SPLIT - Slovenske Terme Čatež u 2009. ostvarile su prihod od 32 milijuna eura, odnosno 4,5 milijuna eura čiste dobiti. Izbrojili su 693.537 noćenja, 3,5 posto više nego 2008. godine. Planovi za 2010. još su ambiciozniji - prihod od 34 milijuna eura, dobit pet milijuna eura, uz probijanje granice od milijun ljudi koji će posjetiti bazene u Čatežu.
Istodobno, Sunčani Hvar je u prvih devet mjeseci 2009. - podaci za cijelu godinu još nisu objavljeni - zabilježio 32,9 milijuna kuna gubitka. Dobit je ostvarena jedino u trećem tromjesečju - 18,2 milijuna kuna, a ukupni prihodi su za više od 20 posto manji nego godinu prije.
Ova usporedba budi sjećanja na vremena kad je Vlada Ivice Račana odlučila prodati Sunčani Hvar baš Termama Čatež, da bi se onda na zadnje noge digli čuvari nacionalnog ponosa, najviše u HSS-u, čime je udaren jedan od najkobnijih čavala u lijes tadašnje šesteročlane vladajuće koalicije.
Natječaj je tada propao, da bi 2005. najveća hvarska hotelska kuća pala u ruke luksemburške Orco Property Grupe, u vidu navodnog javno-privatnog partnerstva, i od tada se u elitnoj destinaciji sve više priča o skandalima, gubicima i propasti nego o turizmu, posebno nakon što je HFP odbio Orcov plan restrukturiranja, pa se počelo otvoreno pričati o mogućnosti stečaja, ali i traženja novog vlasnika.
Vlada progledala
Gradonačelnik Hvara Pjerino Bebić koji već godinama ratuje s Orcom upozorava: - Ako želimo kako-tako ući u sezonu, problem moramo riješiti i drago mi je da napokon nailazimo na razumijevanje i u HFP-u i u Vladi koje prije nismo imali. Koliko znam, još nema zainteresiranih novih kupaca jer je teško i prodavati tvrtku u ovakvom stanju, ali je u Hvar dobrodošao svatko tko se želi ozbiljno baviti turizmom.
Sve je počelo 2000.
A sve je počelo još u listopadu 2000., kad je raspisan međunarodni natječaj za prodaju 62,3 posto dionica Sunčanog Hvara. Još prije natječaja govorilo se o zanimanju brojnih ulagača, ali kada je natječaj napokon raspisan, javili su se slovenski Kompas i Terme Čatež, a Vlada je na koncu prihvatila drugu ponudu. No, tada je na scenu stupila politika: podigla se velika buna protiv ulaska Slovenaca na Hvar, pa je sve neslavno propalo. Terme Čatež tada su ponudile 74,5 milijuna kuna i zadržavanje zaposlenih.
I psihološki razlozi
No, politici to nije bilo dovoljno - čak je i Račan počeo govoriti o “političkim i psihološkim razlozima” protiv prodaje Slovencima - a za tada jedinu varijantu koja je jamčila razvoj zalagali su se Slavko Linić i Pave Župan Rusković. - Ne mislim da se pogriješilo odbijanjem Termi Čatež, ali su oni bili bolji izbor od kasnijeg Orca - kaže danas Bebić, koji u vrijeme prvog natječaja nije još bio “umočen” u politiku. No, danas mnogi Hvarani žale za Slovencima, jer gore ne bi bilo. Sunčani Hvar je nastavio životariti do 2005., kad je na novom natječaju za javno-privatno partnerstvo pobijedila Orco Grupa iz Luksemburga, koja dotad nigdje nije radila u turizmu, nego s nekretninama.
Polančec nije odustajao
Ugovor s Orcom - koji nikad nije službeno objavljen, nego su to umjesto Vlade učinili pojedini blogeri - potpisan je na pet godina, što znači da istječe u lipnju ove godine. Na čelu HFP-a tada je bio Damir Polančec. Iako je očito nešto bilo trulo u cijelom poslu, država nije odustajala od Orca. Početkom prošle godine napravljen je novi plan, prema kojem bi Orco dobio stopostotno vlasništvo, mogućnost rasprodaje hotela, Grad bi se namirio hotelom Sirena, a Crkva hotelom Dalmacija. No, Bebić je to ekspresno odbio, bez obzira na to što je Gradsko vijeće pristalo, usput napavši Polančeca da štiti interese Orca. A, u Čatežu su cijelo vrijeme brojili svoja noćenja i eure i - umirali od smijeha.
Linić: HDZ i HSS širili su tada jaku klimu protiv Slovenaca
Račan je morao odustati od prodaje jer su otpori bili prejaki, a bili smo već pred dogovorom
ZAGREB - Čatež je bio dobar partner, a odustajanje je bila politički iznuđena odluka. S jedne strane je HDZ stvarao neprijateljsku klimu prema Slovencima kao ulagačima, tretirajući ih gotovo kao razbojnike pa su tu klimu prenijeli i unutar samog Hvara i tvrtke Sunčani Hvar, a onda je isti stav zauzeo HSS pokušavajući izazvati prijevremene izbore.
Kako smo upravo bili pred dogovorom s EU oko otvaranja pregovora, Račan je donio političku odluku da odustanemo od prodaje, govori SDP-ovac Slavko Linić koji je u vrijeme koalicijske vlade bio i glavni gospodarski strateg te predsjednik Upravnog odbora HFP-a. Dodaje kako je i danas uvjeren da je Čataž bio kvalitetan partner u privatizaciji tog dalmatinskog turističkog bisera jer osim investicijskog kapitala donio bi i novu tržišnu poziciju za tu hotelsku tvrtku. Linić smatra da je kasnija privatizacija Hvara čista prevara u režiji Sanadera i Polančeca koji su pod modelom takozvanog javno-privatnog partnerstva uspjeli “prodati priču” čiji se epilog danas evo veoma ružno raspliće. Nisam siguran može li Sunčani Hvar danas privući pravog strateškog partnera s obzirom na to da su hoteli u međuvremenu obnovljeni.
Pravi ulagači u hotelske resurse skloniji su da sami prema vlastitim tržišnim ciljevima investiraju u same hotelske objekte, kaže Linić. Nevenka Horvat/EPEHA
KRONOLOGIJA:
- listopada 2000.
raspisan natječaj za prodaju 62,3 posto Sunčanog Hvara
- siječnja 2001.
prihvaćena ponuda Termi Čatež od 74,5 milijuna kn
- veljače 2003.
propao posao s Termama
- srpnja 2004.
natječaj za javno-privatno partnerstvo
- 2005.
obznanjeno javno-privatno partnerstvo s Orco Grupom iz Luksemburga
- listopada 2007.
CNN blog objavljuje ugovor između Vlade i Orca po kojemu se javno-privatno partnerstvo pretvorilo u vlasništvo
- veljače 2009.
Vlada želi da Orco dobije 100 % vlasništva, grad hotel Sirenu, a crkva hotel Dalmaciju, no Pjerino Bebić je protiv i traži 25 % plus 1 dionicu
- prosinca 2009.
radnici pristaju na isplatu minimalca do travnja
- siječnja 2010.
Orco Grupa predlaže program restrukturiranja, HFP ga odbija
- veljača 2010.
Počinje potraga za novim kupcem?
Vlasnička struktura Sunčanog Hvara
1. Erte & Steiermarkische bank d. d./ORCO Property group S.A. 34,32 posto
2. ORCO Property group S. A. 21,23 posto
3. Hrvatski fond za privatizaciju 18 posto
4. Agencija za osig. štednih uloga 13,78 posto
5. Knežević Jozo 1,52 posto
6. HPB d.d./Kapitalni fond d.d. 0,64 posto
7. INPRO Zagreb 0,41 posto
8. Laukić Dragan 0,17 posto
9. Županović Ante 0,16 posto
10. Sertić Mladen 0,11 posto 11. Ostali 9,66 posto
