Hvalisavost bez pokrića
Na stranicama Zagrebačkog velesajma i ove godine objavljena je anketa iz koje se može saznati kako je 96 posto izlagača na prošlogodišnjem Interliberu bilo zadovoljno terminom održavanja sajma, 72 posto poslovnim rezultatima, 83 posto zadovoljno je organizacijom sajma u cjelini, a 94 posto izlaže nove proizvode.
Anketa ne bi bila sporna da gotovo identična nije objavljena i godinu dana ranije, samo se odnosila na Interliber iz 2004. godine. Nažalost, friziranje podataka nije novost kad je u pitanju organizacija središnje državne smotre knjige. Iz godine u godinu uz najavu Interlibera se tako i doda kako je veći u odnosu na prethodni koji je, pak, bio veći u odnosu na onaj prethodni.
Tako je i ovaj najavljen kao najveći ikada uz napomenu da je štandove zakupilo 130 izlagača, ali će ukupno više od 400 izdavača biti prisutno sa svojim izdanjima. Podatak je to koji predstavlja zanimljiv odmak od dosadašnje prakse navođenja točnog broja izlagača. Tako se zna da je na Interliberu 2003. bilo ukupno 260 izlagača (163 domaća, 97 strana), 2004. - 223 (166 iz Hrvatske i 57 inozemstva), 2005. - 230 (174 iz Hrvatske, 56 iz inozemstva). Podaci o ovogodišnjem Interliberu stoga se mogu čitati dvojako.
U optimističnoj varijanti od 7. do 11. studenoga na Zagrebačkom velesajmu bit ćemo svjedoci invazije izdavača kojih će biti gotovo za polovinu više u odnosu na prošlu godine. Ili, bi možda trebalo s velikom rezervom uzeti brojku od 400 izdavača i uhvatiti se brojke od 130 iznajmljenih štandova koja ukazuje na to da izdavači nemaju novca te su se prisiljeni međusobno udruživati i zajednički izlagati. Upravo posljednja verzija vidljiva iz katalog izdavača još je jedna potvrda situacije prošlogodišnjeg Interlibera na kojem se itekako osjetila kriza domaćeg nakladništva.
Zemlja partner ovogodišnjeg Interlibera je Slovenija. Riječ je o praksi uvedenoj prije četiri godine koja je bila naglo prekinuta prošle godine kad su Poljaci odustali zbog bezobraznih uvjeta koje su pred njih postavili domaći organizatori. Našla se zamjena - Hrvatska matica iseljenika.
Slovenci, poznati po itekako profesionalnom odnosu, također su se požalili da su imali premalo vremena za organizaciju nastupa. Što se tiče mita o međunarodnom karakteru Interlibera, od stranih izdavača na njemu su prisutni izdavači iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore. Ostali - izdavači iz SAD, Njemačke, Velike Britanije i Sjeverne Irske - prisutni su na štandovima svojih hrvatskih distributera, primjerice Algoritma. A o tome koliko je organizatorima stalo do njegovanja odnosa govori i to da na Interliberu ove godine nema spomenutih Poljaka, kao ni Mađara koji su bili prva zemlja partner.
Aljkavost i propusti u organizaciji Interlibera (zajednički organizator Zajednica nakladnika i knjižara te Zagrebački velesajam) mogli bi se redati unedogled. Ipak, Interliber je postao najomiljenija domaća manifestacija povezana s knjigom koju posjetitelji voli ne samo zato što mogu kupiti knjige s popustom. Domaći izdavači tradicionalno mnoge naslove tempiraju za studeni te smo izdvojili neke od onih vrijednih pažnje.
Adriana Piteša
Anketa ne bi bila sporna da gotovo identična nije objavljena i godinu dana ranije, samo se odnosila na Interliber iz 2004. godine. Nažalost, friziranje podataka nije novost kad je u pitanju organizacija središnje državne smotre knjige. Iz godine u godinu uz najavu Interlibera se tako i doda kako je veći u odnosu na prethodni koji je, pak, bio veći u odnosu na onaj prethodni.
Tako je i ovaj najavljen kao najveći ikada uz napomenu da je štandove zakupilo 130 izlagača, ali će ukupno više od 400 izdavača biti prisutno sa svojim izdanjima. Podatak je to koji predstavlja zanimljiv odmak od dosadašnje prakse navođenja točnog broja izlagača. Tako se zna da je na Interliberu 2003. bilo ukupno 260 izlagača (163 domaća, 97 strana), 2004. - 223 (166 iz Hrvatske i 57 inozemstva), 2005. - 230 (174 iz Hrvatske, 56 iz inozemstva). Podaci o ovogodišnjem Interliberu stoga se mogu čitati dvojako.
U optimističnoj varijanti od 7. do 11. studenoga na Zagrebačkom velesajmu bit ćemo svjedoci invazije izdavača kojih će biti gotovo za polovinu više u odnosu na prošlu godine. Ili, bi možda trebalo s velikom rezervom uzeti brojku od 400 izdavača i uhvatiti se brojke od 130 iznajmljenih štandova koja ukazuje na to da izdavači nemaju novca te su se prisiljeni međusobno udruživati i zajednički izlagati. Upravo posljednja verzija vidljiva iz katalog izdavača još je jedna potvrda situacije prošlogodišnjeg Interlibera na kojem se itekako osjetila kriza domaćeg nakladništva.
Zemlja partner ovogodišnjeg Interlibera je Slovenija. Riječ je o praksi uvedenoj prije četiri godine koja je bila naglo prekinuta prošle godine kad su Poljaci odustali zbog bezobraznih uvjeta koje su pred njih postavili domaći organizatori. Našla se zamjena - Hrvatska matica iseljenika.
Slovenci, poznati po itekako profesionalnom odnosu, također su se požalili da su imali premalo vremena za organizaciju nastupa. Što se tiče mita o međunarodnom karakteru Interlibera, od stranih izdavača na njemu su prisutni izdavači iz Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore. Ostali - izdavači iz SAD, Njemačke, Velike Britanije i Sjeverne Irske - prisutni su na štandovima svojih hrvatskih distributera, primjerice Algoritma. A o tome koliko je organizatorima stalo do njegovanja odnosa govori i to da na Interliberu ove godine nema spomenutih Poljaka, kao ni Mađara koji su bili prva zemlja partner.
Aljkavost i propusti u organizaciji Interlibera (zajednički organizator Zajednica nakladnika i knjižara te Zagrebački velesajam) mogli bi se redati unedogled. Ipak, Interliber je postao najomiljenija domaća manifestacija povezana s knjigom koju posjetitelji voli ne samo zato što mogu kupiti knjige s popustom. Domaći izdavači tradicionalno mnoge naslove tempiraju za studeni te smo izdvojili neke od onih vrijednih pažnje.
|
Biografije i dalje u trendu
Nastavlja se trend glazbenih biografija te će na Interliberu biti predstavljena biografija grupa U2 i Queen, obje u izdanju Naklade Ljevak, zatim Tupaca Shakura te Hladnog piva koju je napisao Aleksandar Dragaš. Što se tiče domaćih proznih naslova, čini se da će ih biti predstavljeno mnogo manje u odnosu na prošlogodišnje sajmove. Fraktura objavljuje roman "Noćni trening" Sibile Petlevske te "Enciklopediju očaja" Rade Jarka, Profil roman Jozefine Dautbegović "Čovjek koji je kupovao kuću", a AGM "Putovanje u srce hrvatskog sna" Vlade Bulića. 
Svakako izdvajamo i zbirku Sime Mraovića "Varaj me nježno" sastavljenu od kolumni koje pod naslovom "Sex i Simo i tamo" književnik objavljuje na T-portalu. |
Adriana Piteša
Broj preporuka: 0
ZA FRANKFURTER ALLGEMEINE
Novi srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić: Vukovar je bio srpski grad i Hrvati se nemaju zašto vraćati u njega
JOŠ JEDAN SKANDAL U ORUŽANIM SNAGAMA
Dobili rješenje za invalidninu pa ostali u vojsci još 12 godina uz astronomske dodatke na plaću!
NAKON ŠTO JE UBIO POLITIČARA NAZVAO PRIJATELJA
