologiju, a znanstveno se usavršavao u SAD-u i Švedskoj. Krajem 2002. godine postao je najmlađi profesor na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Goethe u Frankfurtu. Početkom ove godine postao je direktor Instituta za biokemiju Sveučilišta Goethe u Frankfurtu te znanstveni direktor Centra izvrsnosti Frankfurt (CEF). Dobitnik je niza uglednih priznanja među kojima se ističe nagrada Američkog udruženja za istraživanje raka (AACR).
Igor Štagljar (42)
Rođen je u Zagrebu gdje je diplomirao biologiju na PMF-u u 1990. godine. Doktorirao 1994. godine na prestižnom Švicarskom tehnološkom istitutu (ETH) u Zürichu. Znanstveno se usavršavao na Sveučilištu Washington u Seattleu, a sa 35 godina postao je najmlađi profesor na Sveučilištu Zürich. Od ljeta 2005. godine radi u Centru za istraživanje života Sveučilišta Toronto čiji je redoviti profesor. Prije tri godine dobio je nagradu Kandskog fonda za inovacije.
