KARTOGRAFI PROTIV TURISTIČKE ZAJEDNICE

Imamo 1246 otoka, tko je izgubio dva, ne znamo

Objavljeno: 08.06.2010

U Hrvatskoj nema stručnjaka koji bi brojali otoke, a niti kriteriji što je to otok, otočić i hrid nisu baš posve jasni

ZAGREB - Koliko god zvučalo nevjerojatno, nitko ne zna koliko zapravo Hrvatska ima otoka! Postoji najmanje pet različitih brojki kojima se barata i samo zbunjuje turiste. U Hrvatskoj turističkoj zajednici nedavno su potencijalnim turistima iz Srbije s promidžbenih plakata poručili da ih imamo 1244, čime su razljutili naše susjede jer se radi o broju UN-ove rezolucije o Kosovu i Metohiji.

Podaci se ne podudaraju

Da ih je 1244, potvrdilo je i Ministarstvo turizma, navodeći da je riječ o posljednjim podacima Hrvatskog hidrografskog instituta.

Međutim, stručnjaci Kartografskog odjela Hrvatskog hidrografskog instituta to su nam jučer demantirali, ističući da ih je dva više, odnosno 1246. Prema Wikipediji ih je, pak, samo 991. Na web stranici Istria.info uporno ističu da ih je 1233. Međutim, do 2003. godine službeno smo imali 1185 otoka !? Kako je to moguće? U Hrvatskoj turističkoj zajednici, pak, tvrde da su tu brojku dobili od Odjela za otoke Ministarstva turizma.

Ministarstvo turizma ju je, pak, dobilo od Hrvatskog hidrografskog instituta. No, negdje su u tom komunikacijskom kanalu nestala dva otoka! Podaci se ne podudaraju i iz još nevjerojatnijeg razloga - u Hrvatskoj nema stručnjaka koji bi brojali te kopnene površine, a niti kriteriji što je to otok, otočić i hrid nisu baš posve jasni.

Sigurnost plovidbe

- Podaci Ministarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice vjerojatno su pogrešni jer Hrvatska, prema službenim podacima, ima 1246 otoka, otočića i hridi, a ne 1244. Gdje su im nestala ta dva otoka, ne znam. Držimo se podatka do kojega je 2003. godine došla naša bivša kolegica, sada umirovljenica Tea Duplančić-Leder, posljednja znanstvenica koja se bavila otocima, i on glasi da ih je 1246. Međutim, broj otoka je nešto oko čega se stalno lome koplja. Isključivo aerosnimkama teško je dokazati što je otok, hrid ili greben, a nemamo dovoljno ljiudi koji bi na terenu mjerili to kopno i kategorizirali ga. Stalno govorimo da nam treba još ljudi, ali od toga ništa. Prije rata smo imali 130 zaposlenih, a sada ih je 85. Nema kod nas više stručnjaka za to. Zato se nemamo vremena baviti brojanjem otoka, nego nam je prioritet raditi karte za sigurnost plovidbe - tvrdi Pijo Bročić, načelnik Kartografskog odjela HHI-ja.

Polemika o Krku i Cresu

Podatak o 1185 otoka, kojim se baratalo do prije sedam godina, tvrde kartografi, zastario je. Ta je brojka utvrđena 50-ih godina, kada nije bilo tehnologije kojom bi se to precizno utvrđivalo.

- Zapravo se još ne zna što je to hrid. Imamo hridi koje nekad vire iz vode, a nekad ne. Na to utječu plima i oseka, globalno zatopljenje, vremenske prilike i još mnogi faktori. Nekad ta stijena viri iz vode, pa je hrid, a nekad je ispod mora pa je, prema definiciji, greben, a grebeni ne pripadaju među otoke. Osim toga, često hridi razlome valovi ili udarac barke, pa od jedne nastanu dvije. Zbog svega toga prije nekoliko se godina polemiziralo je li veći Krk ili Cres - objašnjava Bročić.ƒSergej Trajković



Po čemu se razlikuju otok, otočić i hrid

Prema definiciji, sve što je veće površine od jednog četvornog kilometra je otok, otočić je kopnena površina manja od četvornog kilometra i veća od 100 četvornih metara, a hridi su sve što je manje od toga. Svi gore navedeni podaci su zbroj svih tih nadmorskih površina, dakle sve kopno koje je iznad mora.

Broj preporuka: 13

Više o...

ARHIVA ČLANAKA

Još iz rubrike

hotrss

Opći uvjeti korištenja | Pravila prenošenja sadržaja | Zaštita privatnosti | Pravila komentiranja | Impressum | Kontakt | Oglašavanje

EPH Digital: Jutarnji list | Slobodna Dalmacija | Gloria | Globus | Sportske Novosti | Autoklub | Dom & dizajn | Dobra hrana | Bestseller | Dodo | Dosi | Gorila | LikeCroatia | Gameland | Dubrovacki Vjesnik

WAZ: Der Westen